34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmza bila je da dokumentarni film mora staviti radnog ~ovjekana ekran. 6Po Griersonu stvarala~ka sloboda nije neograni~ena, postojelimiti za umjetnika, on ne mo`e biti protiv demokracije, aza totalitarizam, i on u demokratskom dru{tvu ne mo`e bitianti-dr`avni.Pod njegovim utjecajem i zamislima standardiziraju se prakti~napravila realisti~nog filma unutar britanskog dokumentaristi~kogpokreta. Prihva}a se holivudski na~in izbora to~kegledi{ta, dakle otprilike onako kako prirodno gledamo;ne izabiru se kutovi gledanja koji su neuobi~ajeni, takvi kakverijetko ili nikada ne prakticiramo osjetilom vida (nikadnema `ablje perspektive, na primjer) ili su fizi~ki nemogu}i,pretjerane su ekshibicije kamere isklju~ene, nema ’ejzen{tejnovskih’perspektiva i nelogi~nih, konfliktnih pravaca, nitise kamera postavljanja prenisko ili previsoko, brzina njezinakretanja tako|er mora biti uskla|ena sa prirodnom brzinompogleda. Filmovi se snimaju tako kao da su vi|eni visine gledao~eviho~iju i ’kadrirani’ otprilike onako kako to do`ivljavamou svakodnevnim situacijama, onako kako ’kadriramo’obi~nim gledanjem. Odbijaju se me|utim holivudski kodovirealizma, studio i scenarij, uloga je kamere da promatra iizabire iz samog `ivota; glavne su dogme da se ne koristiglumcima i da se nikad ne snima u studiju. Odbacuju se i na-~ela sovjetske {kole monta`e, kao i filmovi glazbene strukture,tzv. simfonije velegrada nastale ponajprije u [vedskoj iNjema~koj.Odnos Griersona i Roberta Flahertyja, koji je u GPO do{aokao ve} planetarno slavan dokumentarist, na svoj na~inosvjetljava Griersonova osnovna shva}anja. Flaherty je usvojim dugometra`nim dokumentarcima kakav je Nanook sasjevera portretirao ~ovjeka ili skupine ljudi koji uvijek `ive u(od Zapada) udaljenim predjelima nagla{avaju}i njihovu egzoti~nost,pustolovnost i uzbu|enje u njihovim `ivotima.Grierson je prema njemu gajio dvostruke osje}aje, na jednojstrani cijenio je njegovo re`ijsko i snimateljsko majstorstvo,ali u ideolo{kom smislu njih su dvojica stajali na gotovo suprotnimpozicijama. Flaherty je na neki na~in bio pristalicaimperijalizma i promicanja ideje o nadmo}i zapadnoga ~ovjeka,ne prezaju}i ni od uporabe rasisti~kih stereotipa.»Glavno ideolo{ko uvjerenje njegovih (Flahertyijevih) filmovanalazi se u njihovoj univerzalizaciji kapitalisti~ke relacijeprema drugim kulturama. To je bit njihova imperijalizma«(Winston, 1995:21). S druge strane Grierson je bio idealistapsolutno uvjeren u ravnopravnost i jednakost me|u ljudima.7 Kao {to je bio uvjeren da je internacionalizam iznad nacionalizma,tako je, potpuno suprotno Flahertyju, zastupaokooperativni rad iznad individualizma.Grierson u filmu tra`i uvjerljivost, ne romantiku, svrha filmaje socijalna korisnost, a ne zabava i l’art pour l’art. Naekranu treba prikazati rad koji je sam po sebi dovoljno lijep.On dokumentarni film vidi kao dramu uobi~ajenoga nasuprotdrami neuobi~ajenoga, {to je vladaju}e na~elo filmovaproizvedenih u Hollywoodu, ali i Flahertyjev pristup. Njegovfilm Man of Aran (^ovjek s Arana, 1934) tipi~no je djelokoje stoji u totalnoj opreci s Griersonovim