Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...Sever, Vladimir (2000), ’Zagubljena ljepota: filmsko stvarala{tvoAnte Babaje’, u: Hrvatski filmski ljetopis 21.Solar, Milivoj (1997), Teorija knji`evnosti, Zagreb: [kolskaknjiga.Suoto, H. Mario Raymondo (1978), The Technique of the MotionPicture Camera, London and New York: Focal Press.[krabalo, Ivo (2000), ’Ante Babaja — filmografija’, u: Hrvatskifilmski ljetopis, 21.[krabalo, Ivo (2000), ’Ante Babaja: Pasivni junak hrvatskog filma’,u: Hrvatski filmski ljetopis, 21/2000.[krabalo, Ivo (1984), Izme|u publike i dr`ave, Zagreb: Nakladnizavod Znanje.[kreb, Zdenko (1983), Mikrostrukture stila i knji`evne forme, u[kreb, Zdenko / Stama}, Ante, (ur.), Uvod u knji`evnost, Zagreb:Grafi~ki zavod Hrvatske.Tanhofer, Nikola (1981), Filmska fotografija, Zagreb: Filmoteka16.Tanhofer, Nikola (2000), O boji na filmu i srodnim medijima,Zagreb: Akademija dramske umjetnosti/Novi Liber.Velflin, Hajnrih (1974), Osnovni pojmovi istorije umetnosti., Sarajevo:Izdava~ko preduze}e Veselin Masle{a.Bilje{ke1 Kompozicija filma: a) povratak: sada{njost: dolazak brodom, razgovoru op}ini, {etnja do groblja; b) introspekcija: daleka pro{lost: piknik,ribari, berba; bli`a pro{lost: poratni povratak; c).sahrana: sada{-njost.2 Usp. uvodna razmatranja o postavkama naturalizma u analizi Breze(Kolbas, 2001: 258).3 Kako nema naknadne sinkronizacije, na kojoj bi glumci morali ~itatiisti tekst koji izgovoren na snimanju, sada se ne moraju potpuno dr-`ati skripta. Va`no je re}i da je negdje do tog razdoblja tehnika tzv.nahsinhronizacije dominirala u filmskoj produkciji, i da je sinkronosnimanje zvuka na snimanju u to doba zna~ilo dobrodo{lu novinu.4 Kadar u dvori{tu dodu{e po~inje krupnim planom dje~aka koji seudaljava od kamere, ali kasnije, kad se dje~ak udalji, vi{e nema promjenaplanova.5 Rubom kadra ’narezani’ lik postaje vezom prostora u kadru i sveukupnogprostora van kadra. No kadar time poprima osobine otvorenelikovne forme, imanentne dokumentaristi~kom pristupu, za razlikuod zatvorene i ’zavr{ene’ likovne forme, zaokru`ene okvirom kadra,forme zatvorenih oblika. Vi{e o tome u (Velflin, 1974.; 3. poglavlje— Otvorena forma i zatvorena forma).6 Indikativan je kratki igrani film Nikole Stojanovi}a, U kuhinji, koji,iako igrani, pseudodokumentarnim pristupom istra`uje ovu hipotetskudokumentaristi~ku premisu: {to se sve mo`e filmski ispripovijedatinepomi~nim kadrom, i demonstrira {to sve mo`e slu~ajno (ovdjenaoko slu~ajno), u takav kadar ’upasti’. (U kuhinji, kratki igrani,1969, Sutjeska film, 320 m, c/b, sc. i r. Nikola Stojanovi}, snimateljMustafa Mustafi})7 ^ime dodu{e pridaje zna~enje samom okviru, {to mo`e voditi sve domonumentalnih razmjera.8 Definicija ’prisutni elementi’ mo`e se odnositi kako na osobe i predmete,tako i na atmosferske uvjete, rasvjetu, i dr.9 Zanimljivo je usporediti primjer ovog kadra s pristupom u dokumentarnomfilmu ^uje{ li me, i u tom kontekstu razumijevati razliku Babajinai Tanhoferova razmi{ljanja (vidi analizu filma ^uje{ li me, Kolbas,2001:254-258).10 Ovo ne treba pogrdno shvatiti — ka`em pseudodokumentarnoj formisamo zato {to nije istinski dokumentarna, nego joj je nalik. Uze{i uobzir Babajinu permanantnu sklonost dokumentarnome, i njegovu rigidnusklonost istinitosti na filmu, ~ak bi bilo glupo prigovarati ovakvupristupu.11 Umjetni~ki otisak izra|en tehnikom sitotiska.12 Zbog tehnologije filmskog posla, bit }e da je bilo obrnuto, da se poslici radila muzika, ali ovako izgleda.13 Roman je pisan u prvom licu, pa se Babaja potrudio da u filmu nebude nijednog prizora o kojemu dje~ak ne bi mogao svjedo~iti. Dodu{eBabaja danas dvoji o nu`nosti svojeg onodobnog robovanja definiranommjestu pripovjeda~a, dok se meni ta ~isto}a ~ini velikomvrlinom filma.14 Vidi poglavlje Tonalitet i osvjetljenje u analizi Breze (Kolbas,2001:261-263).15 Ne znam da li sam odabrao najbolji primjer, no film obiluje svjetlimakoja se ~ine sastavnim dijelom snimanih ambijenata.16 Prema engleskim terminima existing light i available light, povezivims idejom snimanja u »te{kim (svjetlosnim) uvjetima«, ili, engl. lowlightphotography; u sli~nom smislu se koristi i francuski izraz lumièred’ ambiance.17 Sve ve}om prisutno{}u postoje}eg svjetla i u mainstraim holivudskimfilmovima, osobito u drugoj polovini sedamdesetih godina; tezumogu potkrijepiti primjerice sljede}i filmovi, u cijelosti ili nekim slikovnimelementima: Privatni detektiv Roberta