34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmOn je oprezno izbjegavao ono {to je smatrao eskapizmomna Flahertyjev na~in, umjetni~ke simfonije Ruttmanna idramatiziranje na na~in Sovjeta. Umjesto toga on je otkrioi izmislio jednostavne funkcionalne forme u kojima sebavio radni~kom svakodnevicom, ustrajavaju}i na (1) ordinarnimpred na{im vratima, (2) dru{tvenoj nu`nostioblikovanja uvjeta `ivota u sada{njosti i (3) polu-novinarskom,poludramskom pristupu poslu promjene modernedr`ave (Ellis, 2000:71) (...) (Grierson) razvija smisao iformu dokumentarnog filma, nalazi ekonomsku osnovuprodukcije u institucionalnom sponzorstvu i etablira’nontheatrical’ distribuciju i prikazivanje dovr{enih filmova.(Ellis, 2000:59)Klju~ni doga|aj u Griersonovoj karijeri zbio se 1933, kadaje General Post Office (Glavna uprava po{ta) preuzela Filmskusekciju EMB-a. Mnogo filma{a koji su prije bili tehni~kineobrazovani i neiskusni pojavljuju se sada kao proku{aniveterani sposobni eksperimentirati, istra`ivati nove tehni~kei estetske mogu}nosti u filmovima. Grierson je kreativnusnagu nalazio u zajedni{tvu i osim toga zalagao se za sveobuhvatnipogled na svijet namjesto nacionalisti~kih, rasnih,ideolo{kih i bilo kakvih drugih ograda te je otvorio vratastudija i autorima izvan Britanije. Takvi sna`ni individualcikakvi su re`iseri dokumentarnoga filma Robert Flaherty,Harry Watt, Humphrey Jennings, Basil Wright, Arthur Elton,Stuart Legg, Paul Rotha, animatori Len Lye, Lotte Reinninger,Norman McLaren i drugi na{li su svoje mjesto podki{obranom GPO i u okvirima Griersonova koncepta. @eljaza eksperimentiranjem uve}ala se osobito nakon {to je otprijeafirmiran brazilsko-talijansko-francuski filmski autor AlbertoCavalcanti do{ao u studio godine 1934. Odu{evljennjegovim majstorstvom u vladanju zvu~nom tehnikom, Griersonje ponudio Cavalcantiju da gostuje kao producent nanekoliko projekata. Cavalcanti je ostao sve do1940. i {tovi-{e naslijedio Griersona na mjestu upravitelja Filmske sekcijeGPO nakon {to je on otputovao u Kanadu.U GPO su se u potpunosti razvili dokumentarni zvu~ni filmovi,rabljen je kako sinteti~ki tako i autenti~ni zvuk snimljenna terenu. Otkrivene su nove tehnike kao i novi na~iniprimjene poznatih tehnika. Revolucionarnim se pokazalointervjuiranje sugovornika ispred kamere, monta`a slike izvuka, naknadno nasnimavanje dijaloga i njihova postsinkronizacija.Dokumentarci se definitivno nisu vi{e bavili ~ovjekomi prirodom, ni snimanjem egzoti~nih mjesta, nego suto bile sociolo{ke analize rada i svakodnevnice, umjetni~katehnika u dru{tvenoj uporabi.Zadatak je Sekcije sada postao da »o`ivi po{tanske slu`be«.Ali General Post Office u stvarnosti je bio neka vrstaministarstva komunikacija kojem je u zadatku bio razvojbe`i~nih komunikacija u svim oblicima, uklju~uju}i radijskoi televizijsko emitiranje. Grierson je u takvoj situacijiprotuma~io da mu je dan mandat da istra`uje kompletnuulogu komunikacija u modernom dru{tvu, {to je njegovaomiljena tema. (Barnouw, 1993:93)Filmovi kao Industrijska Britanija (Industrial Britain, Griersoni Flaherty,1933), No}na po{ta (Night Mail, Harry Watti Basil Wright, 1936), Ugljeno lice (Coal Face, Alberto