34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmsjeda i time se anga`ira na pitanju koje u kona~nici djelujena dru{tvenu svijest na na~in koji bi Grierson u cijelostiodobrio i priznao kao jedan od vrhunskih ciljeva dokumentarneforme. ’Aktualnost’ unutar animacijskog kontekstase stoga mo`e vidjeti ne kao neposredan ’snimak’realnosti, nego kao istra`ivanje na~ina na koji je ’realnost’konstruirana. (Wells, 1997:41)Prema jednoj statistici film je od njegova nastanka do danasu prosjeku gledalo 15 560 Kana|ana godi{nje (Evans,1991:193), {to ga, uz primjerenu gledanost {irom svijeta,~ini najgledanijim i najutjecajnijim kanadskim filmom ikadanastalim.Sam McLaren u povodu je svog djela izrekao ovo:Mo`da je va`nije da kreativni umjetnik u nekom momentuokrene svoje misli problemima koji mu~e njihova suvremenadru{tva, ako je on svojim instinktom i temperamentomnaklonjen tomu. U vrijeme kad je cijela na{a civilizacijau opasnosti da bude uni{tena, mi mo`da tratimona{u energiju na gomilu zgodnih i lijepih stvari kojimaje svijet ve} prenatrpan. (Jones, 1981:81)Usprkos takvu stavu McLaren vi{e nikad nije napravio filmkoji bi se bavio svijetom vanjske realnosti, umjesto toga ’tratioje energiju’ tragaju}i i otkrivaju}i u svojim eksperimentimasvoje unutarnje svjetove.Mnogi su mu zahvalni zbog toga.Prvo zlatno doba kanadske animacijeD. B. Jones: »You could write a solid history of any otherart without single reference to Canada, but you could notwrite a solid history of documentary without devotingwhole chapters to Canada, perhaps more to Canada thanto any other country.« (Mogu}e je napisati solidnu povijestbilo koje umjetni~ke vrste, a da se nijednom ne spomeneKanada, ali se ne mo`e napisati solidna povijest dokumentarnogfilma, a da se cijelo poglavlje ne posveti Kanadi,mo`da vi{e Kanadi nego bilo kojoj drugoj zemlji.)Gore citirane rije~i filmskoga histori~ara D. B. Jonesa vrijedeu jednakoj mjeri, ako ne jo{ i vi{e, za kanadski animiranifilm. Nakon prevladavanja poslijeratne krize NFB bilje`istrelovit uspon tako da studio ve} po~etkom 1950-ih postajevode}i svjetski producent kratkometra`nog filma, {to jepozicija na kojoj }e se uglavnom zadr`ati cijelu drugu polovicustolje}a. Pod rukovodstvom Irwinova nasljednika, AlbertaW. Buda Truemana, koji postaje povjerenik Vlade zaNFB 1953, uz animaciju i dokumentarac razvija se i kratkiigrani, nastavni i znanstveni film. O usponu studija najrje~itijegovori podatak da je samo u tijeku 1954. i 1955. godineNFB osvojio 31 me|unarodnu nagradu. McLaren je i daljemotorna snaga NFB-ovih internacionalnih uspjeha, onnakon Oscara donosi studiju i Zlatnu palmu 1955. za BlinkityBlank, a sa piksilacijom Pri~a o stolcu (1957) u kojojglumi njegov kolega-re`iser Claude Jutra sti`e nova nominacijaza Oscara i Zlatni lav u Veneciji.186No, McLaren vi{e nije osamljeni promotor novoga kreativnogi slobodnog filma koji sti`e iz toga kanadskog dr`avnogstudija.Osobito va`nim za razvoj animacije u NFB pokazao se rastSekcije B (Unit B) pod vodstvom producenta Toma Dalya,koji je u pitanju radne energije i vjere u edukaciju kao osnovnusnagu u razvoju dru{tva bio replikant Johna Griersona.Glavno podru~je u Unit B bila je animacija, potom filmovi oumjetnosti i takozvani loners, eksperimentalni filmovi kojeje Daly osobno supervizirao.Na planu animacije u Sekciji B nastavlja se tendencija postupnaotklona od McLarenova individualisti~kog i eksperimentalnogpristupa i sve ~e{}e primjene klasi~nog postupkakoji je dobio zamah nakon uspjeha cel-filma Romanca o prijevozuu Kanadi.Startaju}i s kola`nom animacijom Moja financijska karijera(My Financial Career, 1962) pod sna`nim utjecajem poljskofrancuskoggenija animacije Jana Lenice, mladi autor GeraldPotterton ve} se u svom drugom filmu tako|er okre}e celtehnici.Posebno zapa`en bio je njegov film Bo`i}na prskalica(Cristmas Cracker, 1964) s jednostavnom, ali filozofskomporukom o tome kako nas tehnologija pribli`ava ostvarenjuna{ih snova i `elja: da bi okitio bo`i}no drvce, glavni lik bukvalnose penje do zvijezda.Derek Lamb, budu}i vode}i producent u studiju, ironizirat}e vestern i mit o Djedu Bo`i}njaku u cel-animaciji Velikaplja~ka igra~aka (The Great Toy Robery, 1964). Taj duhoviticrtani igrokaz o kaubojima koji postave zasjedu Djedu Bo-`i}njaku i oplja~kaju mu darove ostvaren je u modernom, le-`ernom crte`u koji ide ukorak s UPA i Zagreb filmom. Lambje producirao i seriju o jednom od prvih stalnih likova, TheOld Lady. Ve} u prvom filmu iz serije Poznavao sam jednustaru gospo|u koja je progutala muhu (I Know an Old ladyWho Swallowed a Fly, 1964) afirmirao se danski animatorKaj Pindal, koji je bio ne samo cel-entuzijast, nego je u praksustudija uveo kreativnu reduciranu animaciju sli~nu zagreba~koj{koli. Njegov je moto bio posti}i maksimum pokretas minimumom linija ili jednostavno »raditi tako da se mo`eanimirati na roli toaletnog papira« (Mazurkewich,1999:78). Ne samo Pindal nego i drugi animatori nekanadskogapodrijetla dolaze i rade u Studiju potvr|uju}i duh internacionalizmakao jedan od najva`nijih temelja na kojimase cjelokupna filozofija NFB-a zasniva. Posebno je zanimljivslu~aj Carlosa Marchiorija, Portugalca nastanjena u Japanu,koji je za samo dva tjedna napravio Dim cigarete (The Drag,1966), kombinaciju kola`ne i cel-animacije o pu{a~u koji senalazi kod psihijatra tra`e}i pomo} da prestane pu{iti, ali otkrivada ni njegov psihijatar ne vadi cigaretu iz usta. Film jenaru~ila vlada kao dio {ire antipu{a~ke kampanje i izborio jenominaciju za Oscar.Atmosferi internacionalizma osobit ton daju francuski Kana-|ani, ~ija pozicija u NFB-u ja~a u pedesetima. Pierre Juneau,koji je u po~etku nazivan ’francuskim savjetnikom’ sa zada}omda se brine o interesima francuske Kanade kakvi suravnopravna zastupljenost francuskoga jezika i kulture uprodukciji studija, godine 1957. slu`beno postaje prvi asistentpovjerenika Guyja Robergea, koji naslje|uje Truema-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.