You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
24<br />
Hrvat. film. ljeto, <strong>Zagreb</strong> / god 8 (<strong>2002</strong>), br. <strong>29</strong>, str. 19 do 26 ^egir, T.: Potisnuta divljina (postvestern)<br />
Kauboj je, pak, u ameri~kom mitu o Zapadu prihva}en kao<br />
simbol koji taj mit uistinu opravdava. On je dakle nekom vrstom<br />
ikoni~kog znaka koji se raspoznaje u `anru bez suvi{nog<br />
razmatranja. Ozna~nica kauboja ne obuhva}a tek radnika<br />
na sto~arskom zemljoposjedu, nego se istozna~no pro{iruje<br />
i na bilo kojeg Zapadnjaka koji luta nepreglednim prostranstvima<br />
i ravna se prema osobnom kôdu. ^ak je »u filmovima<br />
prije Drugoga svjetskog rata kauboj bio ~ovjek prirodnoga<br />
naslje|a, a u masovnoj je svijesti zauzimao istobitni<br />
polo`aj koji je bio pripisivan ameri~kom domorocu u filozofskim<br />
radovima prethodnih stolje}a« (Savage, 1979: 24). U<br />
Momci sa Zapada kauboj je i nadalje nasljednik prirodne tradicije,<br />
no vi{e nije bez slabosti, nego je vi{e nalik kaubojima<br />
kakve pronalazimo u povijesnim istra`ivanjima. On nije vi{e<br />
izvorno mudar, kao u vesternu prije Drugoga rata, u svom<br />
moralnom kôdu vi{e ne razlikuje dobro i zlo kao {to je to bio<br />
slu~aj u vesternu pedesetih, ali nije ni potpuno bez moralnih<br />
vrijednosti kao {to je to bio ~est slu~aj u antivesternu sedamdesetih.<br />
Njegovi su postupci divlji, jer su mu takvi bili i preci,<br />
njegov na~in razmi{ljanja primitivan, jer nema dostatno<br />
slu`benog obrazovanja, no i takav kakav jest predmetom je<br />
divljenja okoline, ali i izvorom nelagode pa ~ak i straha u suparnika.<br />
Kauboji, protagonisti u Frearsovu filmu, ne mogu<br />
mijenjati svoj unutarnji ustroj, jer to i ne poku{avaju. Podjednako<br />
tako ne mogu zanemariti ni posljednje dijelove nepokorenih<br />
prostranstava, jer im ona pru`aju prijeko potreban<br />
osje}aj slobode. No, kako je granica u stvarnosti ipak zatvorena,<br />
upravo je protagonist »poput Krisa Kristoffersona u Pat<br />
Garret and Billy the Kid, postmodernisti~ki kauboj ostavljen<br />
na suhom pred prostranstvima koja nestaju, on je predstavnik<br />
ideologije bez zale|a« (Kitses, 1999: 21).<br />
Kauboji su sredi{nji junaci i u Svim lijepim konjima, no oni u<br />
tom filmu zbog toga {to su granice zatvorene moraju postati<br />
i odmetnicima. Odmetnik je tako|er jo{ jedna od mitskih<br />
osobnosti ameri~kog Zapada, lik koji ~esto zbog nepravde<br />
koja mu je nanesena mora postati prijestupnikom, no njegova<br />
je ponovna uklopljenost u zajednicu mogu}a nakon {to on<br />
do`ivi svojevrsno iskupljenje, koje s obzirom na njegov ustroj<br />
mo`e imati mitski karakter. Ponovna je integracija u dru{tvo<br />
koje je svojevoljno napustio u tom filmu iznimno okrutna,<br />
on ne samo da postaje odmetnikom nego zavr{ava u su`anjstvu,<br />
u kojem }e ~ak postati i ubojicom, mora izgubiti i ljubav<br />
zbog razli~itih dru{tvenih i klasnih razlika. Filmsko je rje-<br />
{enje u odnosu na izvornik ipak blago. U filmu je dopu{ten<br />
povratak sredi{njega lika u zajednicu, dok je u knji`evnom<br />
izvorniku on pojedinac koji se u zajednici vi{e ne mo`e sna-<br />
}i, ve} nastavlja svojevrsno samoprogonstvo, ne{to poput<br />
Fordova Ethana Edwardsa iz Traga~a (Kitses, 2001: 15).<br />
Djelovanje protagonista i njihova dru{tvena uvjetovanost.<br />
Protagonisti postvesterna, uglavnom, ne zastaju na pukim<br />
arhetipovima, nego izrastaju u vi{e ili manje uvjerljive karaktere.<br />
Njihova bi ra{~lamba, me|utim, bila preop{irna, pa<br />
pozornost valja posvetiti upravo na~inu njihova djelovanja,<br />
ali i u~inku koje ono ima u okviru zajednice. Sredi{nji lik<br />
Usamljene zvijezde, predstavnik zakona, u svom istra`ivanju<br />
zanemarena zlo~ina gotovo uop}e akcijski ne djeluje. Osim<br />
u emotivnim vezama, on je pasivan, njegovo se djelovanje<br />