Altmana (The LongGoodbye, 1973, snim. Vilmos Zsigmond), Svi predsjednikovi ljudiAlana Pakule (All the President’s Men, 1976, snim. Gordon Willis),Taksist Martina Scorsesea (Taxi Driver, 1976, snim. Michael Chapman),Bo`anstveni dani Terrencea Malicka (Days of Heaven, 1978,snim. Nestor Almendros), Norma Rae Martina Ritta (Norma Rae,1979, snim. John A. Alonzo), ali i neki drugi.18 [to je posebno va`no kod filma u boji.19 Koje u biti smatra krivotvorinom.20 I, naravno, obradovala je producenta zbog u{tede na izdacima za rasvjetnutehniku, operatere rasvjete, a prije svega zbog jednostavnijegi br`eg snimanja.21 I uop}e nas se ne ti~e to {to mi profesionalno znamo da je u grlo ugra-|ena elektri~na `arulja, do`ivljajno to ni{ta ne smeta.22 Dodu{e, u Babaje nisam siguran u ovakvo polazi{te, ona se temelji narekonstrukciji, i suprotna je Babajinim op}im polazi{tima. U slici, pogotovoigranofilmskoj, va`no je dosljedno provoditi uspostavljena likovnana~ela (zna~i, kako slika treba izgledati), a te{ko je i nepotrebnokruto slijediti neka druga, nelikovna na~ela, pa i ako je rije~ o nijansamaslikovne istinitosti (npr. kako, kojim postupkom slika trebanastajati).23 Postupak poznat i pod nazivom dan za no}. Vidi bilje{ku 56 u Kolbas,2001:271.24 Analogno pseudodokumentarnom; usp. bilje{ku 9 ovog teksta, teKolbas, HFLJ, 1998:124-125, poglavlje Temelji stilizacije.25 Usp. Kolbas, 1998:117-130, Kolbas, 2001:263, i Popovi}, Svjetlo,filmsko, natuknica u Filmskoj enciklopediji, te Tanhofer, 1981:277.-285.; poglavlje Kvaliteta svjetla (Holivudsko svjetlo).26 Gre{ka je, ~ini se, ignorantsko-koncepcijske prirode, identi~na slu~ajus novim kopijama Breze. Ponovno je o tonalitetu filmske slike odlu~ivaonetko drugi, a ne autori filma. Budu}i takav izokrenuti pristuppoprima obilje`ja konstante, moram se na njega ozbiljnije osvrnuti.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.217
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...218Zahvaljuju}i svojoj tehni~koj osnovi, film bi trebao imati obilje`ja reproduktivneumjetnosti, gdje se najbitniji parametri ne mijenjaju odizvedbe do izvedbe. I filmska bi kopija svojom neupitnom, standardnomkvalitetom, trebala biti na tragu te ideje. Prilikom izrade novihkopija nekog filma treba nu`no uzimati u obzir autorski rukopis zabilje`enu tonalitetu slike originalnih kopija. Parametri definirani tokomlaboratorijskog postupka ~itanja svjetla (koji se nu`no odvijapod rukovodstvom snimatelja), kao finalnog utvr|ivanja svjetlo}e ibojenog tona pojedinih segmenata filma, bivaju zabilje`eni u tzv. talonima,i poma`u rekonstrukciji, tj. tehni~ka su osnova za izradunove kopije filma nakon du`eg vremenskog perioda. Teorijski, takvabi dokumentacija trebala omogu}iti izradu identi~nih novih kopija ibez prisustva snimatelja, sukladno mogu}nosti izgradnji zgrade po nacrtimaodsutnog, mo`da i pokojnog arhitekta. No, to u praksi nijeslu~aj: taloni vrijede samo u identi~nim laboratorijskim uvjetima, zaisti postupak, kopirni materijal, vrstu kemije, tip kopirke, istu vrstarasvjete u kopirkama, filtre istog proizvo|a~a i sli~no. Tokom vremenastvari se ipak mijenjaju, original stari, boje se mijenjaju, i taloninisu potpuno neupitna referenca. Zatim, taloni ponekad bivaju izgubljeni,~ime stvar postaje jo{ te`a. I kao najva`nije, dio laboratorijskogtehni~kog osoblja bezobzirno name}e svoj ukus, {to je nedopustivapraksa. U na{oj stvarnosti jedini je na~in postizanja relevantnog tonafilmske kopije konzultiranje autora filma, odnosno pozivanje snimateljana ~itanje svjetla, a to se o~igledno sustavno izbjegava.Te{ko je zamisliti da neki suvremeni izdava~ naru~uje novu lekturuKrle`inih Balada Petrice Kerempuha, da malo ’popravi’ original. Noanalognu situaciju s kapitalnim djelima hrvatskog filma ne trebamozami{ljati, ona je stvarnost. Ministarstvo kulture daje, hvala Bogu, novacza obnovu kinote~nog fonda. Ali kad pritom arhitekte i projektantefilma — redatelja i snimatelja, nitko ni{ta ne pita, i kad to pre-{utno postaje uobi~ajena praksa, hvalevrijedna inicijativa poprimaobrise kulturocida. Jer to, definitivno, vi{e nije isti film.27 »Ne~iste« boje — oker, maslinastozelena, crvenosme|a, nastaju vi{estrukimmije{anjem osnovnih boja; ~esto se nalaze u ~ovjekovoj okolini.Zbog svoje ’ne~iste’ prirode, djeluju obi~no, te imaju znatan realisti~ki,nestiliziraju}i potencijal.28 Svjetla je jo{ dovoljno, motiv (lica ljudi) je osvijetljen difuznim, aliusmjerenim