34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmHodanje u uvodnoj sekvenci svog antologijskog remek-djelaSatiemania (1978).Kula u pijesku (1977) najbolji je lutka-film u povijesti NFBai jedan od najva`nijih filmova te vrste uop}e. Ta fantasti~nabasna po~inje panoramom svijeta pijeska nalik na nepreglednupustinju ili na pje{~ani planet na kojem hara olujakoja raznosi ~estice pijeska. Nakon {to se vjetar primiri izutrobe pje{~anoga brijega izviru dvije ruke, glava i potom cijelatrodimenzionalna figura Sandmana, ~ovjekolika bi}a odpijeska. Sandman po~inje modelirati ne{to kao grudu od pijeskaiz koje izraste i o`ivi neki zmijoliki stvor, potom stvaraneko bi}e nalik na morsku zvijezdu i nakon toga sve novai nova stvorenja. U prostoru koji je do malo~as bio pustaranajednom sve vrvi od `ivota. Hoedeman pokazuje nevjerojatnuma{tovitost u kreiranju pje{~anih figurica, ponekad na-~injenih u tako jednostavnu materijalu kao {to je `enska ~arapanapunjena pijeskom, koje `ive, di{u i rade, radikalnomijenjaju}i svoju okolinu zahvaljuju}i ~aroliji animacije. Figurekoje je pje{~ani ’Stvoritelj’ napravio po~inju se udru`ivati,sura|ivati i graditi cijeli jedan Babilon, dakako od pijeska.Na pje{~anom }e planetu uskoro iskrsnuti cijela nova ifantasti~na civilizacija. No, ubrzo se na horizontu pojavljujuznaci nadiru}e oluje, koja }e ~as poslije sve zamesti pijeskomte blijesak civilizacije i treptaj `ivota kojima smo svjedo~ilibivaju vra}eni u beskrajno ni{tavilo. S osvojene ~ak 22 me-|unarodne nagrade taj je izvrsni film najnagra|ivanije djelou povijesti NFB-a.Ihu Patel ~ovjek je kojemu se ostvario dje~a~ki san; ro|en jeu ruralnom dijelu Indije i kao u~enik osnovne {kole imao jepriliku vidjeti McLarenove filmove, {to mu je odredilo sudbinu.Studirao je grafiku u Indiji i u [vicarskoj, te kao iznimantalent dobio Rockefellerovu stipendiju s pravom damo`e studirati gdje god ho}e u Sjevernoj Americi. Dakako,izabrao je NFB, kamo je do{ao 1970. na {estomjese~ni studijanimacije, ali je ostao za stalno u Kanadi. Svoj prvi film,adaptaciju indijske folklorne basne Kako je smrt do{la na Zemlju(How Death Came on to Earth) realizirao je 1971, dabi sljede}ih godina sudjelovao u radu brojnih sponzoriranihi naru~enih filmova, uklju~uju}i i jedan eksperimentalnifilm, Perspectrum (1974). Prvi veliki uspjeh posti`e filmomIgra perli (1977), animacijom oblika i skulptura napravljenihpod kamerom od ogrlica raznih boja. U sljede}em filmu Poslije`ivota (Afterlife, 1978), duhovnom putovanju u snove,no}ne more na granicu smrti i `ivota, Patel uvodi rizi~nutehniku, slikanje razmazivanjem plastelina po staklu osvjetljavaodozdo. Film mu, me|u ostalim nagradama, donosi iGrand Prix u Annecyju te Patela definitivno uvr{tava u krugvelikana svjetske animacije.Festivalske su nagrade, me|utim mimoi{le neke druge njegoveprojekte, a kritika ih je neopravdano pre{utjela. U takvepripadaju recimo Najva`nije (Top Priority, 1982) prema pri-~i Envera Carima o be{}utnosti vlasti u odnosu na siroma{-ne seljake pogo|ene su{om, napravljen potpuno realisti~nomfiguracijom i re`ijskim postupkom primjerenijem igranomnego animiranom filmu, kao i kasniji Bo`anska sudbina(Divine Fate, 1994), satira o istro{enosti resursa na na-{em