Međunarodna zajednica i BiH - Status

More documents

Recommendations

Info

Aktualije AMERIKA DAN POSLIJE Pobjeda građanskog uma POSTIZBORNA PORUKA SUŽNJIMA BALKANSKOG ETNO-RASIZMA Američki građani se nisu dali nasanjakti na retoričke podvale Rona Edwardsa i njemu sličnih. Umjesto da glasaju kako im rasistički dušebriznici savjetuju, oni su birali kako im vlastiti razum nalaže. Slobodnom voljom beskrajno šarolike američke nacije, koja je i crna i bijela; i žuta i crvena; pobijedio je demokrata Barack Hussein Obama. čak 61% bijelih američkih građana-birača dalo je svoj glas crnom Obami Esad Bajtal Amerika ima razloga da slavi. Ne samo dolazak novog predsjednika, nego, i prije svega, suštinsku promjenu kao izraz pobjede razuma nad aktualnim bezumljem. Jedna porazno loša politika koju je, nažalost, vodio George W. Bush sada je voljom američkih građana adaktirana i, običnom olovkom, trijumfalno odbačena na otpad američke povijesti. Nadmeno-žandarmerijskoj, militarističkoj politici Busha i njenim planetarnim neredima koje je producirala gdje god je stigla, sada je, čini se, konačno došao kraj. Ali, to je samo manji dio političke priče demokratske Amerike. Postoji i onaj, za nas, ljudski i povijesno, čak važniji i izazovniji. Naime, istovremeno, i uporedo s porazom takve politike, sinoćnjim (4./5. oktobra, 2008.) izborom Baracka Husseina Obame za predsjednika SAD, američki su građani stavili civilizacijski važnu tačku i na nešto sasvim drugo. Tačku na najveću povijesnu mrlju na internoj vrijednosnoj ljestvici nauhvatljivo 178 | magazin za političku kulturu i društvena pitanja A ovo pisa Sužanj koji se ne raduje Nek bude potonji sužanj Čovjek potonji što izgubio nadu je. Mak Dizdar šarolikog američkog društva. Mrlju rasizma, diskriminacije, nasilja i brojnih zločina rukovođenih i počinjenih logikom pijane rasističke nadmenosti onih koji sebi daju pravo na sve ono što Drugome uskraćuju. Oni su, a još ih ima, voljom otriježnjene američke većine, izbornim rezultatom 2008. debelo poraženi. Taj bi rezultat, i izvaranim građanima Balkana trebala biti jasna politička poruka, odnosno putokaz šta im je činiti sutra (tj. na prvim narednim izborima), i kako se osloboditi svojih etno-rasista (klero-nacionalista i etno-diktatora). Sam Obama vodio je borbu te vrste tokom cijele kampanje, hrabro ušavši u trezven dijalog sa svima onima koji su, sa raznih strana, predizbornu predsjedničku utrku javno interpretirali kroz prizmu tradicionalno rasistički obojenih odnosa unutar američkog društva. Kada su američke TV kompanije krenule sa manipulantski i namjenski opetovanim prikazivanjem propovijedi Obaminog pastora Jeremiah Wrightea (uključujući i one stare nekoliko godina), i njegovom porukom da tamošnji crni građani treba da proklinju Ameriku zato što njome vladaju bogati bijelci koji crnce potcjenjivački tretiraju ... Obama je,
uz puno razumijevanje činjenice da opravdani bijes zbog rasne nepravde još uvijek nalazi svoje mjesto u crnačkim crkvama, imao snage da se, govorom u Nacionalnom ustavnom centru Philadelphia, ogradi od “neprihvatljivih” izjava svog pastora, jasno rekavši kako je Wrighta oduvijek doživljavao kao svog duhovnog (“jer mu je pomogao da učvrsti svoju kršćansku vjeru, vjenčao ga u crkvi i krstio njegove kćeri”), ali ne i kao političkog vođu. Istovremeno, izbjegavši pad u zamku izbornopragmatičkog nemorala i licemjerja, pozvao je glasno američku naciju da ne ignorira objektivnu opasnost rasizma u vrijeme kada svi, pa i bijelci, posebno radnička klasa, imaju stvarnih egzistencijalnih problema koji se mogu i moraju samo zajednički rješavati: “Ako sada zatvorimo oči, ako se sada povučemo u