34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmTijekom studijskog putovanje u Hollywood u posjetu producentuFamous Player-Lasky (poslije Paramount Pictures)Grierson u~i filmske tehnike i, me|u ostalima, susre}e Josefavon Sternberga i Ericha von Stroheima, o kojem pi{e kaoredatelju svih redatelja (Grierson,1966:62). Gleda njegovuPohlepu (Greed, 1925) i biva odu{evljen tom monumentalnomfilmskom gra|evinom, osobito njezinim sna`nim socijalno-kriti~nimslojem. U New Yorku se etablirao kao kriti-~ar pi{u}i o filmu i slikarstvu za New York Sun, gdje je objaviopoznate ~lanke o Ejzen{tejnu i Flahertyu uvode}i u filmskuterminologiju nove pojmove, kao tempo ili dokumentarizam.4 Susre}e se sa Flahertyjem i zapo~inje svoje do`ivotnoburno prijateljstvo s tim ’ocem dokumentarizma’, koji sGriersonom nije dijelio ideju o dokumentarnom filmu kao’drami u dvori{tu’. Sura|ivao je na spektakularnoj njujor{kojpremijeri Oklopnja~e Potemkin 1926. prevode}i me|unatpisesa ruskoga jezika.Kada se vratio u Veliku Britaniju, zemlja se nalazila u velikojekonomskoj krizi. Zbog posljedica rata stari imperij strmoglavljivaose na svim poljima; ekonomsko zaostajanje, nezaposlenost,{trajkovi i nemiri obilje`avali su britansku svakodnevnicu.Me|u ostalim, depresija je potpuno upropastilabritansku filmsku industriju pa je Hollywood u cijelostiosvojio kinematografsku mre`u u zemlji. Godine 1926. prikazanoje u britanskim kinematografima samo pet postotakadoma}e produkcije.S preporukom pjesnika Roberta Nicholsa u d`epu, Griersonse najavljuje na razgovor kod Sir Stephena Tallenta, rukovodiocaEmpire Marketing Boarda, zanesenjakom koji je vidiomogu}nost da se s pomo}u modernih medija o`ivi Commonwealthi u~vrsti svakim danom sve slabiji osje}aj jedinstvaunutar onoga {to je bio Britanski imperij. Grierson zarazgovora iznosi svoje ideje i zamisli vezane uz film, prijesvega nacionalno predstavljanje putem filma i uklju~ivanjefilma u edukaciju. On nije zabrinut zbog ameri~ke dominacijebritanskim kinima jer zna da se znatno vi{e sjedala nalaziizvan kinodvorana nego u njima. Njegova je ideja da se tasjedala popune. Kona~no, Grierson predla`e nove na~ineprodukcije i stavljanje te`i{ta ne na igrani film, nego na jedandrugi `anr, dokumentarni film.Dosta sna`nu opoziciju financiranju dokumentarnih filmovaGrierson razbija na za njega tipi~an na~in. Godine 1929.radi svoj antologijski film No{eni strujom (Drifters) s nemogu}imbud`etom od samo 2500 funti. Sve {to je do tada nau~ioo filmu i sve svoje ve} dozrele ideje ugradio je u taj, danasje sasvim jasno, jedan od tri ili ~etiri najva`nija dokumentarnafilma koja su ikad nastala. Njegova ideja da se filmderomantizira tako {to }e iza}i na ulice, u tvornice, rudnikeili, u ovom slu~aju, na brod me|u siroma{ne ribare rezultiragolemim uspjehom filma. No{eni strujom jest drama stvarnogadoga|aja (drama of actual event; Grierson, 1966:200)o pripadnicima klase koja je do tada u britanskom filmuignorirana ili eventualno bila samo komi~na figura. Griersonje takozvanoga malog ~ovjeka cijenio do divljenja i prikazivaoga kao zbiljskoga junaka ~iji je svakodnevni `ivot punuzbu|enja, napetosti, ali i lijepih trenutaka. Film slavi rad izavr{ava porukom o internacionalnoj uvjetovanosti rada.John GriersonPolazna to~ka u Griersonovu stajali{tu jest tehnolo{-ko/kolektivisti~ki iskaz modernog dru{tva. U skladu s timstajali{tem, tehnolo{ki razvoj, osobito u podru~ju komunikacija,s takvim pronalascima kakvi su radio, film, zrakoplovitd., ima odlu~an utjecaj na moderno dru{tvo.Tehnolo{ki razvoj u komunikacijama ~ini da su ljudi {iromsvijeta vi{e svjesni jedni drugih i vi{e me|usobno ovisni.Logika modernog dru{tva tra`i kolektivisti~ku organiziranost.(Lovel/Hillier, 1972:18)No, zanimljivo je da sadr`aj ne dominira tim djelom, nego jefino uravnote`en s vizualnom dimenzijom filma. Njegov rads kamerom (kamerman Basil Emmont) desetlje}ima je ispredsvog vremena; kamera je zavezana za kormilo ili jarbol, ~estisu snimci iz ruke tako da se prika`e {to prirodniji pokreti da se ono {to ribari vide i do`ivljavaju prilikom rada gledateljupoka`e {to je mogu}e vjernije. Film obilje`uje veomadinami~na monta`a s konfliktima krupnih i {irih planova,du`ih i kratkih rezova, {to dakako nije bez zna~ajnog Ejzen-{tejnova utjecaja.Grierson hrabro pristaje da se No{eni strujom premijernoprika`e zajedno s Ejzen{tejnovim Potemkinom, koji je britanskacenzura zabranila ~etiri godine ranije. Ta projekcija,H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.167