34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmljene panegirike o Zlatnome gradu, {to je vjerojatno najvi{eobradovalo autore, s druge strane oceana sti`e pismo JohnaGriersona u kojem hvali film kao domet ~ija je, prema njemu,najve}a vrijednost to {to je bitno kanadski.Zlatni grad bio bi nemogu} bez tre}eg ~ovjeka u timu, RomanaKroitora, magistra filozofije (ba{ kao i Grierson), kojije koriste}i se metodama britanskog matemati~ara BrianaSalta razvio ure|aj nazvan kroitorer, koji omogu}uje snimanjestati~nih fotosa kao da su ra|eni ’iz ruke’. Va`an njegovizum mehani~ki je prete~a ra~unalno vo|ene kamere i software-programrazvijen u NFB-u sedamdesetih zasnivati }ese upravo na Saltovim matemati~kim tablicama. Na taj filmlogi~ki se nastavlja sljede}i veliki tehni~ki podvig, film Svemir(Universe, Low i Kroitor, 1960), gdje se prvi put upotrebljavarevolucionarna animacijska tehnika koja kombinira’kvadrat po kvadrat’ metodu s multiekspozicijom i modelskomanimacijom plus sofisticirani laboratorijski zahvati.Universe se zasniva na ideji o neznatnosti ljudskoga bi}a uvelikom i nepromjenljivu poretku u univerzumu. Film je prikazsvemira vi|en iz subjektivne perspektive astronauta kojiputuje kroza nj. Putovanje po~inje `ivim snimkama iz astronomskeopservatorije na Ontariju da bi se poslije pre{lo uanimaciju pomo}u koje se ’ulazi’ u svemir.Film je bio svjetska senzacija, ~emu je pogodovala ~injenicada je imao premijeru gotovo istodobno kada je lansiranSputnjik. Svemir je dobio 23 nagrade i jo{ je na drugom mjestupo prodaji svih ikad napravljenih NFB-ovih filmova.Specijalni efekti antologijskog Kubrickova SF-a 2001: Odisejau svemiru (1968) prakti~ki su preuzeti iz Svemira zajednosa dijelom tehni~ara i animatora koje je Kubrick anga`iraoza rad na svom filmu, na ~elu sa crta~em i animatoromSidom Goldsmithom.@anrovska raznovrsnost i hrabro eksperimentiranje u njihovimfilmovima ~ine da kreativni trojac Low, Kroitor i Koenigpostanu tijekom {ezdesetih uzorni momci cijele agencije.Nakon suradnje s Koenigom na remek-djelu Stravinsky(1965) Kroitor se, zasi}en mogu}nostima dokumentarca,vra}a istra`ivanju samog filmskog medija. Ve} 1963. on je naizlo`bi u Torontu predstavio svoj projekt s projekcijom na{est platna, ~ime je nastojao u potpunosti prekriti vidno poljegledaoca. Ideja je da maksimalnom horizontalnom i vertikalnomdu`inom platna ispuni vidno polje te time polu~itotalan u~inak na gledao~evu percepciju maksimalnom gusto}omi zasi}eno{}u vizualnim senzacijama. Ambicija mu jebila da u toj tehnici ispri~a najpoznatije mitove anti~ke Gr~ke,posebno ga je zanimala pripovijest o labirintu koja je zaKroitera bila izraz univerzalnosti putovanja pojedinca krozsvijet. U kratkom filmu Lica (Faces) Kroitor je `elio izrazitiideju o ujedinjenju dviju razli~itih kultura konfrontiranih naodvojenim projekcijama na dva platna. Kroitor je za tu prigodukonstruirao posebne 70 mm projektore i 70 mm kamere,koriste}i svjetlo visokog intenziteta sposobno da projiciraslike na 9 metara visoko platno.Uspjeh tog eksperimenta priskrbljuje mu golem bud`et (4,5milijuna dolara) za ure|enje paviljona NFB-a na izlo`biExpo 1966-7 u Montrealu, a u sklopu proslave stogodi{njicezemlje. Zajedno