34/2003 - HFS

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Hadì}aFadil Hadì} (snimio: @eljko ûpi})H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.5
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Hadì}asident. Naprotiv: bio je insider sustava, cijenjeni komunistkoji je kao partijac/kulturnjak ~esto ~itao referate i izlaganjana slu`benim skupovima, ili ih pak tiskao u novinama. 16 Bioje aktivan opinionmaker partijske politike u kulturi, i njezin~esti kriti~ar, ali iz benigne, interiorizirane pozicije. Za razlikuod drugih poslijeratnih umjetnika koji su dru{tveni ugledizgradili i sudioni{tvom u partizanskoj borbi (poput, recimo,Slobodana Novaka, Petra [egedina, Vjekoslava Kaleba, JureKa{telana, @ivka Jeli~i}a, Vatroslava Mimice, VjekoslavaAfri}a, Silvija Bombardellija, Ede Murti}a, Ljube Ivan~i}a,Zlatka Price), Hadì} je rat proveo u Zagrebu, djeluju}i kaonovinski ilustrator i crta~. Neskloni mu politi~ki protivnicitvrdili su da je za vrijeme rata u satiri~kom listu Bi~ crtao antipartizanske,antikomunisti~ke i antisemitske karikature,{to je on nijekao. 17 Nakon rata Hadì} je nastavio s crta~kohumoristi~kimradom, pristaju}i na ideolo{ke prohtjevenove vlasti. 18 Kao nepartizana, po vlastitom su ga priznanju~esto sumnji~avo gledali u krugovima komunista stiglih ’iz{ume’. 19 Ipak, s vremenom je stekao neupitan rejting kod komunisti~kihvlasti. Likovni su kuloari sa zlovoljom komentirali~injenicu da je diplomsku izlo`bu organizirao u presti`nomgalerijskom prostoru Umjetni~kog paviljona, 20 kao i ~injenicuda je od grada Zagreba kao atelijer dobio golemiprostor od 109 kvadrata. 21 Premda se lavovskim dijelom isvoga teatarskosatiri~arskog i filmskog opusa Hadì} baviomalformacijama komunisti~ke prakse i svakodnevice, ~estoje percipiran kao reìmski umjetnik. Hadì} je toga i sam biosvjestan, 22 a ~ini se da su ga takvi prigovori znali ozlovoljiti iljutiti. 23 îni se da svoje suvremenike Hadì} ni kao teatarskisatiri~ar ni kao filmski dru{tveno-kriti~ki autor nije uspiouvjeriti u vlastiti kriti~ki diskurs, naprosto zato {to je on stajaou sjeni Hadì}eve privatne pozicije insidera u sustavu. Tuinsidersku poziciju ilustrira i Hadì}eva redateljska plodnost:premda su neki autorovi filmovi doista bili low budgetira|eni ispod standardne produkcijske razine, brzina kojomje Hadì} dobivao nove i nove filmove izazivala je podozrenjekakvo izaziva svatko privilegiran.Zbog zbroja svih spomenutih razloga filmski opus FadilaHadì}a nije nikad adekvatno vrednovan. Hadì} je sve donedavnoimao status rubne i nevalorizirane figure hrvatskogafilma, status koji odli~no opisuje Dean [o{a:Situacija s Hadì}em otprilike je slijede}a: unato~ brojnostifilmova koje je snimio, njegova ostvarenja utopila suse u masi od dvjestotinjak i kusur hrvatskih filmova kojeje, osim gerilskim putevima, uglavnom nemogu}e nabaviti...a Hadì} je manje-vi{e jedan od najmanje spominjanihfilma{a kad se govori o povijesti doma}e kinematografije.24A kako to ve} ~esto biva, revalorizacijski proces pokrenulaje osoba koja nije pripadnik hrvatske kulture i samim timnije robovala etabliranim predod`bama o vrijednosti unutarte kulture. Bio je to tr{}anski filmolog i specijalist za kinematografijebiv{e Jugoslavije Sergio Germani Grmek, koji je1999. u retrospektivu hrvatskoga filma {ezdesetih na festivaluAlpe Adria Cinema uvrstio i dva Hadì}eva naslova, Abecedustraha i Drugu stranu medalje. Iste godine duboko zaboravljenaHadì}a sjetio se i dio tiska pa stari redatelj u6kratku razdoblju objavljuje nekoliko relevantnih, monografskihintervjua. 25 Sljede}i korak u revalorizaciji bio je ciklusna HTV-u unutar kojeg su prikazana ~etiri Hadì}eva filma,{to je pobudilo znatan interes mla|ih filmofila. S tim povodomDean [o{a }e u ~asopisu Hollywood napisati:Film Fadila Hadì}a ’Novinar’ prema mi{ljenju autoraovih redaka remek djelo je hrvatske kinematografije...osobno znam nekoliko mladih filmofila kojima ’Novinar’predstavlja isto ono {to je generaciji iz sedamdesetih bioBelanov ’Koncert’, tada jednako tako nevaloriziran draguljhrvatske kinematografije. 