34/2003 - HFS

BKRUGThe RingHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarSAD, Japan, 2002 — pr. Amblin Entertainment,Asmik Ace Entertainment, BenderSpink, Dream-Works SKG, Kuzui Enterprises, MacDonald-Parkes;izv. pr. Roy Lee, Mike Macari, Michele Weisler — sc.Ehren Kruger prema originalnom scenariju HiroshiTakahashija i romanu Kôji Suzukija; r. GORE VER-BINSKI; d. f. Bojan Bazelli; mt. Craig Wood — gl.Hans Zimmer; sgf. Patrick M. Sullivan Jr.; kgf. JulieWeiss — ul. Naomi Watts, Martin Henderson, DavidDorfman, Brian Cox, Jane Alexander, DaveighChase, Shannon Cochran, Rachael Bella — 115min — distr. KinematografiNovinarka i samohrana majka RachellKeller zapo~ne istragu vezanu uz okolnostizagonetne smrti svoje ne}akinje tinejd`erkei njezinih troje prijatelja. Pritom uizleti{tu u kojem se zabavljala skupinamladih prona|e videokasetu s neobi~nimsadr`ajem, ~ije gledanje redovito popratizlokoban telefonski poziv: tko god odgledakasetu, umre jezovitom smr}u to~no zasedam dana.Premda je strah filogenetski najstarija~ovjekova emocija, njegovi se uzroci imanifestacije neprestance osuvremenjuju.Dakako, zbog posve razli~itih `ivotnihokolnosti s kojima su se ljudistolje}ima suo~avali, danas se suo~avajui suo~avat }e se u bli`oj i daljoj budu}nosti.Stoga ne ~udi da naoko obi~navideokaseta sa svojim nepovezanimsadr`ajem u genijalnoj pri~i japanskogaromanopisca Kojija Suzukija mo`e takozaokupiti i zastra{iti. Suzukijev je bestselerRingu 1998. poslu`io kao knji-`evni predlo`ak sjajna istoimenog hororau re`iji knji`evnikova sunarodnjakaHidea Nakate te za niz filmskih se-118quela i prequela koji su na isto~noazijskomkino- i videotr`i{tu postigli nizumjetni~kih i komercijalnih priznanja.Nakon njih uslijedilo je holivudskoprepravljanje izvorna Nakatina filma,koje se pod naslovom Krug (odnosnoPrsten, {to bi bio prikladniji prijevodnaslova) i samo prometnulo u veliki kinohit.Kao i u nizu sli~nih slu~ajeva u kojimaizvrsnu izvanholivudsku ideju (Nikita,Kavez lu|aka, Otvori o~i...) popratiambiciozna holivudska ina~ica, i ameri~kije horor Krug iz 2002. u re`iji GoreaVerbinskog mogu}e vrednovatidvojako. Ili u kontekstu inicijalnoga filmaili kao zaseban filmski projekt. Pritom,na`alost, ni Krug ne uspijeva nadma{itiizvornika, ali kao naslov sui generisitekako zavre|uje punu pozornost.Naime, redatelj Gore Verbinski(Mi{olovka, Meksikanac), koji malopomalopostaje sve ~e{}e ime vezanouz filmove od kojih se mnogo o~ekuje,nije odustao od po~etne premise Suzukijevaromana o suvremenoj tehnologijikao novom uto~i{tu apstraktnoga zlai konkretnih ljudskih slabosti. Usto,osmislio je vizualno sna`no djelo, i ucjelini kojom dominira nehinjen komorniugo|aj, i u pojedinostima, odscenografskih rje{enja razli~itih interijerau kojima se zbiva radnja do efektneigre zvukom, svjetlom i jump cutomu vrhuncima napetosti, osobito umaestralno re`iranoj sceni divljanja konjana brodu.Ipak, ni Krug ne bi bio ni{ta vi{e od jo{jednog ambijentalnog horora da mu uH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.pozadini nije nedvojbeno koherentna inadasve sugestivna pri~a strave. A to je,popularno re~eno, urbana legenda ovideokaseti bunjuelovskog sadr`aja, ~ijigledatelji nakon sedam dana umiru izobli~enalica u neopisivu smrtnom strahu.Glavna junakinja filma, novinarkaRachell, ima pritom osobito te{ku zada}u,jer ne samo da `eli razotkriti podrijetlodijaboli~ne vrpce ~iji je sadr`ajprethodno vidjela nego i spasiti svogmaloljetnog sina, kojemu zbog odgledanekasete tako|er prijeti stra{nasmrt. Jednostavno, mora uspjeti i kaonovinarka i, posebice, kao majka.Uz ovakvu ekspoziciju bilo je samo pitanjeautorske znati`elje i, dakako, darovitosti,kako zaokru`iti Krug u cjelinu.I dok je japanski film do krajnjihgranica napeo i domi{ljatu fabulu, imetaforu kruga/prstena, i gledateljeve`ivce, i moralnu upitnost raspleta,ameri~ki je prepravak u drugoj polovicijezu zamijenio spektaklom, a naznakeotvorenim poja{njavanjem. I upravoje to uvelike otupjelo po~etni zamah{to je, prije svega, rezultat scenaristi~kogeklekticizma Ehrena Krugera. Svasre}a da je glavna glumica, hi~kokovskiintrigantna Naomi Watts (MulhollandDrive) dobila dovoljno prostora u filmuda publika ponajprije percipira njezinposve solidno profiliran lik, a nenezgrapan spoj dociranja i banalnostikoji nepotrebno kulminira pri zavr{etkuKruga.Uz Naomi Watts, najdojmljiviji je protagonistu filmu David Dorfman u ulozinjezina sin~i}a Aidana, koji prodornimpogledom, cijanoti~nim licem ipoprili~no upitnom djetinjom nevino-{}u djeluje kao kontrapunkt maj~inojo~ajni~koj potrazi za rje{enjem zagonetke.Bo{ko Picula