Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tema broja: <strong>Međunarodna</strong> <strong>zajednica</strong> i <strong>BiH</strong><br />
šanse preživjeti bez intenzivnog međunarodnog nadgledanja.<br />
Situacija koja je na kraju povela neke političke stranke, oslobođene<br />
pritiska od mogućih arbitražnih sankcija, da uposle<br />
etno-nacionalističku retoriku tijekom općih izbora u listopadu<br />
2006. [8] Dok bi, sasvim sigurno, dulji vremenski period bio potreban<br />
kako bi lokalni političari preuzeli odgovornost za svoje<br />
biračko tijelo, zebnje i brige nekih su natjerale Schwarz-Schillinga<br />
da svoj mandat privede kraju već u srpnju 2007. godine,<br />
nakon što je izgubio međunarodnu političku potporu za svoju<br />
strategiju. Od tada, Miroslav Lajčak je na čelu OHR-a, koji opet<br />
pribjegava intervencionalizmu u dobroj mjeri u suradnji s razvojem<br />
rasprava o europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine [9] .<br />
U određenoj mjeri, politička kriza implicirana pitanjima reforme<br />
policije u pravcu centralizacije, nije ništa drugo do paradigmatski<br />
primjer onoga što može biti stvoreno kompleksnim međuodnosima<br />
lokalnih političara, OHR-a i EU. Uistinu, raspru o<br />
reformi je započeo Paddy Ashdown i ona traje već od 2003. U<br />
siječnju te godine, Ashdown je u jednom intervjuu iznio formulaciju<br />
kako je borba protiv zločina u EU ustvari započela sudskom<br />
i policijskom reformom u <strong>BiH</strong> [10] . Tako je u srpnju 2004.<br />
osnovana i Komisija za restrukturiranje policije [11] . Međutim, tijekom<br />
nekoliko godina, nijedan od brojnih pregovora i pritisaka<br />
nije vodio ni prema bilo kakvom dogovoru. Parish predlaže vrlo<br />
interesantnu interpretaciju o tome kako je situacija postupno<br />
postala vrlo zamršena: on prvo bilježi kako je, u početku, jedan<br />
od glavnih razloga zašto je Visoki predstavnik Ashdown<br />
želio imati policiju koju kontrolira središnja vlast radije<br />
nego entiteti bio smanjiti rizik odvajanja srpskog entiteta,<br />
Republike Srpske. Ovo mišljenje je pojačala činjenica da je,<br />
tijekom rata, najveći broj paravojnih skupina izravno proizišao<br />
iz specijalnih postrojba policijskih snaga. Ipak, suočen s<br />
odbijanjem <strong>BiH</strong> političara da nastave s reformom, Ashdown se<br />
odlučio okrenuti Europskoj Uniji, tražeći od povjerenika za proširenje<br />
Olija Rehna da reformu policije uzme kao preduvjet za<br />
potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što<br />
je početna faza u pogledu budućeg procesa integracije u EU.<br />
Ipak, uvođenjem uvjetovanja EU u proces također je značilo,<br />
kako bilježi Parish, da se zemlja sada svojevoljno morala kretati<br />
k integraciji. Visoki Predstavnik, zbog toga, nije više morao<br />
koristiti svoje specijalne “bonske ovlasti” kako bi nametnuo<br />
reformu. [12]<br />
Situacija je kasnije ostala uglavnom nepromijenjena sve dok<br />
Miroslav Lajčak nije naslijedio Schwarz-Schillinga. Lajčak je<br />
ustvari još jednom iskoristio “bonske ovlasti” implicitno ciljajući<br />
na sustav glasovanja u Vijeću ministara [13] kako bi ograničio<br />
marginu za manevriranje i usporavanje procesa donošenja<br />
odluka. Kako Parish ispravno primjećuje, stvarni politički<br />
8 Matthew T. PARISH, “The Demise of the Dayton Protectorate”, in Journal of<br />
Intervention and Statebuilding, Vol. 1, supplément spécial, 1 er décembre 2007,<br />
p. 17.<br />
9 U veljači 2008., OHR je pokrenuo internet stranicu kroz koju su građani <strong>BiH</strong><br />
bili pozvani pitati bilo kakva pitanja povezana s europskom perspektivom<br />
države: http://www.reci.ba. Javne su rasprave naknadno uslijedile u različitim<br />
gradovima u zemlji, počevši od ožujka do lipnja 2008.<br />
10 David FROST, “Interview: Paddy Ashdown, IC High Representative in <strong>BiH</strong>”,<br />
BBC Breakfast With Frost, January 12th 2003. Dostupno na: http://www.ohr.<br />
