34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmPaul Driessen, Nizozemac koji je najva`nije filmove napraviou NFB, za kojeg Mazurkewich ka`e da je »nakon NormanaMcLarena, vjerojatno najutjecajniji umjetnik animacijekoji je radio u Kanadi« (Mazurkewich, 1999:220), dobio jeposao u agenciji zahvaljuju}i svom zemljaku Hoedemanu.Driessen je preko oceana donio svoj originalni asimetri~nicrte`, svijet nonsensa, igre s perspektivom i fizikalnim zakonima,te duboke filozofske poruke umotane u humor i ironiju{to ga je sve zajedno u~inilo jednim od najve}ih animatorau povijesti.Driessen je jo{ 1960-ih poku{avao studirati umjetnost, ali jeredovito odbijan jer jelikovno obrazovanje zapo~eo obrnuto, prvo je formirao svojstil pa tek onda po~eo u~iti crtati. Osnovni elementi likovnogjezika, kao anatomija, perspektiva ili kompozicija, u njegovuslu~aju nisu toliko va`ni: od samoga po~etka on nijecrtao ljude, `ivotinje i stvari, nego ideje o ljudima, `ivotinjamai stvarima. Umjesto na likovnim {kolama Driessen seumjetnosti u~io u Cine Cartoon Centre, malom nizozemskomfilmskom poduze}u kojem je vlasnik bio AmerikanacJim Hiltz, gdje je Driessen napravio prve animacijske korake.Tamo ga je zapazio biv{ig NFB-animator George Dunning,koji ga anga`ira na projektu dugometra`nog animiranogfilma zasnovana na glazbi Beatlesa. U filmu @uta podmornica(Yellow Submarine, 1968), koji se danas smatra klasikom,Driessen je bio crta~ i animator odgovoran za likglavnog negativca, Blue Meaniesa. Psihodeli~ki ugo|aj kojimse zarazio rade}i na Yellow Submarine postat }e neka vrstaduhovne armature u cjelokupnom budu}em radu togumjetnika. Po povratku u Nizozemsku Driessen je ve} autorkona~no formirana stila; sna`na karikatura izvedena tipi~nomkrivudavom linijom na vizualnim planu i ironija kombiniranas melankolijom u narativnom dijelu u~init }e gaprepoznatljivim {irom svijeta. On je crta~ jednostavna stila.Driessen slika svijet u nekoliko poteza kojima prodire doonog bitnog u na{im `ivotima, {to je skriveno iza debelih naslagabanalnosti te je nevidljivo unutar obi~nog, vidljivogsvijeta.Drissen je stvorio svijet apsurda ispunjen kolidiraju}im formama,kutovima i perspektivama. Njegovi su filmovi anarhisti~keburleske ispunjene tipi~nim ’drizenovskim’ bi}imanalik na priglupe ljude i {a{ave `ivotinje. On ekran ispunjava~udnim, agresivnim ma~kama, ribama {to plivaju i povodi i po zraku, pro`drljivim kitovima koji se u njegovim filmovimapojavljuju jednako ~esto kao lude krave, zlobnimpticama i najrazli~itijim insektima me|u kojima su pauci njegovimiljenici. Me|utim, svaka `ivotinja ili ljudska figurauvijek se mogu pokazati kao netko ili ne{to drugo od onoga{to nam se ~ini da jesu. Gotovo svi njegovi filmovi po~injukao obi~ne komedije da bismo se uskoro uvjerili da se naekranu zapravo zbiva ne{to vrlo ozbiljno. Njegovi filmovikao da su zasnovani na uvjerenju da je `ivot opti~ka varka,proces kojem su o~i vrlo nepouzdan svjedok.Postoje mo`da samo dva animatora u povijesti, Tex Avery iDu{an Vukoti}, koji su imali osje}aj za ’tajming’ (otprilike:odrediti koliko }e odre|eni pokret ili scena trajati) koji semo`e usporediti s Driessenovim. Sve njegove filmove karak-200terizira gra|enje tempa