svoje pojedinačne mišje rupe, nikada nećemo biti u mogućnosti riješiti probleme zdravstva, obrazovanja i nalaženja dobrog posla za svakog Amerikanca”. [1] Dakle, Obama je sasvim racionalno prošao kroz scilu i haribdu politikantski izazovnog jednoumlja predizborne psihoze: niti se odrekao svog pastora, niti je zažmirio na problem rasizma, nego je, izašavši uspravno pred američki narod, pošteno i hrabro izrekao svoje mišljenje i o jednom i o drugom. Time je Americi i njenim (resp. svojim) građanima stavio do znanja da želi ići ljudski najširim putem, putem dobra za sve, a ne uskim puteljcima za crne ili bijele, za ove ili one idejne, rasne ili neke druge jednosmjerno zavodljive ćor-sokak orijentacije. Da bi Barack Obama, sa tako trezvenom, neostrašćenom građanskom logikom propao, na našim prostorima i našim izborima, nije nimalo teško zamisliti. Ali, bolje da ne zamišljamo. To se, vrlo jednostavno, da – pokazati. Da izbjegnemo mogući prigovor subjektivizma, evo nekoliko vrlo slikovitih primjera koji snagom životnog dogoda, otslikavaju svu moralno-civilizacijsku bijedu bh okruženja koje, neprincipijelno-podrivačkom šutnjom iznutra, direktno utiče na kvalitet i smisao života svih građana Bosne i Hercegovine. Etno-politika u svojoj politikantskoj prizemnosti, prodrla je i tamo gdje je ne bi smjelo biti. Uz religiju, politizirani su književnost, umjetnost, sport ... dakle, kultura u najširem smislu riječi. Primjeri koji slijede govore sami za sebe. Samo zato što je promašio jedanaesterac, najbolji golgeter čačanskog prvoligaša Borac, Mike Temwanjira (Zimbabve), na narednoj je utakmici (Borac – Mokra Gora) dočekan zvižducima i povicima navijača Borca da “odlazi odavde”, jer oni “ne žele da crnac gazi srpsku travu”. Pri svemu tome, razgoropađeni čačanski navijači, mahali su zastavom američkih secesionističkih država iz krvavog građanskog rata XIX stoljeća i sa prijetećom porukom na engleskom: “Jug će ponovo ustati”. Još gore i slikovitije, valjda u svrhu ozbiljnosti svoje prijetnje, čačanski navijači nosili su bijele kapuljače s prorezima za oči, kakve nose najžešći američki rasisti zloglasnog Ku-Klux-Klana, poznati po fašistički fanatičnoj mržnji Židova i crnaca i zvjerskim metodama linčovanja. Uz nacističke pozdrave, s propisno 1 cf. www.drugifilm.com/?page... ispruženom desnom rukom, skandirali su “Nigger out” i “Sieg Heil”. Utakmica je prekinuta, a među uhapšenim “navijačima”, kako su javile brojne agencije, bio je i 32-godišnji kapetan Vojske Srbije Branko Nenadović. Ali, tu se otužna rasističko-nacistička predstava ne završava. Samo par dana nakon utakmice u Čačku, u Beogradu je uhapšeno 150 navijača jednog drugog fudbalskog kluba (Rad), koji su na utakmici protiv Novog Pazara skandirali već nezaobilazni genocidni slogan navijača iz RS: “Nož, žica, Srebrenica” i “Srbija Srbima, napolje sa Turcima”. Istim tim navijačima, sada sasvim van stadiona i izvan konteksta uobičajeno opravdavajuće navijačke strasti, zasmetalo je što Edin Kolenda iz Sarajeva, učesnik srpskog “Big Brother” nosi dres nogometnog BH reprezentativca Sergeja Barbareza, pa su, pokušavajući nasilno provaliti u prostorije snimanja TV show-a, ponovo horski skandirali svoj omiljeni etno-rasistički: “Nož, žica, Srebrenica”, zapjenjeno dodajući, “Ubij, ubij Turčina”. Kao posljednji začin svom razbarušenom etno-rasizmu, dodali su još ciničniju, i civlizacijski još prizemniju parolu, uzvikujući koliko ih grlo nosi: “Turčine, Turčine, napuši se kurčine”. [2] Žalosno, ali Miloradu Dodiku, nije palo napamet (bar ja nisam pročitao niti čuo tako nešto), da se tim povodom javno oglasi, i da, poput Baracka Husseina Obame, to etno-rasističko