svjetlom osvijetljenog dijela neba, smjer kojega je upravoidealan, svjetlo nije prestrmo; ten biva krasno topao, rubovi sjena raspr{eni,sjene mekane, lagano prosvijetljene hladnim svjetlom ostatkaneba; ton cijelog prizora je toplo/hladni, naran~asto/plavi; mora bitisun~ani dan; za produkcije je va`no koliko dugo traje — u sjevernim,npr. nordijskim zemljama taj dio dana je vrlo dug; ovakvim timingomprirodno je postignuto ne{to {to se ina~e ~esto (ponekad bezuspje{no)nastoji posti}i rasvjetom.29 Usp. Pinterov pristup u Brezi (Kolbas,2001:261-263).30 Izabrani filmski format, widescreen format s proporcijama stranica1,66:1, izuzetno pogoduje elegantnim kompozicijama.31 Kao {to bi bili opti~ki filtri za omek{avanje slike, rasvjeta neprirodnogsmjera ili boje, promjena kolorita i/ili fakture slike filtrima i/ili laboratorijskimpostupcima, deformacije pokreta ekstremnim teleobjektivima,nemotivirani pokreti kamere, slow motion...32 Time mislim na slike kojima (uglavnom likovno neprosvije}eni) ljudinastoje uljep{ati svoj okoli{, poput onih na zidnim kalendarima, ali inekih tipova razglednica i dopisnica, primjerice one s ljubavnom tematikom.33 Prekrasno snimljene, estetizirane reklame dobar su primjer vizualnogidealiziranje sadr`aja, {to je upravo polarno suprotno realisti~kimtendencijama.<strong>34</strong> Zoom na Sunce nije slu~ajan, on je, kao i ostale vizualne komponentescene, posljedica ideja izra`enih u scenariju: ...Preko njihova dijalogazvoni ti{ina, bruji Sunce, grmi Podne, kao u pijanstrvu ili ludilu...Na moru je ti{ina. Bez povjetarca. Samo more grgolji oko bokova la|e.I sunce `e`e. Ostavi vesla i sjedne podno jarbola kraj njene glave, paze}ida je ne dotakne sunce... Sunce opet zvoni kao zlatni pladanj. Raste...Na njenom tijelu titra odsjaj mora. Zlatne vijuge svjetla mijuljeoko vrata i oko bedara, i ~ini se od toga kao i da njena put podrhtava,kao da se prelijeva, tanji i deblja, blijedi i tamni, okupana toplim zrakomi Dje~akovim pogledima...35 Claudio Monteverdi: Vespro della Beata Vergine, Magnificata. Babaja,koji po vlastitim rije~ima obo`ava Monteverdija, rado citira HermanaHessea, koji u romanu Igra staklenih perli smatra da je Monteverdijevaglazba vrhunski doseg ljudskog duha.36 Grafi~ki pristup odlikuje velika ~itkost i vizualna jasno}a. Prvi preduvjetuspje{nih grafi~kih kompozicija je jednostavnost vizualnih sadr-`aja slike. [to je snimani motiv jednostavniji, a plan bli`i, {to je detaljamanje, a {to je tonalni i koloristi~ki kontrast povr{ina motiva vi{i,tim je lak{e. Jednostavne povr{ine homogenih tonova i boja idealansu grafi~ki predlo`ak.Snimateljska sredstva za dalje ’grafiziranje’ slike su npr. upotre ba jasnihkompozicijskih linija, dubinska neo{trina, te konstruiranje jasnogsvjetlosnog crte`a snimanog objekta pomo}u kontrastnog svjetla.37 Vidi obrazlo`enje o op}oj ulozi filmske rasvjete u podnaslovu Ambijentalnosvjetlo, u poglavlju Snimateljski realizam, ranije u ovom tekstu.38 Master-shot, engl. — glavni kadar, dominantni kadar, kadarmatrica, temeljni kadar, orijentacijski kadar. Master plus inserti — tradicionalnamonta`no planirana metoda snimanja scene. Prema natuknicamaHrvoja Tukovi}a u Filmskoj enciklopediji.39 Krajolik Zemlje — vodenog planeta, nu`no je vodoravan, horizontalan;time se da objasniti za{to je vidno polje ve}ine zemaljskih bi}a{ire horizontalno nego vertikalno. Iz istog je razloga horizontalni, ane vertikalni (ili kvadratni, kru`ni...) format imanentniji prikazivanjukrajolika u likovnim umjetnostima, pa i na filmu. Na~elno, to zna~ida su {iri (izdu`eniji) filmski formati, odnosno {irokokoekranski postupci(widescreen s omjerom stranica 1,66:1 ili 1,85:1, CinemaScopesustavi s omjerom stranica 2,35:1, i dr.) prirodno pogodniji za prikazivanjepejza`a na filmu, nego {to je to slu~aj sa standardnim filmskimformatom i njegovim odnosom stranica 1,37:1.40 U smislu ranije definiranih odrednica redateljskog i snimateljskog realizma,ova bi scena bila »realisti~no« tretirana izborom vizualne strategijekoja bi sugerirala poziciju neutralnog promatra~a. Kako je ranijeopisano, to nije slu~aj, ve} je u uvodu u ovu scenu primijenjen izvjestanoblik ’polusubjektivne’ vizure.41 Pritom su za do`ivljaj svjetlo}e va`ne tri ~injenice: apsolutna svjetlo-}a pojedinih ploha (ovisi o tonalitetu ploha, a na filmskom fotogramui o relativnoj ekspoziciji), zatim komparacija svjetlo}a (relativniodnos svjetlijih ploha prema tamnijima), te ugla~anost povr{ina (va`noje da li plohe apsorbiraju svjetlost i jednostavno ’bivaju osvijetljene’njome, ili veliki dio svjetlosti reflektiraju, ~ime poprimaju blje{tavizgled).42 Simbolika svjetla vrlo je ra{irena i poznata u mitologiji. ^esto se citirajurazli~iti navodi iz Biblije, primjerice: »I re~e Bog: ’Neka bude svjetlost!’I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlostod tame.