Međunarodna zajednica i BiH - Status

F
In memoriam
Tomislavu Ladanu*
Mile Babić
Kada pomislim na Tomislava Ladana, onda se sjetim Europe,
sjetim se da Europa nastaje iz četiri korijena, iz četverostruke
baštine. Prvi korijen su abrahamske religije koje su nastale
izvan Europe, to su židovstvo, kršćanstvo i islam, kratko rečeno,
to je Jeruzalem. Drugi korijen je Helada, Grčka, tj. Atena,
kratko rečeno, grčka kultura. Treći korijen je Rim, rimsko pravo
i organizacija. Četvrti korijen su germansko-slavenski narodi.
Ovi narodi su se posebno oblikovali time što su primali kulture
osvojenih naroda.
Tomislav Ladan je bio Europljanin u navedenom smislu. On
je bio otvoren abrahamskim religijama i upućen u abrahamske
religije. On je preveo Mudrosne knjige Starog zavjeta i četiri
evanđelja iz Novoga zavjeta i Otkrivenje. Naša je zadaća da
studiramo njegove prijevode, jer je on bio prevoditelj i jezikoslovac
svjetskog formata, maksimalno obrazovan, maksimalno
erudit, maksimalno kreativan.
On je preveo temeljna djela grčke kulture. On je preveo Eshilovu
Orestiju i Euridipove Medeju i Elektru. Sa starogrčkog je
preveo temeljna Aristotelova djela koja suodređuju do danas
povijest europske misli i djelovanja. Preveo je Aristotelovu Metafiziku,
Fiziku, Politiku i Nikomahovu etiku na tako čitljiv način
koji je jednostavno nemoguće nadmašiti, jer obilno komentira
svaki nejasni termin u njegovu kontekstu.
Ladan je preveo temeljna djela latinske kulture, preveo je glavnog
mislioca latinske patristike sv. Augustina, njegovo temeljno
djelo De civitate Dei (O državi Božjoj), koje do danas utječe
na europsko mišljenje i djelovanje. Preveo je neka Ovidijeva
djela. I bio je svjestan da smo mi Slaveni i Germani bili za Grke
i Rimljane barbarski narodi. I bio je protiv svakog barbarizma,
protiv svake ideologije zvala se ona nacionalizam ili
komunizam.
Nije Ladan bio Europljanin samo u navedenom smislu. On je
bio Europljanin i u tome što je cijelu povijest europske kulture
smatrao svojom kulturom. Volio je starovjekovne, srednjovjekovne
i novovjekovne mislioce. Sa zanosom je prevodio Aristotela
i Descartesa (Meditacije o pravoj filozofiji) i našega Franju
Petrića (Nova sveopća filozofija). Nije smatrao Srednji vijek
* Izgovoreno za vrijeme Komemoracije u povodu smrti Tomislava Ladana 08. 10.
2008. godine u Sarajevu organiziranoj od strane HKD Napredak – Sarajevo.
252 | magazin za političku kulturu i društvena pitanja
mračnim vijekom niti je Stari vijek smatrao mračnim vijekom,
nego je bio kritičan i prema Starom, Srednjem i Novom vijeku.
Ladan je usvojio sva dostignuća novovjekovne misli. On je
usvojio i R. Descartesa i L. Wittgensteina, usvojio je dva kriterija
novovjekovne misli. Descartes je zahtijevao od nas da mislimo
clare et distincte, zahtijevao je dakle jasnoću misli. I to je
Ladan usvojio i prakticirao na vrhunski način. Njegova je dakle
misao bila jasna. Ladan je usvojio od Wittgensteina da treba jasno
govoriti, jasnoću govora. I to je on prakticirao na vrhunski
način. Prema tome, jasnoća misli i jasnoća jezika prisutni su u
svim Ladanovim tekstovima.
Ladan je vrhunski mislilac po sljedećem. On je vrhunski stručnjak
za jezik, on je majstor riječi, i on je jednostavno zaljubljen
u jezik. Kod Ladana je jezik u prvom planu, za njega je
čovjek jezično biće, govorno biće, ens loquens. Po tom je
Ladan maksimalno suvremen mislilac i maksimalno duboko
umni mislilac. To objašnjavam ovako. Ono što je za starovjekovnu
i srednjovjekovnu filozofiju bio bitak, a za novovjekovnu
um, to je za današnju filozofiju jezik. Naime, za starovjekovnu i
srednjovjekovnu filozofiju vrijedi binarna opozicija: bitak – biće,
jer se bitak objavljuje, ostvaruje i konkretizira u bićima. O tom
bitku govori filozofija, a sve druge znanosti govore o bićima. U