divljanje proglasi “neprihvatljivim” i time civlizacijski razumljivo stane u zaštitu jednog žitelja svoje zemlje, zemlje u kojoj izvršava visoku, politički odgovornu i od njenih građana dobro plaćenu dužnost. Tim prije što je genocidna, ratnohuškačka parola “Nož, žica, Sreberenica”, entitetski navijački slogan, odnosno RS-ovski etno-rasistički produkt koji je, očito bez ikakvih carinskih poteškoća (resp. kulturološke nelagode), uspješno izvezen na susjedno etno-rasistički pregrijano tržište. Nažalost, Milorad Dodik nije Barac Hussein Obama, niti su Srbija i ovdašnji RS entitet demokratska Amerika, u kojoj se, to samorazumljivo “stajanje uz” (žrtvu), podrazumijeva kao neupitna vrsta moralne obaveze javnih ličnosti. Za razliku od RS-a, javna, službena Amerika, iskustveno poučena krvavom prošlošću, i svjesna sve njegove neljudskosti, naprosto se grozi rasizma, pa ga, u poređenju sa svim ostalim zločinima (pljačke, prevare, silovanja, ubistva...), smatra najozloglašenijim i najneprihvatljivijim društvenim fenomenom čije i najblaže manifestacije izazivaju uzbunu kompletne javnosti. Konkretno, kada je, kako piše Tomas Džekson (T. Jackson), “bijeli učenik škole ‘Georgetown Law’, izjavio da crni učenici nisu sposobni koliko bijeli, izazvao je eksploziju narodnih polemika o ‘rasizmu’. Da je (taj) učenik nekoga ubio dobio bi manje pozornosti i kritike. Rasizam je zaista nacionalna opsesija. Sveučilišta su na visokom oprezu zbog njega, novine i političari pišu o njemu, svećenici propovijedaju protiv njega (a kod nas,???, E.B.). Amerika je, može se reči, mučena njime...” [3] Samo tako, i samo u klimi općeg antirasističkog konsenzusa američke nacije, moglo se dogoditi da javna podrška republikanca Kolina Pauela (Colin Powell, afroamerikanac, general i 2 cf. http://nacional.hr/ 3 (cf. http://www.bhcroatia.com/clanci/rasizam.htm). Aktualije status, broj 13, jesen/zima 2008. | 179
Page 1 and 2:
oj 13, jesen / zima 2008. ISSN 1512
Page 3 and 4:
Sadržaj UVODNIK Eldar Sarajlić: I
Page 5 and 6:
i stvaranje zajedničke, moderne sf
Page 7 and 8:
da Visoki predstavnik ipak neće im
Page 9 and 10:
TEMA BROJA: MEĐUNARODNA ZAJEDNICA
Page 11 and 12:
Naravno, neki su primijetili kako p
Page 13 and 14:
su se otkrivali o ovoj temi čitavo
Page 15 and 16:
Izgradnja države je osposobila Eur
Page 17 and 18:
kao primarni mehanizam, te ga se ta
Page 19 and 20:
http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/
Page 21 and 22:
Ipak, uskoro je institucionalni nov
Page 23 and 24:
Neusvajanje ustavnih reformi u apri
Page 25 and 26:
Sterilnost međunarodne zajednice u
Page 27 and 28:
Štaviše, veoma mali broj predstav
Page 29 and 30:
Izgubljeni u prevodu, izgubljeni u
Page 31 and 32:
dler, 2000: 158, 190). Paddyja Ashd
Page 33 and 34:
tnog oslovljavanja koje je u isto v
Page 35 and 36:
Neodlučni gospodar: proturječnost
Page 37 and 38:
dio nakon raspada socijalističke J
Page 39 and 40:
kih konstelacija i njima inherentno
Page 41 and 42:
S obzirom da je prilično izvjesno
Page 43 and 44:
u genocidu kod Srebrenice i masovni
Page 45 and 46:
Takvo proširenje značenja se poka
Page 47 and 48:
Nizom presuda ICTR-a u vezi sa geno
Page 49 and 50:
Drenice cijelu veliku obitelj Jaša
Page 51 and 52:
sova!). Ovim želim ukazati na “k
Page 53 and 54:
Milleru, uspješno se izborio sa hr
Page 55 and 56:
niji je faktor Srbije, još uvijek
Page 57 and 58:
Strana i naša vlast - Između gost
Page 59 and 60:
gli ste, dakle, samo kao stranac, o
Page 61 and 62:
moglo nekako skloniti, javni prosto
Page 63:
pomirljivim (nezaboravimo: privatni
Page 66 and 67:
O pamćenju i simbolima Simboli rat
Page 68 and 69:
O pamćenju i simbolima automobil.