sastoji ve}inom od ispitivanja svjedoka pro{lih zbivanja i po-<br />
zorna slu{anja njihovih odgovora, koji mu pripoma`u u razrje{enju<br />
situacije. Njegovo je djelovanje uvjetovano dru{tvenim<br />
okolnostima. Postaje ono »vi{e putovanje prema samopo{tovanju<br />
i osobnoj istini no borba za dru{tvenu ili politi~ku<br />
ispravnost: upravo prvo omogu}ava drugo«, 12 dakle<br />
osobno i dru{tveno pro`imlju se na vi{e razina. Kako se radnja<br />
zbiva u podneblju same granice Teksasa i Meksika, zajednica<br />
je u kojoj obitava sredi{nji lik vi{erasna, pa je i djelovanje<br />
pripadnika raznih rasnih skupina isprepleteno na<br />
vi{e razina. Hispanoameri~ko, angloameri~ko i afroameri~ko<br />
stanovni{tvo uprkos nu`nim vezama zadr`ava vlastite zakonitosti<br />
obitavanja.<br />
U Momcima sa Zapada tako|er nema suvi{e prostora za akcijsko<br />
djelovanje, pa se sukob prenosi na razinu melodramatskog.<br />
Naslje|e divljine `ivi u protagonistu, koji samo`ivo{}u<br />
pokazuje posvema{nji nemar za ustanovljenje zajednice,<br />
dok drugi junak, slabijeg karaktera, uistinu nije siguran<br />
{to `eli. Povezuje ih ljubav prema istoj `eni, `eni predradnika<br />
suprotstavljena im zemljoposjednika, koji te`i za posvema{njom<br />
prevla{}u, pa sukob oko `ene mo`emo poistovjetiti<br />
sa sukobom oko zemlje, oko prava na nju. Podjednako<br />
tako nasilje koje slabiji mu{karac po~ini nad `enom svojevrsna<br />
je metafora nasilja koje se provodi nad zemljom u njezinu<br />
pokoravanju. No, film je i ovdje vi{ezna~an, jer druga junakinja<br />
pripada hispanomeksi~kom tradicijskom kodu, a<br />
odnos je slabijeg lika prema njoj odve} sputan da bi bilo mogu}e<br />
ustanovljenje istinske zajednice. Kako je divljina u sredi{njem<br />
liku odvi{e izra`ena, on mora stradati, i to simboli~ki<br />
u sukobu s mla|im bratom, koji nema njegovu samo`ivost<br />
i koji se priklonio suprotnom moralnom kôdu, kôdu<br />
materijalnog, a ne divljine. Kako svjedo~e rije~i njihove majke,<br />
stariji je sin bio kao otac i ona se uvijek bojala da }e stradati<br />
nasilno, odnosno, protagonist je bio poput divljine iz<br />
koje je izrastao, pa je njezino pokoravanje zna~ilo i gubitak<br />
svrhovitosti u novoj zajednici, kojoj ni{ta ne mo`e zaprije~iti<br />
put. Me|utim, simboli~ki i zbiljski ostavio je naslje|e i na<br />
zemlji koju je pokoravao i u zajednici u kojoj je obitavao,<br />
kao {to }e i `ena oko koje se sukob odigravao roditi i njegovo<br />
dijete. Slabiji lik svoje }e opstojanje nastaviti u Kaliforniji,<br />
poku{avaju}i ipak ustanoviti kakvu-takvu zajednicu.<br />
Kakva je situacija s akcijskim djelovanjem sredi{njih likova<br />
u Svim lijepim konjima, razlikuju li se oni svojim postupcima<br />
od protagonista Usamljene zvijezde i Momaka sa Zapada?<br />
Protagonisti toga filma, kao {to je ve} navedeno, u neku<br />
vrst samoprogonstva odlaze svojevoljno, no to je uvjetovano<br />
gubitkom zemljoposjeda jednog od njih. Iako je protagonist<br />
`elio biti poput svog pretka, `elio je dakle ba{tiniti naslje|e<br />
divljine, njegova je majka iskoristila zakonske povlastice<br />
da bi ostvarila materijalnu dobit, zanemaruju}i tradiciju<br />
i ne haju}i za te`nje potomstva. Tijekom samog filma protagonisti<br />
rijetko akcijski djeluju, dapa~e oni vi{e tek reagiraju<br />
na zbivanja, nemo}ni za bilo kakvu promjenu. Naime,<br />
prijestup zbog kojeg su postali odmetnicima nisu sami po~inili,<br />
izbavljenje iz su`anjstva posljedicom je vanjskih ~imbenika<br />
i tek za vrijeme boravka u zatvoru i po izlasku iz njega<br />
sredi{nji lik akcijski djeluje, no jo{ je nemo}an u potpunosti<br />
utjecati na svoju sudbinu. ^itav je film pro`et kontekstom o<br />
»pitanju slobodne volje... nemogu}nosti izbora i neizbje`ivo-<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>29</strong>/<strong>2002</strong>.
Change language