Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ISTRAŽIVANJE RATNIH ZLOčINA I TERORIZMA U<br />
ETNIčKI PODIJELJENIM DRUšTVIMA<br />
Kako pisati o zločinu na<br />
“svojoj” strani*<br />
Način medijskog izvještavanja o ratnim zločinima u vrijeme trajanja konflikta doprinosi<br />
njegovom intenzitetu i dužini trajanja. Od načina novinarskog istraživanja i izvještavanja o<br />
ratnim zločinima i terorizmu u postkonfliktnom društvu ovisi da li će se to društvo kretati<br />
ka novom konfliktu ili ka rekonstrukciji i ozdravljenju društva<br />
Esad Hećimović<br />
Izvještavanje o ratnim zločinima i terorizmu je jedan od najosjetljivijih<br />
i najvažnijih oblika novinarskog rada u toku konflikta<br />
i u postkonfliktnom društvu. Kao profesionalni novinar radim<br />
već dvadeset godina. Moja odluka da izvještavam kao novinar-istraživač<br />
u dugom vremenskom periodu i na sistematičan<br />
način o zločinima koji su počinjeni na mojoj strani rata nije bila<br />
slučajna. Nije riječ ni samo o biografskoj činjenici da kao novinar<br />
radim u području gdje je većina stanovnika iste nacionalne<br />
i religiozne pripadnosti kao i ja. Postoje drugi važniji razlozi zašto<br />
sam se odlučio na izvještavanje o zločinu na “svojoj” strani.<br />
Vrlo rano, na samom početku novinarske karijere, suočio sam<br />
sa izvještavanjem o ratnim zločinima iz davno završenog rata.<br />
Kao dopisnik beogradskih “Večernjih novosti” iz Zenice, suočio<br />
sam se 1987. i 1998. godine sa zabranom fotomonografije<br />
grada Zenice. Cijeli tiraž od 5000 primjeraka fotomonografije<br />
je povučen i uništen. Razlog zabrane nije bio u napisanom<br />
tekstu ili komentaru, nego u objavljivanju faksimila iz dnevnika<br />
Vladimira Dedijera u kome je opisan susret Josipa Broza Tita,<br />
kao vođe jugoslovenskih partizana i lokalnog seoskog muhtara<br />
Šerića, koji je kasnije kažnjen zbog osnivanja Muslimanske<br />
milicije. Predsjednik Komisije za istoriju Opštinskog komiteta<br />
Saveza Komunista je objašnjavajući zabranu rekao: “Sve je to<br />
istorijski tačno, ali politički neprihvatljivo”. Bio je to, koliko<br />
je meni poznato, posljednji primjer takve zabrane u komuni-<br />
* Tekst je prezentiran na radnom sastanku istraživačkih novinara iz <strong>BiH</strong>, u okviru<br />
programa SEEMO Dialogue SEE, kojeg su u Sarajevu 28. novembra 2007.<br />
organizovali SEEMO Vienna; Mediacentar Sarajevo i Centar istraživačkog<br />
novinarstva Zagreb. Preveden je na engleski i biće objavljen u knjizi o<br />
istraživačkom novinarstvu koju priprema SEEMO<br />
(http://www.seemo.org/), podružnica američkog International Press Institute<br />
za jugoistočnu Evropu (http://www.freemedia.at/cms/ipi/).<br />
stičkoj ili partizanskoj Jugoslaviji. Bio je to neuspješan pokušaj<br />
održanja stabilnosti društva kontrolom slobode govora. Shvatio<br />
sam na ovom primjeru da pitanje ratnih sjećanja ostaje veoma<br />
aktuelno i decenijama nakon okončanja rata. Otkrio sam<br />
da vlast određuje koja su ratna sjećanja politički korektna,<br />
poželjna i ispravna a koja treba zabraniti kako bi legitimizirala<br />
određene podjele uloge između različitih grupa i pojedinaca<br />
u društvu. Naučio sam da način na koji se sjećamo rata nije<br />
nužno istinit.<br />
Dva odnosa prema zločinu<br />
Aktualije<br />
Dvije godine kasnije, 25. augusta 1990. godine izvještavao sam<br />
sa osnivačkog skupa SDA Foče. Poslije završetka političkog<br />
skupa, Muslimani su klanjali dženaza namaz žrtvama zločina<br />
iz Drugog svjetskog rata. Objavio sam članak o ovoj političko-vjerskoj<br />
komemoraciji u kome sam između ostalog citirao<br />
Aliju Izetbegovića koji je rekao da “postoje samo dvije nacije<br />
– dželati i nevine žrtve”. Potom je Reis-ul-ulema Islamske<br />
zajednice u SFRJ citirao ajet iz Kur’ana:<br />
“Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na<br />
Zemlji nered ne čini - kao da je sve ljude poubijao; a ako neko<br />
bude uzrok da se nečiji život sačuva - kao da je svim ljudima<br />
život sačuvao.” (Al-Maida:32)<br />
Ponovo sam slušao Izetbegovića kako govori o tome 11. decembra<br />
1997. godine u Teheranu, na konferenciji Organizacije<br />
Islamske konferencije. Rekao je da su svi ozbiljni politički pokreti<br />
u povijesti odbacili terorizam: “Mislim da ga je Kur’an izričito<br />
zabranio poznatom rečenicom: ‘Ko ubije jednog nevinog<br />
status, broj 13, jesen/zima 2008. | 181
Change language