26Kao kruna revalorizacije, Filmski centar organizirao je utravnju 2003. retrospektivu Hadì}evih filmova s osam prikazanihnaslova.Treba me|utim re}i da cijeli taj revalorizacijski trend po~ivauglavnom na gledanju samo ~etiriju ili pet najva`nijih Had-ì}evih naslova. Na neki na~in to ovom redatelj ide i na ruku— jer, Hadì}ev neujedna~eni opus ostavlja mnogo bolji dojamkad se predstavi antologijski, nego kad se secira u cjelini.Valorizacija Hadì}eva filmskog opusa s distance danas jemogu}a upravo zato {to smo rastere}eni lo{ega dojma kojisu na suvremenike ostavljali njegovi usputni, ~esto nedomi-{ljeno i bez samokritike realizirani filmovi. Lavovski dioHadì}eva redateljskog opusa stoga je unato~ revalorizacijskimnastojanjima i dalje temeljito neizgledan. Predstavit}emo ga zato u cjelini, film po film.Abeceda straha (1961)U pothvat reìranja prvoga cjelove~ernjeg filma Fadil Had-ì} upustio se u trenutku kad ima 39. godina. U tom trenutkuon za sobom ima sedam reìranih kratkih filmova, jedandugometra`ni dokumentarac, 27 ali i organizacijsku iskustvou dokumentarnom i animiranom filmu koje je ispekao kaodirektor Duga filma i Zora filma. 28 Premda utjecajan kaoproducent, organizator i pokreta~ kulturnih projekata, Had-ì} nije do tog trenutka kratkometra`nim projektima odavaoda bi mogao ispe}i uspje{nu redateljsku karijeru. Po~ev odnjegova prvog reìranog projekta, dokumentarca Tamo kodopasne rijeke, 1957 pa do Zemlje s pet kontinenata (1961)— ambicioznoga cjelove~ernjeg dokumentarca o Jugoslaviji— njegovi su kratki filmovi prigodni~arsko-angaìrani naslovitipi~ni za ono vrijeme. U Tamo kod opasne rijeke Had-ì} se tako bavi civilizacijskim napretkom Podrinja od trenutkakad se na Drini sagradi brana, u Posljednjoj ~ergi integracijomRoma u dru{tvo, u Slavni sude zagorskom navadomtuàkanja, u Hokus pokus jugoslavenskim dilemamaoko radnog vremena. Ono {to upada u o~i jest da i Hadì-}evi dokumentarni filmovi uklju~uju sna`nu igrano-rekonstrukcijskukomponentu, kao i fabulu, u ~emu se o~ituje autorovoknjièvno podrijetlo. Isto tako, neki Hadì}evi kratkifilmovi odaju da im je autor satiri~ar: toga u igranim filmovimaprakti~ki uop}e ne}e biti.Za svoj igrano-cjelove~ernji prvenac Hadì} je odabrao ànrratnoga komornog trilera. Napisao ga je u suradnji s ’krugova{kim’piscem i tada scenaristi~kim po~etnikom FedoromVidasom. 29 Dva su pisca na~inili zanimljiv ànrovski predlo-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.
Page 2 and 3: CODEN HFLJFVSadràj / Contents34/20
Page 4 and 5: PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
Page 8 and 9: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
Page 32 and 33: Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
Page 40 and 41: PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
Page 56 and 57:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
Page 122 and 123:
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
Page 128 and 129:
IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
Page 142 and 143:
PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
Page 144 and 145:
UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
Page 146 and 147:
GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
TUMAÊNJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
Page 162 and 163:
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
Page 216 and 217:
Page 218 and 219:
Page 220 and 221:
Page 222 and 223:
SaèciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
Page 224 and 225:
Page 226 and 227:
Page 228 and 229:
Page 230 and 231:
O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
Page 232 and 233:
HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITIÂRA
show all

34/2003 - HFS

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?