Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hans Belting, Florenz und Bagdad, Eine westöstliche Geschichte des Blicks,<br />
Verlag C. H. Beck, München, 2008.<br />
Perspektiva povijesti i<br />
povijest perspektive<br />
Osim rehabilitacije islamske znanosti koja se smatram važnom karikom u razvoju<br />
europske kulture i civilizacije, Belting u dijalogu Firence i Bagdada ukazuje na različitost<br />
percepcije optike i perspektive i njihovim primjenama u likovnim umjetnostima<br />
Irfan Hošić<br />
Da je znanstvena teorija perspektive arapskog porijekla i da<br />
je njen tvorac Alhazen, izvorno Ibn al Hajsam (965-1039),<br />
danas je gotovo nepoznato. Da je Camera obscura proizvod<br />
arapske znanstvene kulture i da je koncept egzaktnih znanostî<br />
i empirijskih eksperimenata rođen u arapsko-islamskom<br />
društvu, danas je potpuno zanemareno. Da je racionalizam<br />
– oslobođen od bilo kakvog teološkog opterećenja, u vrijeme<br />
“mračnog” europskog srednjeg vijeka bio glavna karakteristika<br />
arapske znanosti, također je nepoznato.<br />
Pomalo ironično zvuči činjenica da tvorci famozne dubinske<br />
perspektive u slikarstvu rane renesanse u Firenci nisu humanisti<br />
Lorenzo Ghiberti ili Filippo Brunelleschi, već spomenuti Ibn<br />
al Hajsam.<br />
Hans Belting, poznati njemački povjesničar umjetnosti, autor<br />
brojnih knjiga iz oblasti povijesti-, filozofije- i antropologije-<br />
umjetnosti, u svojoj tek objavljenoj knjizi Florenz und<br />
Bagdad, Eine westöstliche Geschichte des Blicks (Firenca<br />
i Bagdad, zapadno-istočna povijest pogleda), revalorizira<br />
povijest slike kroz prizmu odnosa zapadne i istočne (kršćanske<br />
i islamske) kulture. Beltingovo istraživanje uklapa se u aktualni<br />
dijalog kultura Istoka i Zapada koji u posljednje vrijeme rezultira<br />
mnoštvom znanstvenih spoznaja s ciljem rehabilitacije<br />
značaja arapsko-islamskih kulturoloških uticaja u Zapadnoj<br />
Europi. Islamska tema je u današnjim uzburkanim debatama<br />
postala aktualna, no ta aktualnost krije u sebi opasnost<br />
da se navedena tema omaši ili čak iskrivi (Hans Belting). Ali ta<br />
povijest ima svoju tradiciju. Belting na samom početku knjige<br />
jasno naglašava povijesni animozitet kršćanske Europe prema<br />
arapsko-islamskim otkrićima i kao primjer uzima znamenitu<br />
sudbinu algebre [1] i navodi – kršćanska Europa pružala je otpor<br />
1 Riječ “Algebra” arapskog je porijekla i preuzeta je iz naslova Kitab al-Jabr<br />
wa-l-Muqabala (Knjiga računanja postupcima dodavanja i ujednačavanja)<br />
poznatog perzijskog matematičara, astronoma i astrologa Muhameda bin<br />
Musa al Hvarizmija iz 13. stoljeća.<br />
Umjetnost i društvo<br />
Naslovna strana<br />
osobito kod učenih pojedinaca koji su do tada jedini raspolagali<br />
brojevima, tako neshvatljivim i suvišnim simbolima. Tek sa nastankom<br />
obrtnog kapitalizma brojevi su dospjeli u ruke gospodarstvenika,<br />
znanstvenika i arhitekata koji su aritmetiku koristili<br />
za obrt i tehnologiju.<br />
status, broj 13, jesen/zima 2008. | 247
Change language