Cavalcanti,1935), Pjesma Cejlona (Song of Ceylon, BasilWright, 1938) ili Stambeni problemi (Housing Problems, EdgarAnstey i Arthur Elton, 1935) klasici su `anra kojima jebritanski dokumentaristi~ki pokret utjecao na razvoj dokumentarnogafilma doslovce u cijelom svijetu.Industijska Britanija potpisana je kao Griersonovo i Flahertyjevozajedni~ko djelo nakon {to je prvi pozvao drugoga iponudio mu posao u GPO. Ta te{ka suradnja dvije tvrdoglavosti,{krtoga [kota i rasipnog Amerikanca koji je tro{io tolikofilmske vrpce na koliko bi Grierson snimio najmanje trifilma, jednog koji je poetizirao zbilju i drugog koji se zalagaoza njezino depoetiziranje rezultirala je danas klasi~nim djelomdokumentarnoga filma. Film u svojim najljep{im dijelovimaupravo skladno kombinira ambicije obojice, da se s kameromu|e u ’realan’ prostor tvornica, ulica, skladi{ta, luka,`eljeznica, ali i da se istodobno sredstvima filmskog jezikasklada lijepa vizualna poema o svemu tome.Watt i Wright snimaju No}nu po{tu u slavu vje{tine radnikapo{te, to je film o tome kako po{tanski paketi sti`u od po{iljaocado primatelja. Zvu~na podloga nastala pod supervizijomCavalcantija kombinacija je naracije W. H. Audena,glazbe Benjamina Brittena i autenti~nog zvuka. Monta`ni ritamfilma odredila je zvu~na podloga koja je prva ra|ena iprema njoj je montirana slika, {to je bilo revolucionarno.Problemi stanovanja, snimljen u velegradskim slamovimabio je nadahnut klju~nim zahtjevom Laburisti~ke stranke,koja je tra`ila da se sirotinjska naselja ukinu i da se njihovostanovni{tvo useli u vladine stanove. Film je sponzoriralaGas Light and Coke Company, poduze}e koje je vidjelo svojekonomski interes u politici modernizacije stanova. Umjestonaratora koji ~ita tekst autori uvode originalnu tehniku koja}e postati osnova televizijskog izraza. Stanovnici slamova ufilmu govore izravno u kameru u ambijentu svojih domovau kojima nema struje, vodovoda ni kanalizacije i gdje vidimotek olju{tene zidove, napukla stakla, ulubljeni strop, pau~inui {takore. Humor, spontanost i autenti~nost zadivljuju, aneke scene poput one u kojoj starija `ena opisuje svoju borbusa {takorima antologijske su.Pjesmu Cejlona Basil Wright po~eo je kao projekt EmpireMarketing Bord, koji je raspu{ten 1934. da bi bio integriranu General Post Office. Film je sastavljen od ~etiri dijela iuspje{no je prikazivan u kinima upravo zbog arome egzotikeu opisu stanovni{tva Cejlona i njihove kulture. Sponzorfilma Ceylon Tea Propaganda Bord (Cejlonski odbor za propagandu~aja) pojavljuje se tek u tre}em dijelu, {to dovoljnogovori o sposobnostima Griersona da se izbori za minimalnoupletanje financija{a u oblikovanje filma.Ugljeno lice posebno se isti~e realisti~nim stilom u opisivanjuljudi snimljenih u autenti~nom ambijentu i s njihovimstvarnim `ivotom u sredi{tu. Taj film nedvojbeno pripada uone koji su bili prethodnici i inspiratori za mnoge kasnije realisti~netendencije u filmu, kakvi su cinema vérité, talijanskineorealizam, direct cinema i sli~no.Tijekom 1920-ih o britanskom dokumentarcu ve} se govorikao o pokretu predvo|enu Griersonom kao njegovim do-169H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.