Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
su se otkrivali o ovoj temi čitavo desetljeće. Kao središnje on<br />
navodi kako se “pitanje “konstitutivnog naroda” uvijek smatra<br />
krajnjom granicom rasprave, kao marginom dejtonske političke<br />
ispravnosti, postajući tako ključni termin etnopolitičkog<br />
rječnika” [18] . Iako debata nije nužno nova, Mujkić je izravno<br />
učitava u raspravu političke teorije o državljanstvu, dajući tako<br />
mnogo točnije konture glavnome pitanju:<br />
Zajednicu karakteriziranu političkim prvenstvom etničkih grupa<br />
nad pojedincem, koje je primijenjeno kroz demokratsko samozakonodavstvo<br />
i zajednicu karakteriziranu političkim prvenstvom<br />
prava etničke skupine na samoodređenje nad pravom<br />
na samoodređenje građanina, gdje je članstvo građanina u političkoj<br />
zajednici određeno njezinom ili njegovom pripadnošću<br />
etničkoj zajednici; takvu zajednicu nazivam etnopolis. Politički<br />
narativ i praksu namijenjenu opravdavanju ovakve etnički zasnovane<br />
socijalne konstrukcije nazivam etnopolitikom. [19]<br />
On, zatim, nastavlja naglašavati kako je glavna pogreška međunarodne<br />
zajednice bila njihova esencijalistička predodžba<br />
bosanskohercegovačke politike: “svi su njihovi napori bili<br />
usredotočeni na stvaranje stabilnog društva kroz postizanje<br />
neke vrste ravnoteže između tri samozatvorene, homogene<br />
posebnosti čije postojanje je pretpostavljeno od samoga<br />
početka” [20] . Ovom esencijalističkom ćorsokaku Mujkić suprotstavlja<br />
liberalnu demokratsku opciju koja bi dovela u prvi plan<br />
prava pojedinca umjesto prava skupina i etničko zastupanje.<br />
Nadalje, pozivajući se na Seylu Benhabib, autor otvara raspravu<br />
usmjerenu prema javnom razumu i deliberaciji kao i habermasovsko<br />
poimanje javnog prostora. Time on pogađa suštinu<br />
onoga što bi trebalo činiti jezgru pitanja “lokalnog vlasništva”.<br />
Uistinu, kako bi se se vidjelo dalje od Chandlerovog shvatanja<br />
“prisilne fikcije lokalnog pristanka”, veoma je važno osigurati<br />
mogućnost razmatranja političkih pitanja u dubokom, bogatom,<br />
slobodnom i otvorenom javnom prostoru.<br />
Naravno, usredotočiti se samo na etno-nacionalistički predložak<br />
moglo bi zvučati kao pojednostavljenje, a liberalna demokracija<br />
kao vrlo brza prečica. Uistinu, ako je Dayton namjeravao<br />
učvrstiti etno-nacionalističku diferencijaciju, takve kategorije<br />
pronalaze korijene u daljoj povijesti regije. [21] Međutim, današnji<br />
izazov nije toliko pronaći odgovor na pitanje tko je odgovoran<br />
za sadašnju situaciju već radije kako pronaći put van i obnoviti<br />
političku dinamiku koja je u pitanju.<br />
U ovome pogledu, pomanjkanje “lokalnog vlasništva” nije<br />
samo problematično jer bi ograničilo stvarnu političku moć na<br />
vanjske čimbenike, nego i zato što ograničava stvarnu političku<br />
raspravu u lokalnom smislu, u onoj mjeri u kojoj međunarodni<br />
intervencionalizam olakšava ograničavanje lokalne politike na<br />
etno-nacionalizam. Uistinu, kako Mujkić predlaže, postoji vrsta<br />
ovisne veze između etno-politike koju je Dayton olakšao i glavnih<br />
stranaka na vlasti. On dakle primjećuje kako “vladajuće,<br />
etnički zasnovane političke stranke nisu pokazale volju [da izazovu<br />
diskriminatorne članke Ustava koji stvaraju prioritet etničkih<br />
principa] jer bi to potkopalo samu osnovu njihove moći,<br />
18 Asim MUJKIC, op.cit., p. 114.<br />
19 Ibid., p. 116, njegovo isticanje.<br />
20 Ibid., p. 118, njegovo isticanje.<br />
21 O ovoj temi postoje dva poticajna rada: Xavier BOUGAREL, Bosnie, anatomie<br />
d’un conflit, Paris, La Découverte, 1996; Noel MALCOLM, Bosnia, a Short History,<br />
London, Macmillan, 1994.<br />
Tema broja: <strong>Međunarodna</strong> <strong>zajednica</strong> i <strong>BiH</strong><br />
etnička kolektivna prava”; umjesto toga, oni bi radije ograničili<br />
javni razgovor na borbu usredotočenu samo na kulturne<br />
identitete [22] . U tom smislu, dok se pokreti mladih kao Dosta [23] ,<br />