int/ohr-dept/presso/pressi/default.asp?content_id=28907.<br />
11 Odluka OHR-a vezana uz ovo je dostupna na: http://www.ohr.int/ohr-dept/<br />
rule-of-law-pillar/prc/prc-key-doc/default.asp?content_id=34149.<br />
12 Matthew T. PARISH, op.cit., pp. 18-19.<br />
13 Službena se odluka može pronaći na:<br />
http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=40687.<br />
12 | magazin za političku kulturu i društvena pitanja<br />
udar ovakve odluke je bio relativan, dok je simbolički udar bio<br />
jak, pogotovo u očima bosanskih Srba [14] . Bio je dovoljno jak<br />
da Nikola Špirić svoju ostavku prokomentariše sa daškom crnoga<br />
humora: “Ako međunarodna <strong>zajednica</strong> uvijek podupire<br />
Visokog Predstavnika, a ne institucije Bosne i Hercegovine,<br />
onda nije bitno jesam li ja na čelu države ili Bart<br />
Simpson” [15] .<br />
Slijedi da je, razmatrano s točke gledišta asimetrije vlasti, trnovito<br />
pitanje reforme policije izgleda na granici između tri ključna<br />
pitanja međunarodne intervencije u Bosni i Hercegovini,<br />
paradigmatički demonstrirajući granice međunarodne izgradnje<br />
države i mira što se tiče (1) uloge Ureda Visokog Predstavnika,<br />
(2) moguće uloge koju bi EU mogla ili morala odigrati u bliskoj<br />
budućnosti, i (3) normativne dimenzije rasprava o izgradnji<br />
države – bilo implicitne ili eksplicitne. Prvo pitanje se odnosi<br />
izravnije na pitanje “lokalnog vlasništva”: kako nad političkim<br />
i institucionalnim reformama, tako i općenitije na teoretske<br />
diskusije o postdaytonskoj Bosni i Hercegovini. Drugo pitanje<br />
stavlja u prvi plan pitanje stvarne mogućnosti Europske Unije<br />
da (ne)obnovi veze između međunarodnih i lokalnih aktera. I na<br />
kraju treće pitanje privlači pozornost na moguću nedosljednost<br />
između normativnog potencijala retorike EU na jednoj strani i<br />
njezinih stvarnih načina primjene.<br />
“Dejtonska politička korektnost”,<br />
“etnopolitika” i lokalno vlasništvo nad<br />
bosanskohercegovačkim političkim<br />
reformama<br />
U jednom veoma preciznom tekstu, sarajevski politički teoretičar<br />
Asim Mujkić zauzima jasan liberalno demokratski stav kako<br />
bi ukazao na ono što povezuje pitanje “lokalnog vlasništva” sa<br />
onim što on naziva “etnopolitikom” [16] . Dok se “lokalno vlasništvo”<br />
obično smatra kao odnos prema političkim i institucionalnim<br />
reformama, činilo bi se važnim u ovom specifičnom<br />
kontekstu razmatrati ga općenitije, također kao odnos lokalnog<br />
vlasništva o teoretskom razgovoru o postdejtonskoj <strong>BiH</strong>.<br />
U ovom pogledu, Mujkić ne samo da naglašava kako je, o čemu<br />
su mnogi kritičari raspravljali, Dejtonski mirovni sporazum imao<br />
namjeru proizvesti etnopolitičke podjele koje su rezultat trogodišnjeg<br />
oružanog sukoba, već također raspravlja ulogu koju<br />
su ograničeni i stereotipni vanjski pogledi na aktualne političke<br />
i institucionalne izazove u zemlji igrali u ovoj reprodukciji. Naravno,<br />
mnogi su se sporili da je mirovni sporazum bio prvenstveno<br />
usmjeren na okončanje oružanog sukoba, a ne građenje<br />
države. Opet, uzevši u obzir da je Ugovor sadržavao Ustav<br />
(Aneks 4 [17] ) koji naglašava podjelu moći između tri “konstitutivna<br />
naroda” (Bošnjaka, Hrvata i Srba) i “drugih”, postavljanje<br />
pitanja reprodukcije etnonacionalističkih podjela ne može se<br />
odbaciti.<br />
U svom članku, Mujkić kao važne ističe neke argumente koji<br />
14 Matthew T. PARISH, op.cit., pp. 20-21.<br />
15 Citirao Neil McDONALD, “Bosnia prime minister resigns amid tension”, Financial<br />
Times, November 2 nd 2007, a potom spomenuo David CHANDLER, “Introduction:<br />
Inside the Bosnian Crisis”, in Journal of Intervention and Statebuilding,<br />
Vol. 1, Special Supplement, December 1 st 2007, p. 5.<br />
16 Asim MUJKIC, “We, the Citizens of Ethnopolis”, Constellations, Vol. 14, No. 1,<br />
2007, pp. 112-28.<br />
17 Dostupno na: http://www.ohr.int/dpa/default.asp?content_id=372.
Change language