Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
TUMA^ENJA, TUMA^ILA^KA NESLAGANJA<br />
Tomislav Brlek<br />
Film, kritika, kontekst: Sami<br />
Pokazati ne{to onako kako to svatko vidi zna~i ne posti}i<br />
apsolutno ni{ta.<br />
Vsevolod Pudovkin<br />
U filmovima zapleta svi osje}aji i humor uglavnom po~ivaju<br />
na tekstu i isklju~uju udio slikâ; [...] emocija je verbalna,<br />
zahtijeva obja{njenje i potporu u rije~ima jer se situacije, slike,<br />
postupci vrte oko jasnoga smisla.<br />
Antonin Artaud<br />
Predod`ba nije slika, ali neka slika mo`e njoj odgovarati.<br />
Ludwig Wittgenstein<br />
^ini se da se hrvatska filmska kritika u najnepovoljnijoj situaciji<br />
nalazi kad se treba pozabaviti nekim novim hrvatskim<br />
filmom. Kad se, naime, `urnalisti~ke kartice ne mogu ispuniti<br />
impresivnim bud`etima, tehni~ko-produkcijskim parafernalijama,<br />
zvjezdanim gluma~kim tra~evima, biografskim<br />
efemeralijama i sli~nim zanimljivostima skinutim s Interneta<br />
i priru~no prevedenim iz reklamnoga materijala, a sam film<br />
nije tako elementarno nepismen da bi opravdavao zgra`anje<br />
nad razbacivanjem prora~unskim novcem ({to se, istina, ne<br />
doga|a odve} ~esto), valja se osloniti na gledanje konkretnoga<br />
filmskog djela, {to se mo`e pokazati slo`enim zadatkom,<br />
premda se, kako ka`e medvjed Jogi, mnogo toga mo`e vidjeti<br />
gledaju}i. Tako|er, mnogo se toga mo`e uvidjeti prate}i<br />
kriti~ku recepciju nekog filma. Uvjetovana reakcija novinske<br />
kritike na posljednji film Lukasa Nole, Sami, u tom se smislu,<br />
~ini nam se, mo`e uzeti kao indikativna za trenuta~no<br />
kriti~ko stanje stvari. Od osporavanja vrijednosnih sudova i<br />
gledateljskih dojmova pritom je mnogo zanimljivije, ako ne<br />
i va`nije, pozabaviti se referencijalnim okvirom koji ih omogu}uje.<br />
Upravo se zbog specifi~nosti dnevnokriti~koga `anra<br />
u tim tekstovima, naime, lako mogu uo~iti neke temeljne<br />
epistemolo{ke i estetske pretpostavke koje, po svemu sude-<br />
}i, uvjetuju dominantne tendencije razumijevanja filma u<br />
nas.<br />
U povodu izostanka adekvatne kriti~ko-analiti~ke recepcije<br />
filma Sami u dnevnom se tisku moglo pro~itati kako za analizu<br />
toga filma u Hrvatskoj nedostaje kontekst. »Za takvu<br />
finu ra{~lambu filma poput Samih u Hrvatskoj, me|utim, ne<br />
postoji kontekst. Sami su za na{e filmske horizonte do te mjere<br />
apartan i ekscentri~an film da ga je nemogu}e mjeriti s bilo<br />
~ime« (Pavi~i}, <strong>2002</strong>). Ovo nas, nedvojbeno kompetentno<br />
mi{ljenje, mo`da i protivno svojoj namjeri, nu`no upu}uje<br />
na promi{ljanje uvjetH mogu}nosti takva stanja. Budu}i da bi<br />
tvrdnja da za tuma~enje bilo kojega, ma kako apartnog i ekscentri~nog,<br />
filma ne postoji kontekst op}enito, jednostavno<br />
bila besmislena, jer nije mogu}e da bilo ~emu mo`e nedostajati<br />
kontekst kao takav, potrebno je razmotriti na {to se, zapravo,<br />
ta tvrdnja to~no odnosi, to jest, o kojem bi to konkretnom<br />
odsutnom kontekstu bila rije~. To }e se svakako pokazati<br />
slo`enijim od odgovora na pitanje je li takvih filmova<br />
bilo i prije, budu}i da bi takvo tuma~enje samo kronolo{ki<br />
premjestilo to~ku na kojoj treba objasniti kako nastaje kontekst<br />
recepcije nekog filma. Osim toga, kako je Noli ovo ve}<br />
drugi takav film, pitanje je i koliko <strong>filmski</strong>h lastavica tvori<br />
kontekstualno prolje}e. A da takvih filmova u hrvatskoj kinematografiji<br />
nije bilo i prije Nole, zacijelo ne}e tvrditi nitko<br />
tko je gledao, na primjer, filmove Ponedjeljak ili utorak<br />
(1966) i Kaja, ubit }u te (1967) Vatroslava Mimice. (Razmatranje<br />
recepcijske sudbine tih filmova — ali ne na razini samorazumljivih<br />
konstatacija tipa »Mimicu su kamenovali u<br />
Areni, na Pulskom festivalu, nakon prikazivanja filma Kaja,<br />
ubit }u te« (Turkovi}, 1985: 27) — ve}, dakako, mo`e anticipirati<br />
neke aspekte na koje }emo poku{ati ukazati.)<br />
No, ~ak i ukoliko se ta va`na i op}epoznata ~injenica zanemari,<br />
te{ko bi bilo dokazati da kontekst nekog filma tvori<br />
samo kinematografija kojoj taj film pripada — {to i potvr|uje<br />
re~enica koja slijedi nakon citirane tvrdnje o nepostojanju<br />
konteksta, u kojoj se Nolin film odredbeno uspore|uje s filmovima<br />
[arunasa Bartasa i Tsai Ming Lianga. Naime, kontekst<br />
u kojem nastaje neki film sasvim sigurno tvore barem<br />
filmovi dostupni — u na{em slu~aju — po hrvatskim kinodvoranama<br />
i videotekama, ako ve} ne i oni koji se mogu vidjeti<br />
na raznim doma}im ili stranim festivalima, ovisno o financijskoj<br />
i filmofilskoj pokretljivosti autora. Me|utim,<br />
kontekst tuma~enja bilo kojega filma zapravo tvore svi ostali<br />
filmovi s kojima ga onaj tko ga tuma~i mo`e dovesti u<br />
neku interpretativnu vezu i on ni u kom slu~aju nije, kako se<br />
u navedenom ~lanku, po svemu sude}i, sugerira, ograni~en<br />
na lokalni sinkronijski presjek. Taj }e se kontekst, dakako,<br />
dalje nu`no nezaustavljivo {iriti i mijenjati nastajanjem novih<br />
filmova i novih ~itanjH ranijih filmova. Iz re~enoga je jasno<br />
da Nolinu filmu konteksta ne nedostaje jer ga jednostavno<br />
ne mo`e nedostajati. Kontekst nikada nije zatvoren i zadan,<br />
on neprestano nastaje me|udjelovanjem svih elemenata koji<br />
ga tvore, {to uklju~uje kako same filmove, tako i kriti~ka ~itanjH.<br />
1<br />
Ono, pak, {to nedvojbeno nedostaje filmu Sami jest kriti~koanaliti~ka<br />
recepcija koja bi poku{ala pokazati, ne, naravno,<br />
123<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.<br />
UDK: 791.43(497.5)(049.3)<br />
: 791.44.071.1 Nola, L.
Change language