34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarISPOVIJEDI OPASNOG UMAConfessions of a Dangerous MindBSAD, Kanada, Njema~ka, 2002 — pr. Allied Filmmakers,Kushner-Locke Company, Mad Chance,Miramax Films, NPV Entertainment, Section EightLtd., Village Roadshow Productions, Andrew Lazar;izv. pr. Stephen Evans, Jonathan Gordon, Rand Ravich,Steven Soderbergh, Bob Weinstein, HarveyWeinstein — sc. Charlie Kaufman prema knjiziChucka Barrisa; r. GEORGE CLOONEY; d. f. NewtonThomas Sigel; mt. Stephen Mirrione — gl. AlexWurman; sgf. James D. Bissell; kgf. Renée April —ul. Sam Rockwell, George Clooney, Drew Barrymore,Julia Roberts, Rutger Hauer, Brad Pitt, Matt Damon,Kristen Wilson — 113 min — distr. UCDChuck Barris je televizijski producent kojivodi dvostruki `ivot, no}u se prome}u}i uubojicu u funkciji tajnog agenta CIA-e.Pozornost medija uo~i premijere filmaIspovijedi opasnog uma ponajvi{e jeprivukla ~injenica da se George Clooneyprvi put oku{ao kao redatelj. Uperitisvjetla reflektora ponajprije na holivudskugluma~ku zvijezdu nije bilobez vraga, budu}i da bez nje ne bi biloni filma. Clooneyja je zaintrigirao ve}niz godina nerealiziran scenarij CharliejaKaufmana, te je nagovorio svog prijateljaStevena Soderbergha, biv{eg alternativcai odnedavno redatelja srednjostruja{kihhitova, da producira filmi osigura bud`et od gotovo trideset milijunadolara, a zahvaljuju}i njegovojslatkorje~ivosti Julia Roberts i DrewBarrymore pristale su na skromno pla-}ene nastupe, dok su se Brad Pitt iMatt Damon pro{minkali u epizodicama.Ipak, klju~na autorska li~nost u Ispovjedimaopasnog uma scenarist je Kaufman,koji se s dvjema suradnjama saSpikeom Jonzeom — u filmovima BitiJohn Malkovich i Adaptacija — nametnuokao najizrazitiji spisateljski modernistu suvremenom Hollywoodu. ObeH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.Jonzeove satire radikalno pro{irujuraspon u kojem su se dosad u ameri~kojkinematografiji prelamali zbilja ifikcija: John Malkovich u prvom je filmudopustio da ga se iskoristi kao terapeutskipoligon frustriranih Amerikanaca,dok su u drugom filmu `ivotistvarnih osoba poprimili upravo grotesknerazmjere.Lako je pretpostaviti {to je Kaufmanaprivuklo istoimenoj knjizi Chucka Barrisa,prvi put objavljenoj u svibnju1984. Barris je potkraj {ezdesetih i tijekomsedamdesetih bio kralj zabavnihemisija s bezveznjacima kao protagonistima,prema kojima se ~ak i obi~angledatelj mogao osje}ati superiorno.Prete~a Jerryja Springera i raznoraznihdana{njih reality-showova, Igra mladenaca,Igra sparivanja i superpopularniUdarac gonga postali su `rtvama zasi}enjapublike: Barris nije uspijevao proizvoditikoncepte novih emisija takvombrzinom kojom su stare dotrajavale, paje na prijelazu u osamdesete ostao bezposla (ali s milijunskim ra~unom u banci).Upravo tada napisao je autobiografiju,u kojoj je ustvrdio da je sve vrijemedok je bio televizijski producentpotajno radio za CIA-u i likvidirao —ni manje ni vi{e — trideset i tri osobe.Knjigu je malotko uzeo ozbiljno, a samje autor u intervjuu u vrijeme prvogobjavljivanja priznao da se svojedobno,istina, prijavio za slu`bu u CIA-i, no daje bio odbijen: Ispovijedi opasnog umazapravo su fiktivna konstrukcija {to bise dogodilo da je ’Ayatollah of Trasherola’(kako su mediji nazivali Barrisa)istodobno obavljao oba posla.Povezivanje vulgarnosti komercijalnetelevizije s moralnom opsceno{}u tajnihslu`bi za Kaufmana (koji se u prvojpolovici devedesetih probijao kao scenaristhumoristi~nih serija) bilo je dostatanizazov, no jasno je za{to je takobizarna pri~a tako dugo ~ekala na realizaciju:moglo joj se prigovoriti {to{ta— od neuvjerljivosti do antiamerikanizma.[teta je samo {to nije do~ekalaboljeg realizatora. Za razliku od Jonzea,koji zna da Kaufmanove luckastepredlo{ke treba {to vi{e podigrati i delikatnobalansirati njegova `ongliranjadramskim ugo|ajima, u Clooneyja jesve odve} doslovno (nagla posrtanja izsatire u {pijunski triler i melodramuposljednju tre}inu filma ~ine gotovonegledljivom) i povr{no (gluma~ka podjelaje grozna: uobi~ajeno iritatnuDrew Barrymore nadma{uje Julia Robertsu ulozi super{pijunke, a i Clonneybezo~no {mira kao naredbodavacglavnog junaka). ^ak se i izbor {irokogaformata 2,35:1 ~ini pogre{nim, jerodve} nagla{ava praznjikavost i nepotrebnuestetiziranost Clooneyjevih kadrova.Najzanimljivija je prva polovica filma,u kojoj se u Barris profilira kao spretanvaralica, svjestan da dobar privid nadomje{tabilo kakvu potrebu za stvarnimkvalifikacijama. Po tome Ispovijediopasnog uma podsje}aju na ekranizacijujedne druge non-fiction knjige,Uhvati me ako mo`e{ Franka W. Abagnalea.No nju je re`irao Steven Spielberg,a on o manipuliranju prividomipak zna malo vi{e od Clooneyja. Aosim toga je i bolji redatelj.Nenad Polimac123