planetu uz primjenu motiva iz Tibetanske knjige mrtvih.198Njegovo kapitalno djelo ipak ostaje Raj (Paradise, 1984),koji mu donosi jo{ jednu nominaciju za Oscar i novi GrandPrix u Annecyu. To je mra~na basna o jalu i ta{tini koja u sredi{tuima crnu pticu, kosa koji se ne mo`e pomiriti sa svojomobi~no{}u, tim prije {to `ivi u susjedstvu sjajne kristalnepala~e u kojoj pod budnom paskom gospodara dvorca `iviprelijepi paun, ~ije perje isijava svjetlost. Kos kri{om promatrapaunov ples dok ptica mijenja obli~ja, od najrazli~itijihcvjetova pa do humanoidnog lika. U toj sekvenci Patel demonstriraneusporedivo majstorstvo i stvara neke od najmagi~nijihtrenutaka u povijesti pokretnih slika. O~aravaju}emefektu pridonosi i skladno integrirana glazba Gheorghea Zamfira,koja je dodala jo{ jednu magijsku dimenziju fascinantnojvizualnoj komponenti filma.Oki}en la`nim perjem kos se uvla~i u magi~ni dvorac, a vladarkoji nosi karakteristi~ni isto~nja~ki turban ka`njava sezbog prijevare i zatvara u kavez pa }e kos iskusiti paunovusudbinu. Paun je naime osu|en do`ivotno boraviti u svomzlatnom kavezu jer tako pla}a visoku cijenu za svoju bo`anskuljepotu.U stvaranju tog istinski velikog filma Patel je upotrijebio neobi~noinventivnu tehniku; pozadina je ra|ena na debelimkartonima crne boje na kojem su izbu{ene perforacije u oblikuzidova dvorca-raja, kaveza i drugih formi. Propu{taju}izrake svjetlosti kroz rupice na perforaciji pod razli~itim kutovimai snimaju}i ih u kratkim pretapanjima njemu uspijevane samo da animira i gospodari svjetlom nego i da doslovcecrta svjetlosnim zracima. [tovi{e on je lijepe}i na stra-`nju stranu kartona raznobojne celuloidne folije razli~ito bojiosvjetlost u razli~ite nijanse plave, zlatne i srebrne boje. Taje tehnika kombinirana sa slojevitom ornamentikom u crte-`ima pozadine, uporabom akvarelnih kola`a lijepljenih naceluloid za prednji plan, te multiplanom, sve sredstvima kojimaPatel do~arava prelijepe krajolike; prirodu kao jediniistinski raj koji nam je dostupan.O~ito, Patel je od onih autora koji su od po~etka prigrlili’meklarenovski’ pristup tragala~koj animaciji u njegovu slu-~aju jo{ zasnovanu na indijskoj likovnoj i duhovnoj tradiciji,~ime je postao jedan od velikih NFB-animatora koje obilje-`uje odsutnost bilo kakva interesa za klasi~nu animaciju:Ako ste karikaturist, uvijek ste zakva~eni za jednu posebnutemu. Drugim rije~ima, morate imati humora ~ak ikad ga ne `elite. Mene vi{e zanima da kreiram emocije, daistra`ujem duhovno, fantasti~no, osje}ajno i natprirodno.(Mazurkewich, 1999:66)Animator upravo suprotno shva}anja Patelovu Cordell Barker,ina~e {kolovani glazbenik (violinist), u svom slavnomfilmu Maca se vratila (1988) adaptira stare narodne pjesmiceo ma~komrscu koji se, ma koliko poku{avao, ne mo`eosloboditi ma~kice, koja se uvijek iznova pojavljuje na njegovupragu. Istine radi treba re}i da film mnogo duguje klasikuTexa Averyja Sjeverozapadna pse}a policija (NorthwestHounded Police, 1946) o psi}u Droopyu koji se pokazuje neuni{tivim{to god da mu negativac, vuk pobjegao iz zatvora,u~inio. Barkerov animacijski tempo svojom furiozno{}u paknadma{uje veliki uzor, dok mu je asortiman crtanofilmskihH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.