13.07.2013 Views

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

Zagreb 29/2002 Hrvatski filmski - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 75 do 79 Nenadi}, D.: Intima i kreacija protiv tradicije i imitacije<br />

pred slikom {to ga zahva}a kamera. S jedne strane, taj se video<br />

mo`e protuma~iti kao studija pona{anja promatra~â<br />

pred slikom, njihove galerijske komunikacije s umjetni~kim<br />

djelom, ali i kao svojevrsna ad hoc koreografija <strong>filmski</strong>h planova<br />

bez intervencije kamere/autora, u kojoj se usput fokusira<br />

nepredvidiva, doslovce neuroti~na geometrija kretanja u<br />

uokvirenom prostoru.<br />

Samo mijena stalna jest skupine autora, potvr|uje ve} spomenutu<br />

’digitalnu’ orijentaciju zapre{i}koga kluba {to se nadopunjuje<br />

s ’klasi~nim’ eksperimentalnim postupcima (pokret<br />

unatrag, varijacija istog motiva, repeticija) u pri~i o nestajanju<br />

(zelene) boje iz crno-bijele svakodnevice te zbunjenosti<br />

jedinog (digitalno) ’obojenog’ kada se polako po~ne<br />

stapati (izjedna~avati) s akromatskom sredinom. Ono {to<br />

zbunjuje u ovom `anr-filmu jesu nedovoljno razra|eni elementi<br />

drugog motiva/pri~e o ~ovjeku druk~ijem od svoje<br />

sredine. Mladi Zapre{i}ani svakako su na dobru putu, ali jo{<br />

u~e.<br />

Eksperimentatori se sve vi{e prepoznaju u jednominutnom<br />

filmu/videu, pa brojniji ostatak ’`anrovske’ produkcije ~ine<br />

upravo takvi radovi. Nakon fascinantne pro{logodi{nje ready-made<br />

serije i dokumentarca Tramvaj 406 neumorni Tomislav<br />

Gotovac gostuje na reviji s konceptualnim videom<br />

Identity Number u kojem, gledaju}i u kameru, izgovara broj<br />

svoje osobne iskaznice, a potom i odjavnu ’{picu’. Gotovac<br />

je i u sredi{tu Majskog jutra matorog fauna {to ga potpisuje<br />

G. R. ^., jednominutnog rada koji elipti~no, brzim rezovima,<br />

sa`ima trenutke Gotov~eva opu{tanja uz pivo na verandi<br />

vlastite ku}e, samosvjesno, autoreferencijalno i humorno<br />

apostrofiraju}i ’akcija{ku’, ’konceptualnu’ narav i te ku}ne,<br />

’privatne’ situacije.<br />

Tomislav [ango i osje~ki autor Damir Tomi} na tragu su pak<br />

Gotov~evih ranijih, strukturalno postavljenih radova, ali su<br />

nedovljno koncentrirani na metodu strukturiranja. [angov<br />

efektno crno-bijeli Epistrophy (Zavr{na tema), slo`en od<br />

sukcesivnih vo`nji no}nim ulicama i fokusiranja automobila<br />

u pokretu, pati zbog nedosljedne primjene interventnoga<br />

postupka — naglog zaustavljanja pokreta, te monta`nih<br />

iskliznu}a (pretapanja), koja mu remete ritam, unutarnji sustav<br />

i zna~enje. Damir Tomi} utje~e se pak vizualnom dojmljivim<br />

bri{u}im panoramama, kojima mijenja smjer, da bi<br />

potom opisao puni krug. To the top se ipak doima kao nedovr{en<br />

rad ili kao skica za opse`niji projekt.<br />

Vrijeme kao apstraktna kategorija pojavljuje se u dva jednominutna<br />

videa. Razli~iti modeli satova u radu Andree Gnjato<br />

i Tanje Coti} prikazuju i razli~ito vrijeme, a ono se pak razlikuje<br />

i od time-codea iz ugla ekrana. Ako je nakana toga<br />

nesklada i bila podcrtati neuhvatljivost vremena ili bezvremenost,<br />

{to sugerira naslov Timeless I, ona se utopila u nizanju<br />

