Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Umjetnost i društvo<br />
Rekonstrukcija Alhazenove Camera obscura, Institut za povijest arapsko‐islamskih<br />
znanosti, Frankfurt (Inv. br. E 2.01)<br />
U uvodnom poglavlju Belting navodi i novu knjigu Georgea<br />
Salibae, profesora povijesti znanosti na Columbia University<br />
u New York, čiji naslov glasi “Islamske prirodne znanosti i nastanak<br />
europske renesanse”. [2] U knjizi Georga Salibae Belting<br />
pronalazi oslonac koji ukazuje da je umjetnosti perspektive<br />
prethodila jedna teorija arapskog porijekla, naime matematička<br />
teorija pogleda i teorija geometrije svjetla (Hans<br />
Belting) te nastavlja – Pojam “perspektiva” (perspectiva) bio je<br />
u zapadnoj znanosti u opticaju i tokom srednjeg vijeka prije nego<br />
je u renesansi uveden u umjetnost. Taj pojam označavao je jednu<br />
teoriju pogleda koja je arapskog porijekla. Uvođenje i primjena<br />
dubinske perspektive u likovnoj umjetnosti rane renesanse,<br />
za Hansa Beltinga nije ostalo neistraženo i zagonetno. Lorenzo<br />
Ghiberti, jedan od vodećih umjetnika rane renesanse u Firenci<br />
rabio je pojam perspektive sa dvojakim značenjem, pišući svoje<br />
komentare o umjetnosti i citirajući poduža poglavlja talijanskog<br />
prijevoda jednog arapskog teksta čija tema je bila teorija pogleda<br />
(Hans Belting).<br />
I brojne recenzije Beltingove knjige po uglednim njemačkim<br />
novinama i časopisima slažu se oko istog. Tako Valentin Groebner<br />
u tekstu za Neue Zürcher Zeitung o Beltingovoj knjizi<br />
iznosi: Današnja Europa se još uvijek rado ogleda u renesensi,<br />
a ona stoji u središtu pričâ o podrijetlu njenog identiteta. Sve<br />
više je u te priče potrebno integrirati “orijentalne” ili islamske<br />
aspekte ... radi toga će istraživači renesanse (kao i njihove kolege<br />
za oblast srednjeg vijeka) početkom 21. stoljeća u većem<br />
obimu morati učiti arapski ili turski, ili za to barem ohrabrivati<br />
svoje studente. Jednostavno radi promjene Europe a i renesanse<br />
također. [3] U sličnom tonu pišu i Martin Warnke za Die Zeit<br />
(13.03.2008.) ili Willibald Sauerländer za Süddeutsche Zeitung<br />
(11.03.2008.).<br />
Osim rehabilitacije islamske znanosti koja se smatram važnom<br />
karikom u razvoju europske kulture i civilizacije, Belting u dijalogu<br />
Firence i Bagdada ukazuje na različitost percepcije optike<br />
i perspektive i njihovim primjenama u likovnim umjetnostima.<br />
Ono što kulture sa svojim slikama čine i na koji način svoj svijet<br />
sažimaju u slike, vodi u jezgru njihovog promišljanja (Belting).<br />
2 George Saliba, Islamic Science and the Making of the European Renaissance.<br />
Cambridge, 2007.<br />
3 Neue Zürcher Zeitung, 26.04.2008.<br />
248 | magazin za političku kulturu i društvena pitanja<br />
Alhazen, Opticae Thesaurus (Basel 1572.), naslovna strana<br />
Interesantno je kako je arapska znanstvena teorija optike i perspektive,<br />
u zapadnoj umjetnosti postala ključnim modelom i<br />
njenom temom tijekom petnaestog i šesnaestog stoljeća, dok<br />
je ista teorija, kao moguća paradigma umjetnosti islama bila<br />
u potpunosti neinteresantna. Simulacija prostorne dubine na<br />
slikarskoj dvodimenzionalnoj plohi korespondira sa idejom humanizma<br />
u kojoj je centar svijeta čovjek a ne kao do tada Bog.<br />
Naime, za konstrukciju prostorne dubine potrebno je očište<br />
– fiksno određena pozicija gledaoca koji u renesansi postaje<br />
razlog radi kojeg slika i postoji. Tako je perspektiva postala<br />
izraz jednog antropocentričnog promišljanja koji je pak<br />
smijenilo teocentrični svjetonazor srednjeg vijeka (Hans<br />
Belting). Riječ je o naglašavanju ljudskog subjekta u to vrijeme<br />
proslavljenog kao individuum, u prvom redu putem omasovljenog<br />
slikanja portreta i u drugom kroz njegov pogled koji se<br />
iznova pronalazi u slici. Portret i slika sa prikazom perspektive
Change language