34/2003 - HFS

AHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarPIJANISTThe Pianist108Velika Britanija, Francuska, Njema~ka, Nizozemska,Poljska, 2002 — pr. Agencja Produkcji Filmowej,Beverly Detroit, Canal+ Polska, FilmFernseh-Fonds Bayern, Filmboard Berlin-Brandenburg(FBB), Filmförderungsanstalt (FFA), HéritageFilms, Interscope Communications, Le Studio Canal+,Mainstream S. A., Meespierson Film CV, R. P.Productions Runteam Ltd., Studio Babelsberg, StudioCanal, Telewizja Polska (TVP) S. A, Robert Benmussa,Alain Sarde, Roman Polanski; izv. pr. TimothyBurrill, Henning Molfenter, Lew Rywin — sc.Ronald Harwood prema knjizi Wladyslawa Szpilmana;r. ROMAN POLANSKI; d. f. Pawel Edelman;mt. Hervé de Luze — gl. Wojciech Kilar; sgf. SebastianT. Krawinkel, Nenad Pecur; kgf. Anna B. Sheppard— ul. Adrien Brody, Thomas Kretschmann,Frank Finlay, Maureen Lipman, Emilia Fox, EdStoppard, Julia Rayner, Jessica Kate Meyer — 150min — distr. UCDNeposredan po~etak Drugoga svjetskograta u Poljskoj. @idovska obitelj cijenjenogaradijskog pijanista nastoji opstati u novonastalim,izrazito okrutnim uvjetima.Nakon boravka u var{avskom getu slijedipremje{taj u ’logore smrti’, kojima sredi{-nji lik pijanist Wladek uspijeva umaknuti.I ustanak @idova u getu, kao i ustanak Poljakaugu{eni su, a Wladek potpuno sampoku{ava pre`ivjeti.Zasad posljednji film glasovitoga redateljapoljskoga porijekla Romana Polanskogu hrvatsku je kino-distribucijustigao ovjen~an presti`nim nagradamaili tek nominacijama, i ne samo europskogokru`ja. Dakle, statusom s kojimse te{ko koje djelo njegova opusa mo`emjeriti.Pijanist je, mo`emo bez pote{ko}austvrditi, netipi~an film Polanskog, naizgledgotovo opre~an ostatku njegovaopusa. I, upravo da bi se izbjegle neizbje`neusporedbe sa cjelokupnim, ilibarem recentnijim stvarala{tvom togafilmskog redatelja, nu`no je pozornostusmjeriti njegovoj zasebnoj filmskojgra|i, temeljenoj na presudnim zbivanjimaopstanka sredi{njeg lika. Nedvojbenoje da u filmu mo`emo lako o~itatii vrline, ali i nedostatke stvarala~kihpostupaka Romana Polanskog. VrlineH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.{to ga uvjerljivo{}u lako pribli`avajugledatelju te nedostatke koji ponegdjeodve} o~ito {tete gledateljevoj percepciji.Kako je rije~ o filmu duljega trajanja,tematike usmjerene propitivanjunedostataka ljudske egzistencije, oprecistvarala{tva i uni{tavanja o~itovana upoku{aju potpuna poni{tavanja ~itavog`idovskog naroda, posve je jasno da suzamke pretencioznosti, pa gotovo i patetike,izra`ene upravo u suprotnosti sistinskom tragedijom samih zbivanja.Tako u strukturi Pijanista uo~avamo nesamo dvojnost `idovskog i nacisti~kognego i uspostavu svojevrsna nacionalnogtrokuta koji upotpunjavaju predstavnicipoljskoga naroda. I ~ini se daje upravo u takvoj postavci Polanskipogrije{io, zanemaruju}i njezinu izrazituvi{eslojnost. Pristupio je pretjeranupojednostavnjenju u kojem ~itav filmpoku{ava izgraditi na prenagla{enojopreci dobra i zla, u kojoj je njezinuunutarnju slojevitost poni{tio ve} u po-~etku, oduzimaju}i svim likovima njema~kenacionalnosti bilo kakve natruheljudskosti. Oduzeo im je, pritom,bilo kakvu mogu}nost karakterizacije inije se uspio vinuti od puka stereotipaprema arhetipu; u~inio ih je odve}plo{nima. Takva pak plo{nost onemogu}ilaga je da i ostale dijelove toga trokutaotjelotvori potpuno uvjerljivo.Me|u Poljacima prevladavaju likovikoji su spremni pomo}i sredi{njemliku, svjesni njegove patnje, kao i opasnosti{to prijeti njima samima. Uo~avamo,me|utim, i one pred kojima stalnomora strepiti, jer su svojim obilje`jimabli`i zlikovcima.Istinsko je stradala{tvo @idova prikazanodosljedno, od iznevjerene nade uspas do potpune nevjerice spram nacisti~kihpostupaka, o~aja koji gu{i bilokakvu mogu}nost opstanka. Tako je i