Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tema broja: <strong>Međunarodna</strong> <strong>zajednica</strong> i <strong>BiH</strong><br />
pokazali su da Miroslav Lajčak, i pored svog truda da to sakrije,<br />
jednostavno je nedovoljno iskusan za sofisticiranije diplomatske<br />
misije – kakva je čelna funkcija u OHR-u.<br />
Zbogom borbi protiv korupcije<br />
Kad je toga postao svjestan, Lajčak je odlučio da, kad već ne<br />
može “spasiti stvar”, spasi sebe! Umjesto istinskog procesa<br />
napretka, očigledno dodatno obeshrabren razjedinjenim stavom<br />
Evropske unije o tome šta i kako uraditi sa <strong>BiH</strong> [4] , svu svoju<br />
energiju je usmjerio na ušminkavanje mrtvaca, što je nedvosmisleno<br />
i priznao ovog maja u tokom boravka u Washingtonu:<br />
“Nacionalizam i dalje osvaja glasove. Gotovo petnaest godina<br />
nakon rata većina bh. političara i dalje svako pitanje posmatra<br />
kroz prizmu nacionalizma. Kao rezultat toga, napori koje zemlja<br />
ulaže da okonča poslijeratni oporavak i krene u narednu fazu<br />
razvoja puta u Evropu su već predugo blokirani”.<br />
Pred posljednju sjednicu PIC-a, desio se još jedan formalni sporazum,<br />
u Prudu kod Odžaka, koji su postigli (odjednom Lajčaku<br />
blizak) Sulejman Tihić, duboko kompromitirani lider Hrvatske<br />
demokratske zajednice Dragan Čović, te majstor svih opstrukcija<br />
države, Milorad Dodik. Miroslav Lajčak, čija uloga u nastanku<br />
prudskog dokumenta nije do kraja razjašnjena (autorstvo, suautorstvo,<br />
medijatorstvo, ili samo podrška?) instantno je podržao<br />
dokument trojice lidera kojim bi se riješila preostala pitanja koji<br />
su postavljeni kao ciljevi za rekonstrukciju OHR-a u Ured specijalnog<br />
predstavnika Evropske unije u <strong>BiH</strong>.<br />
Tako će visoki predstavnik povodom 9. decembra, Međunarodnog<br />
dana borbe protiv korupcije, nedvosmisleno reći kako je<br />
razmjer korupcije u <strong>BiH</strong> ogroman, a da su rezultati razočaravajući,<br />
pri tom nijedno ne spomenuvši Antikorupcioni tim OHR-a<br />
koji je najavljivan kao jedno od ključnih tijela međunarodne pomoći<br />
zakržljalim i/li još uvijek nepostojećim domaćim institucijama<br />
[5] . Korupcija, kao problem zatomljena je ne u drugi, nego<br />
u treći plan jer bi zakopliciralo Lajčakovu misiju što je moguće<br />
bržeg dogovora koji bi mu omogućio dalji uspon na bruxelleskoj<br />
diplomatskoj ljestvici.<br />
To pokazuje i apsolutnu nekoordinaciju koju visoki predstavnik<br />
ima sa svojim prvim zamjenikom, amerikancem Raffijem<br />
Gregorijanom, kojeg je, dok se još sušilo mastilo na papiru nove<br />
(sic!) strategije Evropske unije prema <strong>BiH</strong>, Dodik optužio da je<br />
na čelu zločinačke organizacije koja želi nestanak Republike<br />
Srpske. Da je tako nešto izgovoreno za vrijeme Petrischevog ili<br />
Ashdownowog namjesnikovanja, desila bi se instantna smjena,<br />
no Lajčak ne rizikuje.<br />
Po tome podsjeća na prvog visokog predstavnika, hladnokrvnog<br />
Skandinavca Bildta, čime se i simbolično zatvara<br />
krug petnaest godina duge kontinuirane politike EU prema<br />
4 Iako je, zapravo, to evropsko nesnalaženje jedina politička konstanta usmjerena<br />
ka Bosni i Hercegovini: To nikako nije izgovor za Lajčakovo neumijeće, tek<br />
kontekstualni okvir unutar kojeg se, iako “potkresanih krila” može dijelovati na<br />
različite načine.<br />
5 “Tokom nekoliko proteklih mjeseci imali smo primjer Vlade Republike Srpske,<br />
koja je mjesecima smatrala da je iznad zakona i odbijala da ispuni svoje<br />
obaveze u pogledu poštovanja vladavine prava, te nije dostavljala dokumente,<br />
koje je od nje tražilo državno Tužilaštvo. Ovo je ozbiljan problem putem, kojeg<br />
se šalje signal cijeloj zemlji, da ukoliko institucije ne moraju poštivati vladavinu<br />