(izboru) razli~itih ura bez uo~ljiva vizualnog klju~a. Vladimira<br />

Karioli}a i Darka Dudu, samostalne autore iz Rijeke,<br />

mu~i pak Kako ubiti vrijeme, pa se ludi~ki utje~u apsurdnom<br />

rje{enju: batom mlate uru u dnu kadra, kojoj se kamera prethodno<br />

pribli`ava kao neprijateljskom predmetu. Dakako,<br />

vrijednost filma umanjuje epilog zasnovan na vulgarnoj dosjetki,<br />

ali je postignuta dobra horor-atmosfera. Isti autorski<br />

par vra}a nas na kraju apstraktnom grafizmu, poku{avaju}i<br />

Polji~ka cesta 25 Gorana ^a~e<br />

minimalisti~kom animacijom, zgu{njavanjem i razrje|ivanjem<br />

to~kica, ilustrirati dinamiku `ivota kao takva.<br />

Dokumentarac — izme|u tradicije i odmaka<br />

Eksperimentalni pomak ili iskorak nekoliko deklariranih<br />

’dokumentaraca’ popravio je eksperimentalni ’saldo’ daruvarske<br />

Revije te potvrdio jaku tradicionalnu prisutnost<br />

’`anr’-dokumentarca u nekim <strong>filmski</strong>m sredinama. Polji~ka<br />

ulica 25 Gorana ^a~e, tre}ega UMAS-ova predstavnika, nastavlja<br />

tradiciju splitskoga filmskog kruga — dokumentarnom<br />

fakturom i nagla{enom stilizacijom. ^a~e panoramski<br />

ulazi u jedan od mnogobrojnih otu|uju}ih novogradskih<br />

prostora, kako bi u njemu pratio razne linije zate~enog ili<br />

’slu~ajnog’ `ivota — sme}e no{eno vjetrom, prolaznike/stanare,<br />

zagonetno muvanje uli~nih skupina. U njegovu vizualno<br />

mo}nom dokumentarcu ipak ima i ne~eg prire|enog, insceniranog.<br />

’Narativnim’ iskliznu}ima, koja se poklapaju s<br />

ulaskom iz eksterijera u interijer (boksa~ iz drvarnice) i `anrovskim<br />

natruhama (kra|a u samoposluzi), autor je o~igledno<br />

htio dozna~iti odre|enu dozu ’devijantnog’ prikazu ambijenta,<br />

koji je ve} po svojoj urbanisti~koj konfiguraciji ’devijantan’.<br />

No, time je donekle naru{io strukturu iznimno vizualno<br />

ekspresivne Polji~ke ulice 25, koju su upu}eni proglasili<br />

prvim urbanim splitskim filmom.<br />

Dokumentarni Iskorak @eljka Radivoja djeluje pak poput<br />

opu{tene no}ne {etnje autora s kamerom na ramenu. Iza{av-<br />

{i iz tramvaja u`ivala~ki ’hoda’ no}nom ulicom da bi jednako<br />

’neopu{teno’ u{la u prostor galerije u kojoj se ne{to doga|a.<br />

Potom se, ’si{av{i’ s autorova ramena, usredoto~uje na<br />

performans Tomislava Gotovca. Radivojev videozapis posjeduje<br />

iznimnu dokumentaristi~ku `ivost u svim dionicama i<br />

metodolo{ki plan snimanja. [teta je {to autor, monta`no interveniraju}i<br />

u snimljenu gra|u, nije bio metodolo{ki/strukturalno<br />

preciziji: nekoliko rezova naru{ilo je kontinuitet<br />

real-time zapisa, a da pritom ti rezovi nisu i sadr`ajno/tematski/izvedbeno<br />

razgrani~ili etape njegove video{etnje.<br />

Cuki Elvisa Leni}a nametnuo se u skupini srodnih, nazovimo<br />

ih tako, ’zemljanih’ filmova, upravo svojim nekonvencionalnim<br />

postupkom. I ne samo zbog posudbe glazbe Angela<br />

Badalamentija, koja prati odlazak u polje dvojice prijatelja i<br />

berbu tikava, Leni}ev dokumentarac ima pomaknutu atmosferu<br />

opu{tenijih Lynchovih filmova. Esteti~nosti videodokumentarca,<br />

osim glazbe, pridonosi kompozicijska dominacija<br />

77<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!