« (Postanje 1,3). ^itatelju zainteresiranu za podru~jesimbolike svjetla predla`em da konzultira specijaliziranu literaturu,poput popularno pisanog, ali u tuma~enjima indikativnog Rje~nikabiblijske kulture (Fouilloux, 1999) Rje~nika simbola (Chevaliera,1983) ili sli~ne izvore.43 Kori{tenje knji`evnih predlo`aka, sklonost likovnosti u gotovo svimfilmovima, pomni tretman glazbe...44 Ovaj tekst nije najsretnije mjesto za {iroko razmatranje o elementima;najkra}e, ovdje tim terminom ozna~avam tradicionalno najzna~ajnijeprirodne pojave i gradivne tvari, simboli~ki sa`ete u zemlju, zrak,vodu i vatru, a u razra|enijim varijantama, na meteorolo{ke prilike,agregatna stanja, prolazak vremena, sve fizikalne pojave i zakonitosti,te biolo{ke ~injenice.45 Tretiranjem krajolika kao elementa ili dijela elementa46 Parafraza biblijskih citata: Postanje 2,7 i 3,19; Knjiga Propovjednikova3,19 i 3,20, i dr.47 Ovaj pristup nije potpuno nepoznat u svjetskim razmjerima, no zapa-`a se da je ~e{}i u filmovima formom neoptere}enih ’trivijalnih’ `anrova,poput horora ili znanstvene fantastike. Kod deklariranih umjetni~kihautora novijeg razdoblja, dala bi se argumentirati teza o zna-~enjskom kori{tenju svjetla kod Krzystzofa Kieslowskog, u tom smislumu je najbitniji film Dvostruki Veronikin `ivot (La Double vie deVéronique,1991, snim. Slawomir Idziak).H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
- Page 2 and 3:
CODEN HFLJFVSadr`aj / Contents34/20
- Page 4 and 5:
PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
- Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 8 and 9:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 10 and 11:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 12 and 13:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 14 and 15:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 16 and 17:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 18 and 19:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 20 and 21:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 22 and 23:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 24 and 25:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 26 and 27:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 28 and 29:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 30 and 31:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 32 and 33:
Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
- Page 34 and 35:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 36 and 37:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 38 and 39:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 40 and 41:
PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
- Page 42 and 43:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 44 and 45:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 46 and 47:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 48 and 49:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 50 and 51:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 52 and 53:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 54 and 55:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 56 and 57:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 58 and 59:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
- Page 62 and 63:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 64 and 65:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
- Page 68 and 69:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 70 and 71:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 72 and 73:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
- Page 76 and 77:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 78 and 79:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
- Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
- Page 84 and 85:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 86 and 87:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 88 and 89:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
- Page 94 and 95:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
- Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
- Page 104 and 105:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 106 and 107:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 108 and 109:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 110 and 111:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 112 and 113:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 114 and 115:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 116 and 117:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 118 and 119:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 120 and 121:
FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
- Page 122 and 123:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 124 and 125:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 126 and 127:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 128 and 129:
IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
- Page 130 and 131:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 132 and 133:
DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
- Page 134 and 135:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 136 and 137:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 138 and 139:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 140 and 141:
DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
- Page 142 and 143:
PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
- Page 144 and 145:
UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
- Page 146 and 147:
GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
- Page 148 and 149:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 150 and 151:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 152 and 153:
U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
- Page 154 and 155:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 156 and 157:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 158 and 159:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 160 and 161:
TUMA^ENJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
- Page 162 and 163:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 164 and 165:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 166 and 167:
STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
- Page 168 and 169: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 170 and 171: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 172 and 173: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 174 and 175: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 176 and 177: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 178 and 179: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 180 and 181: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 182 and 183: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 184 and 185: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 186 and 187: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 188 and 189: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 190 and 191: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 192 and 193: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 194 and 195: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 196 and 197: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 198 and 199: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 200 and 201: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 202 and 203: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 204 and 205: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 206 and 207: STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
- Page 208 and 209: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 210 and 211: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 212 and 213: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 214 and 215: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 216 and 217: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 220 and 221: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 222 and 223: Sa`eciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
- Page 224 and 225: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 226 and 227: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 228 and 229: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 230 and 231: O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
- Page 232 and 233: HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA