Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Umjetnost i društvo<br />
pokazuju vaginu, samo se neki od prizora kojima je crkva<br />
htjela umalovažiti i poniziti muslimanskog neprijatelja.<br />
Kapiteli na prozorskim otvorima crkve San Pedro de Cervatos<br />
(Kantabrija, Španija, 12. stoljeće) bez suzdržanosti sublimiraju<br />
poruku nepoštivanja onih koji pripadaju van-kršćanskoj zajednici.<br />
Na jednoj strani megafalična figura kako začeplja svoje<br />
uši, a na drugoj ženska figura sa muslimanskim velom na kosi<br />
pokazujući spolni organ. Lange na drugim primjerima objašnjava<br />
pojedinosti antiislamske ikonografije – Islamsko obredoslovlje<br />
propisuje da mujezin pet puta dnevno izlazi na minaret<br />
pozivajući muslimane na molitvu. Gestu mujezina koji pjevajući<br />
poziva na molitvu, pri tome (kao Luciano Pavarotti i drugi pjevači<br />
koji to također danas čine) zatvaraju svoje uši, razumjevam<br />
kao metodu boljeg slušanja samog sebe (Claudio Lange). Ova, i<br />
druge figure začepljenih ušiju odnose se na jednog od predvodnika<br />
islamske molitve – mujezina, ali i na islamsku muziku koja<br />
je u tom periodu između 1050. i 1180. bila prokazivana od strane<br />
crkve u svetom ratu protiv Islama. Lange nastavlja – Prije<br />
1050. godine je uticaj arapske muzike na kršćanskim dvorovima<br />
i u kršćanskim gradovima bio iznimno jak. Dobrostojeći kršćani<br />
Sjeverne Španije, Južne Italije i Južne Francuske u tom vremenu<br />
svoje ne-crkvene proslave obogaćuju tadašnjim “pop bendovima”,<br />
naime arapskim ili arabiziranim muzičarima.<br />
U prilog tome Lange navodi arapski muzikantski par sa crkve<br />
Facundo i Primitivo u Siliju i muzikanta sa apside katedrale<br />
Santillana del Mar (oba primjera Kantabrija, Španija, 12. stoljeće).<br />
Ovdje je skulptorska agitacija protiv arapske muzike<br />
više nego očita. Obrezani megafaličar (obilježje muslimana) sa<br />
kapom dvorske lude (obilježje kršćana) označava kršćanske lutajuće<br />
muzikante, koji su po tumačenju crkve izvodili arapsku<br />
ili arabiziranu muziku što ih je beskompromisno svrstavalo u<br />
agente neprijateljske kulture.<br />
U našem pregledu Langeovog teksta o angažovanim umjetničkim<br />
oblicima i pregledu popratnih fotografija riječ je tek o<br />
nekoliko primjera antiislamske propagande srednjeg vijeka.<br />
Langeov tekst sa fotografijama zaslužuje detaljniju analizu i<br />
246 | magazin za političku kulturu i društvena pitanja<br />
ozbiljnije promišljanje što je zasigurno i prepoznato od nekih<br />
europskih institucijâ – dakako tek nakon 11. rujna i svih drugih<br />
zbivanja koja su uslijedila kasnije. Izložba Langeovih fotografija<br />
je pored Muzeja islamske umjetnosti u Berlinu (Museum<br />
für Islamische Kunst) bila postavljena i na Evanđeoskoj<br />
akademiji pokrajine Porajnje (Evangelische Akademie im<br />
Rheinland) što potvrđuje i kršćansko interesovanje za tako<br />
ne baš svijetlu povijest zapadnoeuropske crkve. Također,<br />
bitno je naglasiti duhovnu zrelost Claudia Langea, koji i sam<br />
kao kršćanin i religijski znanstvenik pokušava da prosvjetli<br />
jedan zanemaren fenomen crkvene umjetnosti srednjeg vijeka,<br />
koji već dugo vremena u struci biva pogrešno valoriziran.<br />
Ispravna revalorizacija i povijesnoumjetnička interpretacija bi<br />
zahtjevala korjenitu redefiniciju europske povijesti što bi nedvojbeno<br />
rezultiralo i novom konstalacijom odnosâ u savremenom<br />
europskom identitetu.<br />
Lange je u više navrata kao znanstevni izlagač nastupao i u<br />
Bosni i Hercegovini. U Hotelu Bristol u Mostaru 2006.<br />
Godine održao je predavanje s naslovom Antimuslimanske<br />
fantazmagorije, a 2007. godine, na istom mjestu, predavanje<br />
s naslovom Muslimansko-kršćanski odnosi i evropski identitet,<br />
oba organizirana od Međunarodnog foruma Bosna. Poznavajući<br />
europske povijesne prilike i stalni odnos kršćanstva prema Islamu,<br />
njegova izlaganja naglašavaju potrebu za dubljim i ozbiljnijim<br />
suočavanjem sa nelagodnim povijesnim činjenicama, što,<br />
na drugu stranu, predstavlja jedan od preduvjeta za planiranje<br />
bolje budućnosti.<br />
Bilo bi veoma korisno prevesti i objaviti navedenu publikaciju<br />
Claudia Langea i na jedan od naših jezika, a postavljanje nevedenih<br />
fotografija u vidu izložbe bila bi prava dragocjenost kako<br />
za struke; povijest, povijest umjetnosti, teologija, itd., tako i za<br />
prosječnu publiku.<br />
Irfan Hošić (1977., Bihać) završio je Akademiju likovnih umjetnosti<br />
u Sarajevu. Trenutno pohađa poslijediplomski studij na<br />
Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti.<br />
Živi i radi u Bihaću.
Change language