iznutra, iz same naravi materijala,asocijativni crte`i i munjevita monta`a koju je nemogu}e zapazitipri prvom gledanju. ^est je slu~aj da on svoje pri~epripovijeda preko nekoliko istodobnih doga|aja na ekranu,kroz podijeljeni ekran, tzv. split-screen. Na zemlji, na morui u zraku (On Land, at Sea and in the Air, 1980) pri~a jeispri~ana na tri ekrana o tome kako naizgled nepovezani doga|ajiutje~u jedni na druge. Ne{to sli~no radit }e i u nekimdrugim filmovima, poput Kraj svijeta u ~etiri godi{nja doba(The End of the World in Four Seasons, 1995), gdje je ekranpodijeljen na ~itavih deset slika.Ponekad Driessen sva zbivanja smje{ta izvan ekrana te se na-{oj ma{ti prepu{ta da dovr{i pri~u. U filmu David (1977) junakje toliko si}u{an da ga i ne vidimo, ve} gledamo u prazanekran ve}im dijelom filma. U Macinoj ko{ari (1974)uveo je nov na~in asocijativnog pripovijedanja s mnogo slabopovezanih pri~a utkanih u jedinstven film. Efektni Igralaktovima (Elbowing, 1980) distopijska je satira o modernimdru{tvenim strukturama {to gu{e svaki individualitet.Prije njegova posljednjeg filma Driessenovo je najpoznatijedjelo bilo Dom na tra~nicama (Home on the Rails, 1981). Utom remek-djelu apsurda gledatelj svjedo~i nevoljama ~lanovaobitelji koji `ive u ku}i kroz ~iju dnevnu sobu prolazivlak, tako da svoje svakodnevne aktivnosti moraju prilagoditiredu vo`nje.Zanimljiv je i Driessenov odnos prema smrti. Nihilizam inon{alancija su naime ne{to {to se nalazi samo u povr{inskomsloju njegovih filmova. U Driessenovu univerzumu nepostoji mogu}nost da, kao u klasi~nom cartoon-filmu, nekafigura o`ivi nakon smrti. Smrt je crna to~ka koja ozna~avakraj `ivota ~ak i bi}a ~ije su kosti i meso na~injeni njegovomdrhtavom, nemirnom linijom. Smrt je glavni junak i glavnatema mnogih njegovih filmova, kakav je recimo Pisac i smrt(The Writer and the Death, 1988). Najuspje{niji me|u takvimfilmovima i mo`da Driessenovo najbolje djelo do{lo jena samom kraju stolje}a.Ekran u Dje~aku koji je vidio ledenjak (Le garçon qui a vul’iceberg/The Boy Who Saw the Iceberg, 1999) diptih je u kojemprva slika prikazuje stvarni `ivot desetogodi{njega dje-~aka, dok na drugoj vidimo svijet njegove ma{te sna`no obuzetstripovima i knjigama koje ~ita. Njegova svakodnevnicaje dosada, njegov je bijeg u fantaziju uzbudljiv. Jednoga danadje~ak putuje sa cijelom obitelji na neko daleko prekomorskoputovanje. Svi se ukrcavaju na prekooceanski brod sasvimnalik na Titanic. Dje~ak prvo u svojoj fantaziji vidi golemigle~er, koji se nakon nekoliko trenutaka doista pojavljujei u slici koja prikazuje stvarnost potopi brod, nakon~ega svi ljudi na brodu, uklju~uju}i i dje~aka, poginu. Dioekrana na kojem se prikazuje realni dje~akov svijet crn je iprazan, ali ne i slika fantazije, koja traje jo{ nekoliko trenutaka,da bi se napokon i ona ugasila. Filozofska poenta kojuDriessen nudi u tom prekrasnom filmu jednostavna je: vje~nostne postoji. Ovaj svijet ima svoj po~etak i nedvojbeno }edo}i do svog kraja. Sve, uklju~uju}i i fantaziju, ima svoje graniceu vremenu i prolaznosti.O golemu zna~aju NFB-ova studija za animaciju unutar autorske,umjetni~ke animacije uop}e mo`da najbolje govoriH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.