Page 70 and 71:
O pamćenju i simbolima čistiti, j
Page 72 and 73:
O pamćenju i simbolima Vjerski sim
Page 74 and 75:
O pamćenju i simbolima Zaključak
Page 76 and 77:
O pamćenju i simbolima opasni dogm
Page 78 and 79:
O pamćenju i simbolima vjerski, up
Page 80 and 81:
O pamćenju i simbolima sadržaja n
Page 82 and 83:
O pamćenju i simbolima kulturne, n
Page 84 and 85:
O pamćenju i simbolima Ženska ulo
Page 86 and 87:
O pamćenju i simbolima imati autor
Page 88 and 89:
O pamćenju i simbolima Koliko je t
Page 90 and 91:
O pamćenju i simbolima pravdi, i o
Page 92 and 93:
O pamćenju i simbolima stvarnosti
Page 94 and 95:
O pamćenju i simbolima menzionalno
Page 96 and 97:
O pamćenju i simbolima stitim ruka
Page 98 and 99:
O pamćenju i simbolima srđa. Zato
Page 100 and 101:
O pamćenju i simbolima II. PREVLAS
Page 102 and 103:
O pamćenju i simbolima zor ne pozn
Page 104 and 105:
O pamćenju i simbolima za pretrplj
Page 106 and 107:
O pamćenju i simbolima Religijski
Page 108 and 109:
O pamćenju i simbolima Po mome skr
Page 110 and 111:
O pamćenju i simbolima O NEKIM POL
Page 112 and 113:
O pamćenju i simbolima Isusova na
Page 114 and 115:
O pamćenju i simbolima shvaćanju,
Page 116 and 117:
O pamćenju i simbolima ga je Srce
Page 118 and 119:
O pamćenju i simbolima okolnost, p
Page 120 and 121:
O pamćenju i simbolima na koncu 19
Page 122 and 123:
Kakvu BiH (ne)želimo? Ideološki p
Page 124 and 125:
Kakvu BiH (ne)želimo? zirano da ko
Page 126 and 127:
Kakvu BiH (ne)želimo? veličinu vl
Page 128 and 129: Kakvu BiH (ne)želimo? lizam, etni
Page 130 and 131: Kakvu BiH (ne)želimo? govorim o ra
Page 132 and 133: Kakvu BiH (ne)želimo? Reference: A
Page 134 and 135: Kakvu BiH (ne)želimo? od 1990. do
Page 136 and 137: Kakvu BiH (ne)želimo? ričkog anar
Page 138 and 139: Kakvu BiH (ne)želimo? Politolozi s
Page 140 and 141: Kakvu BiH (ne)želimo? država [51]
Page 142 and 143: Kakvu BiH (ne)želimo? vanja za one
Page 144 and 145: Kakvu BiH (ne)želimo? Mirjana Kasa
Page 146 and 147: Kakvu BiH (ne)želimo? imaju druga
Page 148 and 149: Kakvu BiH (ne)želimo? nik što ga
Page 150 and 151: Kakvu BiH (ne)želimo? oni ovdje ni
Page 152 and 153: Kakvu BiH (ne)želimo? Što će nam
Page 154 and 155: Kakvu BiH (ne)želimo? kog pristupa
Page 156 and 157: Kakvu BiH (ne)želimo? zaključak d
Page 158 and 159: Kakvu BiH (ne)želimo? narodne zaje
Page 160 and 161: Kakvu BiH (ne)želimo? skog sporazu
Page 162 and 163: Kakvu BiH (ne)želimo? vine dodatni
Page 164 and 165: Kakvu BiH (ne)želimo? državnosti.