razne organizacije civilnoga društva, ili “multietničke” političke<br />
stranke kao što je novonastala Naša stranka [24] trude dati pozornost<br />
pitanjima koja presijecaju etno-kulturne razlike, takve<br />
vrste oportunističkih veza s dejtonskim naslijeđem etnopolitike<br />
još uvijek široko nameće ograničavanje političkog razgovora na<br />
pitanja prvenstveno usredotočena na kulturne identitete.<br />
Nadalje, rasprava o reformi <strong>BiH</strong> policije bila je primjer ne samo<br />
problematičnog pomanjkanja lokalnog vlasništva, već i toga<br />
kako neke odluke nametnute odozgo mogu biti u isto vrijeme<br />
proizvođači predefiniranih razlika i učvršćivači etno-nacionalističkog<br />
diskursa nekih glavnih političkih stranaka.<br />
Bender i Knaus daju interesantnu perspektivu, zamjećujući<br />
kako su zaključci izvješća o procjeni mogućih reformi, ovlaštenog<br />
2004. od strane Europske Komisije, bili jednostavno<br />
stavljeni na stranu od strane OHR-a. Ovo izvješće imalo je tri<br />
važna zaključka. Prvo, činjenica da istovremeno postojanje<br />
petnaest različitih policijskih tijela [25] nije samo po sebi problem<br />
– eksperti su potkrijepili ovaj argument s primjerima kao što su<br />
Švicarska ili Nizozemska. Drugo, da je <strong>BiH</strong> imala nekoliko mogućih<br />
opcija za reformu, “sve u skladu s najboljom europskom<br />
praksom”. I treće, izvješće je inzistiralo na ključnoj važnosti<br />
lokalnog vlasništva nad reformama kako bi se jamčila njihova<br />
održivost [26] . Međutim, kako su primijetili Bender i Knaus,<br />
unatoč ovim zaključcima, Ured visokog predstavnika je nakon<br />
samo tri dana od izlaska izvješća odlučio o jedinoj mogućoj opciji<br />
za <strong>BiH</strong>: centralizacija.<br />
Takav stav OHR-a obilježava u biti tri važna problematična<br />
pitanja. Prije svega, intervencionistički i nametnuti aspekt<br />
odluke izgleda da priječi bilo kakav pregovor između lokalnih<br />
političara i Međunarodne zajednice. Potom, predstavljanje opcije<br />
centralizacije kao jedine dostupne teži izbrisati bilo kakvu<br />
moguću političku raspravu unutar iste lokalne politike. I na<br />
kraju, cjelokupna metoda primjene podiže pitanje s normativne<br />
točke gledišta, osobito glede očitog demokratskog deficita<br />
kojeg implicira.<br />
Nadalje, uzevši u obzir da je kasnija politička kriza, koja je izbila<br />
na državnoj razini, dala mogućnost za razvijanje etno-nacionalističkog<br />
diskursa, pristup OHR-a, potpomognut uvjetovanošću<br />
nametnutom od EU-a, otvara mnoga pitanja kontekstu odnosa<br />
i asimetrije moći. Pola godine kasnije, stvari su se smirile<br />
22 Asim MUJKIC, op.cit., p. 113.<br />
23 Ovaj pokret mladih pojavio se u prosincu 2005., a postao stvarno vidljiv tijekom<br />
izborne kampanje za opće izbore 2006. Za više informacija, vidjeti njihovu<br />
internet stranicu: http://www.dosta.ba. Također vidi Sylvie RAMEL, “In<br />
Search for Europe: Two Youth Movements Looking for European Values or for<br />
a European Ideal”, in Samantha BESSON, Francis CHENEVAL, Nicolas LEVRAT<br />
(eds.), Des Valeurs pour l’Europe? Values for Europe?, Travaux de l’Ecole doctorale<br />
romande en études européennes 2007, Louvain-la-Neuve, Academia<br />
Bruylant, 2008., str. 123-139.<br />
24 Ova nova politička stranka je pokrenuta 5. travnja 2008. pod pokroviteljstvom<br />
dobitnika Oscara za film Ničija zemlja Danisa Tanovića i ostalih kulturno<br />
i umjetnički eminentnih osoba. Više informacija na http://www.nasastranka.<br />
ba/<br />
25 To jest tijela za Federaciju, Republiku Srpsku, deset županija, Brčko, kao<br />
i za Državnu graničnu službu (DGS – sada ju se naziva Granična policija) i<br />
za State Information and Protection Agency (SIPA). Za više detalja vidjeti<br />
Kristof BENDER, Gerald KNAUS, “The worst in class. How the international<br />
protectorate hurts the European future of Bosnia and Herzegovina”,<br />
ESI Discussion Paper, November 8 th 2007, http://www.esiweb.org/index.<br />
php?lang=en&id=156&document_ID=98, p. 4.<br />
26 Ibid., pp. 4-5.<br />
status, broj 13, jesen/zima 2008. | 13
Change language