s Lowom, O’Connorom i Dalyjem, Kro-190itor 1964. zapo~inje rad na Labirintu, jedinstvenom pothvatuu povijesti filma; na vi{e ekrana prikazati psiholo{ko-filozofskiput koje je ~ovje~anstvo pro{lo u povijesti. Taj putprikazan je u sedam stupnjeva (porijeklo, djetinjstvo, mladost,pustinja, bitka sa zmajem, smrt i ponovno ra|anje uplesu, koji simboliziraju dru{tvo na putu k samorealizaciji.Velika prostorija kroz koju su se posjetitelji kretali konstruiranaje u U-strukturi u svrhu simuliranja prolaza kroz anti~kilabirint i sastojala se od sedam soba. U svakoj sobi postavljenasu mnogostruka filmska platna na zidove i podove nakojima su se prikazivali dvominutni filmovi s prizorima urasponu od kamenog doba, motivi Bude, s insertima pristiglimiz Japana i Indije, scene kada `ena skida make-up da bipokazala izborano lice i simbolizirala smrtnost do sprovodaWinstona Churchilla i treninga ruskih astronauta.Dvominutni filmovi prezentirali su dolazak ~ovje~anstvana svijet, djetinjstvo i samopouzdanu mladost. Iskori{tenje kontrapunkt izme|u okomitih i horizontalnih ekranaduljine 11,3 metara, {to je prisiljavalo gledatelja da naizmjeni~nogleda projekciju na zidu i na podu, a sve to podudaralose s idejom o nesavr{enu razvoju ~ovje~anstva injegovoj tendenciji da vidi su`enu i parcijalnu sliku svijeta.Zvuk je bio posebno va`an; pet kazali{nih zvu~nih sistemastajalo je u pozadini ekrana, dok je 288 spikera nabalkonima stvaralo totalnu zvu~nu podr{ku glazbi EldomaRathburna. (Evans, 1991: 124)Labirint je jedan od najblistavijih trenutaka filmskoga medijau njegovoj povijesti. Tijekom ljeta 1,3 milijuna ljudi vidjeloje taj projekt, gledatelji su ~ekali u redu pred blagajnamai po nekoliko dana, tako da je odr`ano 5 545 uzastopnihpredstava. New York Times pisao je da je »Labirint za Expo67 zna~io isto sto i Eiffelov Toranj za Expo 1889« (Evans,1991:126).Projekt Labirint definitivna je materijalizacija svih Griersonovihideja. Ra|en je u nacionalnom, kanadskom interesu iistodobno je internacionalisti~ki jer nagla{ava sli~nosti me|uljudima kao ne{to bitno, a ono {to ih razdvaja kao ne{tomarginalno. Projekt je eksperimentalan u formi i strukturi:kori{tene su prizme, iskrivljena zrcala i na tisu}e svjetlosnihzraka i razvijen je IMAX-sustav, jedan od prvih 3D-filmova.No, u isto vrijeme njegov je sadr`aj realisti~an i edukativan,a film je prikazan izvan kinematografa i masovno su ga gledali’obi~ni’ ljudi.Grant McLean, privremeni povjerenik vlade za film tijekomte 1967, poziva Griersona u Montreal da pomogne u osnivanjuCentra za obuku pri NFB-u. Grierson se pozivu odazivai od tada po~inje njegova povremena suradnja sa NFBom,koja }e se uglavnom sastojati od njegovih predavanja ukojima se suprotstavljao tendenciji snimanja dugometra`nihfilmova (osim ako nemaju zajam~en bud`et i distribuciju),ohrabrivanja oslanjanja na privatni sektor i ostalim aktivnostimasavjetodavne naravi.Alternativna distribucija i alternativna produkcija me|usobnosu se stimulirale od samog po~etka egzistencije NFB-a.Kopiranje i distribucija ve}eg dijela produkcije na formate 8i super 8 bili su veoma ~esti sve do sredine {ezdesetih, kadaH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.