Page 166 and 167: Kakvu BiH (ne)želimo? rističko, s
Page 168 and 169: Kakvu BiH (ne)želimo? subjekta i p
Page 170 and 171: Kakvu BiH (ne)želimo? što moderno
Page 172 and 173: Kakvu BiH (ne)želimo? bez “staln
Page 174 and 175: Kakvu BiH (ne)želimo? tika kao dru
Page 176 and 177: Kakvu BiH (ne)želimo? Neka pitanja
Page 180 and 181: Aktualije jedan od čelnih ljudi Re
Page 182 and 183: Aktualije čovjeka kao da je pobio
Page 184 and 185: Aktualije zauzela Vozuću. Jadranko
Page 186 and 187: Aktualije u zatvorskoj ćeliji , do
Page 188 and 189: Identitet naš svagdašnji Između
Page 190 and 191: Identitet naš svagdašnji ogoljeni
Page 192 and 193: Identitet naš svagdašnji sebi. I
Page 194 and 195: Identitet naš svagdašnji voda raz
Page 196 and 197: Historiografija POGLED NA WASHINGTO
Page 198 and 199: Historiografija stvari u svoje ruke
Page 200 and 201: Historiografija muslimanski kanton.
Page 202 and 203: Historiografija prethodni, navedeno
Page 204 and 205: Historiografija sku trojku” [4] t
Page 206 and 207: Historiografija gom poglavlju koji
Page 208 and 209: Historiografija Praktično, nastala
Page 210 and 211: Historiografija Ujedinjene nacije p
Page 212 and 213: Historiografija janje, kumulaciju i
Page 214 and 215: Historiografija identitet vremenom
Page 216 and 217: Historiografija sebnu Crkvu bosansk
Page 218 and 219: Historiografija budućnosti i svetc
Page 220 and 221: Historiografija knjiga, čitateljim
Page 222 and 223: Historiografija konstantinopolskog
Page 224 and 225: Historiografija rođenom i odraslom
Page 226 and 227: Historiografija Izvori identiteta H
Page 228 and 229:
Historiografija U ćirilici ima sva
Page 230 and 231:
Historiografija ili političkih oko
Page 232 and 233:
Historiografija Također je razumno
Page 234 and 235:
Historiografija nisam upoznat da me
Page 236 and 237:
Filozofija Oproštaj od kritike Epo
Page 238 and 239:
Filozofija naime kao čistog uma, p
Page 240 and 241:
Filozofija guće korisne uporabe to
Page 242 and 243:
Umjetnost i društvo Claudio Lange,
Page 244 and 245:
Umjetnost i društvo Konzola na aps
Page 246 and 247:
Umjetnost i društvo pokazuju vagin
Page 248 and 249:
Umjetnost i društvo Rekonstrukcija
Page 251 and 252:
IN MEMORIAM
Page 253 and 254:
novovjekovnoj filozofiji ne govori
Page 255 and 256:
odan svom gospodinu Bogu. Dobro, Ju
Page 257 and 258:
poviše, Shakespeare postavlja pita
Page 259 and 260:
Dugi Nos). Držić je dijalektičar
Page 261 and 262:
Povodom 95. obljetnice rođenja Her
Page 263 and 264:
Willy Brandtov Kniefall - klecanje
Page 265:
Hami Ibrulju* Ivan Vukoja Dragi pri
Page 268 and 269:
Prikazi esad Bajtal, Država na če
Page 270 and 271:
Prikazi Motiv iz Borja, Klobuk, sad
Page 272 and 273:
Prikazi Moćni simbol štapa, Posu
Page 274 and 275:
Prikazi damir šabotić, Zazivač m
Page 276 and 277:
Prikazi Senadin Musabegović, Rat:
Page 278:
Prikazi 278 | magazin za političku
show all

Međunarodna zajednica i BiH - Status

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?