prava i autoritet države, zašto bi to onda morali drugi”, obraćanje visokog predstavnika<br />
na konferenciji Transparency Internationala u Sarajevu, 9. 12. 2008.<br />
Tako Lajčak objašnjava skandalozno negiranje (i) sudske vlasti države od jednog<br />
od potpisnika sporazuma iz Pruda, http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/<br />
presssp/default.asp?content_id=42789<br />
56 | magazin za političku kulturu i društvena pitanja<br />
<strong>BiH</strong>. Biltu je OHR bio odskočna daska za dalju i uspješnu karijeru.<br />
Lajčak se svim silama trudi da slijedi njegov primjer.<br />
Hoće li se nešto promijeniti u evropskom kursu spram <strong>BiH</strong>?<br />
Vjerovatno neće, i to Lajčak dobro zna i sigurno će u post festum<br />
(samo)analizama i memoarskoj publicistici braniti svoju<br />
blijedunjavu bosanskohercegovačku epizodu. Nažalost, to<br />
je mala utjeha za <strong>BiH</strong>. Ostaje nam tek ona u washingtonsku<br />
administraciju novog američkog predsjednika Barracka Obame i<br />
mogućnost dubljeg reza u kancerogeno tkivo Daytonlanda.<br />
Post Scriptum<br />
Po okončanju pisanja ovog teksta, stigla je vijest kako je Miroslav<br />
Lajčak prihvatio ponudu slovačkog premijera i preuzeo<br />
dužnost ministra vanjskih poslova ove slovačke države. Time je<br />
zaokružio svoju ulogu u kopanju rupe za Ured visokog predstavnika<br />
koja se počela kopati onda kada je Lajčak dopustio da se o<br />
njegovim odlukama – pregovara. Indikativna i krajnje smiješna u<br />
tom kontekstu je njegova izjava kako ne ostavlja <strong>BiH</strong> na cjedilu.<br />
Neosporno je da je slovački diplomata jedva dočekao da “digne<br />
sidro” iz Bijele kuće na Vrbanji. Informacije koje kruže diplomatskim<br />
krugovima u Sarajevu govore kako je još na februarskom<br />
(2008.) PIC-u ozbiljne kritike na njegov račun stavila<br />
Velika Britanija i Holandija, odnosno njihovi predstavnici. Na zatvorenom<br />
dijelu sjednice Lajčaku je sugerirano da nešto pod hitno<br />
promijeni ili će se naći u vrlo nezgodnoj situaciji da bude prvi<br />
visoki predstavnik koji će biti razriješen dužnosti. Inteligentnom<br />
i karijeri odanom Slovaku bilo je dovoljno jasno čemu to vodi.<br />
Zato su, iz ove perspektive ranoodlazećeg šefa OHR-a, jasniji<br />
njegovi potezi u pravcu sporazuma o reformi policije (bez<br />
Sulejmana Tihića) koji je prethodio Sporazumu o stabilizciji i<br />
pridruživanju, te paketa mjera iz Pruda (bez Harisa Silajdžića)<br />
koji je trebao riješiti sva pitanja koja su ostala otvorena i koja<br />
uslovljavaju transformaciju OHR-a u EUSR.<br />
Lajčaku se žurilo, i to mnogo mu se žurilo da iz <strong>BiH</strong> ode sa upisanim<br />
uspjehom jedne krupne misije, čije konture se mijenjaju<br />
u Washingtonu, Moskvi i Bruxsellesu više nego na relaciji Sarajevo-Banja<br />
Luka-Mostar, ma koliko se i sam Miroslav Lajčak<br />
trudio uvjeriti nas u suprotno.<br />
Zato će za Lajčakom malo ko zaplakati.<br />
Jednom kad sve ovo bude jučer, bez obzira na kotrljanje točka<br />
historije, u vremenu će ostati zapisano tek nekoliko rečenica<br />
o trusnom području Balkana gdje se ratovalo dok se Evropa<br />
ujedinjavala. Objektivni historičari obavezno će u fusnoti imati<br />
i ovakvu rečenicu: “U poslijeratnom vremenu Bruxelles se nije<br />
snalazio u rješavanju bosanskog pitanja, o čemu zorno svjedoči<br />
serija manje ili više nesposobnih visokih predstavnika koji su<br />
između hvatanja u koštac s problemima i pristajanja na status<br />
quo birali ono što im se činilo utilitarnije za vlastitu karijeru.<br />
Najviše od svih zaboravljeni slovački diplomata”.<br />
Faruk Borić (1978., Bihać) završio je Fakultet političkih nauka u<br />
Sarajevu, Odsjek žurnalistika. Trenutno pohađa poslijediplomski<br />
studij na istom fakultetu. Radi kao urednik u Oslobođenju.
Change language