shva}anjem realizma.Glavna Griersonova zamjerka tom filmu, koji je ina-~e postigao fantasti~an uspjeh, bila je to {to se Flaherty mogaobaviti takvim tri~arijama kao {to je traganje za poezijomusred zaba~enoga otoka u doba svjetske ekonomske krize.Griersona je u`asavao Flahertyjev re`ijski postupak, jer udokumentarnom filmu ljudi ne smiju ’glumiti’ ~ak ni samisebe kao {to to ~ini Eskim Nanook, niti film smije biti artificijelankao ^ovjek s Arana, gdje je postupkom monta`e izvu~nim intervencijama dodavana dimenzija `ivota na otokukakve nije bilo ve} desetlje}ima i gdje su brojne scene jednostavnoaran`irane; ljudi u zbilji nisu lovili morske pse, ali jeFlaherty doveo u~itelja da ih pou~i tome i onda to prikazivaokao njihovu svakodnevnicu. Rotha se priklju~io Griersonuocjenjuju}i film ’reakcionarnim’ gdje »vo{tane figure glume`ivote svojih predaka« (Barnouw, 1993:99).Razlike izme|u Griersona i Flahertyja su kao razlike u gledanjuna svijet izme|u novinara i pjesnika tako da se njihdvojica, usprkos istinskom prijateljstvu koje je trajalo cijeli`ivot, nikad nisu mogli dogovoriti koji od njih govori istinukada ka`e dokumentarni film.Kanada — neamerikanizirana ’Amerika’John Grierson: »The film is an instrument of great importancein establishing the patterns of the national imagination«(Film je instrument od velike va`nosti u uspostavljanjumodela nacionalne imaginacije.)Nakon deset godina rukovo|enja u GPO Grierson napu{tatu ustanovu i u sije~nju 1937. osniva Film Centre u Edinbourghukao privatnu savjetodavnu kompaniju za sve posloveu vezi s filmom. Filmskom serijom Films of Scotland produciranomupravo u Film Centreu pridonio je razvoju {kotskogetnolo{kog obrazovnog filma. Ti su filmovi distribuiraniinternacionalno putem Metro-Goldwyn-Mayera. [to seti~e nekinematografske distribucije, on je tu ostvario jo{ vi{enego {to mu je polazilo za rukom u GPO; broj posjetiteljakoji su vidjeli filmove izvan uobi~ajene kinomre`e tijekom1937-38. dosegnuo je deset milijuna.Odluka da privremeno prije|e u privatni sektor vjerojatno jebila posljedica njegova nezadovoljstva poslovanjem GPO. Izme|uNo{enih strujom i njegova posljednjeg filma ra|ena zaGPO, Grierson je producirao oko ~etiri stotine filmova, dakletrideset do ~etrdeset filmova mjese~no u najproduktivnijedoba, ali i EMB i GPO poslovali su na granici rentabiliteta.Zbog niskih postotaka najamnine za dokumentarne filmove~ak ni filmovi koji su imali velikog uspjeha u publikenisu mogli pokriti tro{kove.Nakon kratka vremena provedenog u Edinbourghu, Griersonodlazi u Kanadu gdje ne samo da nastavlja rad na dr`avnosponzoriranojfilmskoj produkciji nego realizira najtrajnijii vjerojatno najva`niji posao svoga prebogata `ivota.Za Kanadu se Grierson zainteresirao jo{ u EMB, kada musuradnik Walter Creighton, dobar poznavatelj prilika u tojzemlji, sugerira neku akciju u spre~avanju propagandne katastrofeBritanije zbog prikazivanja isklju~ivo ameri~kih filmovau Kanadi. Kanadu je Grierson posjetio 1931. da bi uspostavioslu`benu suradnju s kanadskim dr`avnom filmskominstitucijom Canada’s Motion Picture Bureau (MPB),173H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.