Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tema broja: <strong>Međunarodna</strong> <strong>zajednica</strong> i <strong>BiH</strong><br />
Postignuća i promašaji<br />
u procesima<br />
Haškog tribunala<br />
Problem sa Tribunalom je isti problem koji je – kratko rečeno – svijet uopće imao sa<br />
shvaćanjem karaktera i naravi postjugoslavenskog rata i njemu prethodećeg sukoba, a<br />
koji leži u još vladajućem načinu mišljenja i strukture percipiranja određenih dubokim<br />
predrasudama i usađenim klišejima koji ostaju neprepoznati. To se odnosi i na opće<br />
izbjegavanje definicije rata kao napadačkog rata. Ali to je zapravo filozofski problem, što<br />
dodatno pojašnjava zašto je tako teško proniknuti u taj cijeli kompleks<br />
Dunja Melčić<br />
U ovoj maloj studiji o radu međunarodnog tribunala za ratne<br />
zločine (službene kratice: ICTY, MKSJ) čini zločin genocida u<br />
Srebrenici okosnicu. Zločin u Srebrenici nakon pada enklave u<br />
srpnju 1995. g. čini na dvojak način i središnju točku samog tribunala.<br />
Naime na jednoj strani je osnutak sudišta u Den Haagu<br />
usko povezan sa Srebrenicom, a na drugoj je protiv počinitelja<br />
masakra kao pojedinačnog kaznenog djela podignut najveći<br />
broj optužnica (upravo se vodi tzv. “treći” postupak u tom<br />
predmetu) te su sljedom toga zločin i povezani događaji i radnje<br />
iscrpno i s velikom akribijom istraženi i osvjetljeni.<br />
Povrh toga je suđenje za zločine kod Srebrenice svojom kvalitetom<br />
nešto kao ogledalo za druge postupke. Pod “drugima”<br />
mislim ovdje u prvom redu one koji se odnose na “druge strane<br />
u sukobu”. Nakon tolikog broja već završenih postupaka može<br />
se već na ovom mjestu naznačiti postojanje vrlo velikih kvalitativnih<br />
razlika.<br />
Sva ova tri aspekta igraju na svoj način ulogu u tekstu koji slijedi<br />
i imaju u njemu i heurističku funkciju.<br />
Okolnosti osnutka<br />
Nakon mnogih diskusija i oklijevanja Vijeće sigurnosti (VS) Ujedinjenih<br />
naroda odlučilo je u travnju 1993. g. osnovati ad hoc<br />
kazneni tribunal za suđenje počiniteljima ratnih zločina u bivšoj<br />
Jugoslaviji. Međunarodno-pravna pozadina te odluke su bila<br />
dugotrajna a dotada još bezuspješna nastojanja za upostavljanjem<br />
Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji je osnovan tek<br />
42 | magazin za političku kulturu i društvena pitanja<br />
1998. Zbog toga su onda bili osnovani takoreći regionalni ad<br />
hoc sudovi za bivšu Jugoslaviju i Ruandu (1994.) te još kasnije<br />
za Sierra Leone (2006.).<br />
Još uvijek neodlučne članice VS natjerali su dramatični događaji<br />
kod Srebrenice na to rješenje jer se humanitarna kriza u<br />
Istočnoj Bosni nakon pada Cerske u ožujku 1993. zaoštrila u<br />
dotada neviđenu katastrofu. Izbjeglice iz Cerske su nahrupile<br />
u Srebrenicu koja je već bila pretrpana izbjeglicama iz okolnih<br />
mjesta koje je Ratko Mladić, general vojske koja ratuje protiv<br />
civila, zajedno sa lokalnim srpskim nasilnicima i srbijanskim<br />
milicijama, Arkanovim “tigrovima”, Stanišićevim i Simatovićevim<br />
“specijalcima” raznih imena, godinu dana prije porobio. Komandant<br />
UN-ovih trupa, francuski general Philippe Morillon<br />
nazočio je toj drami u izoliranim enklavama u koje Mladićeve<br />
jedinice nisu propuštale hranu i drugu humanitarnu pomoć.<br />
Očajno stanovništvo, masa žena i djece sprječili su Morillonu<br />
prolaz iz Srebrenice i natjerali ga tako da obeća pomoć. [1] VS to<br />
više nije moglo ignorirati i povuklo je tada dva poteza: proglasilo<br />
je Srebrenicu i još pet drugih ugroženih bosanskih gradova<br />
zaštićenim zonama UN i odlučilo osnovati tribunal za kažnjavanje<br />
ratnih zločina. To znači ujedno da je taj tribunal bio osnovan<br />
nakon više od dvije godine rata, a nazvao se po području<br />
koje u tom momentu više nije bilo postojeća država. Kao što<br />
je poznato osnivanje MKSJ-a nije imalo očekivani zastrašujući<br />
efekt i poslije toga dogodili su strašni zločini kulminirajući<br />
1 Vidi opširnije: Dunja Melčić, “Kriegsverbrechen: Srebrenica 1995”, Wegweiser<br />
zur Geschichte. Bosnien-Herzegowina, (Hg. Militärgeschichtliches Forschungsamt)<br />
Paderborn u. a. 2005, 2007² i “Srebrenica, Wahrheitsfindung”, Lettre<br />
International 75 Winter 2006.
Change language