34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmralu, odnosno hipokriziji. Zasnovan na standardnom priru~nikubontona, film prikazuje doma}icu, riboliko stvorenjezelene ko`e, koje je ugostilo ~etiri jo{ neobi~nija stvorenja teim obja{njava na engleskom sa ~istim britanskim akcentom{to ne trebaju raditi za stolom. ^etiri gosta me|utim ~ineupravo suprotno, ma{u priborom za jelo, lupaju vilicama potanjurima i {alicama, glasno sr~u juhu, pri~aju punih usta,pu{u u hranu da je ohlade, pljuju hranu koja im nije ukusnai ~ine sve drugo {to je u posvema{njem neskladu s etiketomi dobrim pona{anjem za stolom. Posebna kvaliteta te duhoviteporuge normama pona{anja akvarelni je crte` i mekaanimacija koju autorica demonstrira vje{to i samopouzdano,iako je u doba kada je radila film bila prakti~ki po~etnica.Perlman je zapravo koristila metodu {to ju je razvio MichaelMills u filmu Evolucija (Evolution, 1971), koja se zasnivana crtanju na papirima vrlo malog formata, ~etverostrukomanjima od onih koji su u uporabi u Disneyju. Crtanje naformatu veli~ine razglednice na ekranu rezultira le`ernim crte`om,`ivim, treperavim linijama i prozra~nim bojama. Takvuanimacijsku ’minijaturu’ u svojim }e remek-djelima poputCrac! (1981) ili ^ovjek koji je sadio drve}e (L’Hommequi plantait des arbres, 1987) do savr{enstva dovestiFrédérik Back, kanadski autor koji je radio za Sociéte Radio-Canada, dr`avnu radio-televizijsku ku}u na francuskom jeziku.Jo{ je jedan ’grirsonovski’ film koji je Lamb producirao Govoritvoj muzej (This is Your Museum Speaking, Lynn Smith,1979), u kojem se podcrtava zna~enje muzeja za dalji razvojdru{tva i sugerira va`nost {to masovnijeg posjeta muzejimaza njihov opstanak. O`ivjelim slikama i skulpturama na~injenje furiozni pregled razvoja zapadnja~ke civilizacije, aLamb je razvio i produkciju filmova koji su se obra}ali `enama,starijim gra|anima, omladini i nebjela~koj populaciji.Posebno je zanimljiv svojevrstan feministi~ki pristup, gdje seo `enama govori kroz njihovu ulogu u povijesti, isti~u se pozitivni`enski modeli, ali bez seksualnih stereotipa.Osobito poglavlje u NFB-ovoj produkciji propagandnih iedukativnih filmova ~ine filmovi koji podupiru antipu{a~kukampanju. Pored ve} spominjana kandidata za Oscara, TheDrag, Carlosa Marchiorija, antipu{a~ke filmove radili suKay Pindal, Wolf Koenig, Michael Mills i drugi.Ma kako rigidnu propagandnu poruku nosila, animacija sepokazala kao teren za razbijanje kli{eja. Kako to zapa`a KarenMazurkewich, autori su, kad god im se pru`ila prilika,testirali granice svojih klijenata (Mazurkewich, 1999:52).Dobar primjer za to su Jimmy Penis i Vicky Vulva, likovikoje je za filmove o seksualnoj edukaciji kreirao Don Arioly.Mnogi animatori specijalizirali su se za propagandne filmove.Jedan od najuspje{nijih takvih je Les Drew, koji je u NFBdo{ao iz Engleske i radio vi{e filmova o ekologiji i industrijskomrazvoju. Ponavljaju}i model koji je kreirao Zlatko Grgi}u filmu Hot Stuff (Vru}a stvar, 1971) on stvara jedan odnajuspje{nijih serijala koji se bavi edukacijom stanovni{tva oprotupo`arnoj za{titi i ku}noj sigurnosti. Upute prosje~nogpsa o kompletnoj ku}noj sigurnosti (Every Dog’s Guide toComplete Home Safety, 1986) ra|en kombiniranjem animacijena papiru i klasi~ne cel-tehnike, ~ega je rezultat izniman192crta~ki i animacijski {arm. U sredi{tu pri~e je Wally the SafetyDog (Sigurnosni pas Wally), naizgled obi~an obiteljskipsi}. Me|utim, Wally je jedini sigurnosno svjestan u ku}i, teve}i dio dana provodi u spre~avanju najrazli~itijih nesre}ajer pravila o ku}noj sigurnosti koja je propisa od strane theNational Safety Council (Nacionalni sigurnosni savjet) kr{esvi uku}ani osim njega. Superinteligentni Wally u slobodnomje vremenu pisac pa su nam pri~e o njegovim do`ivljajimaispri~ane u obliku njegova dnevnika, koji on, kada sviu ku}i zaspu, zapisuje na staromodnom pisa}em stroju. Serijaje postigla veliki komercijalni proboj i sasvim u skladu sGriersonovom filozofijom pribli`ila se ’obi~nom’ ~ovjeku;tako je jedan od najve}ih kanadskih rudnika Inco kupio5000 videokaseta tog filma i dijelio ih besplatno rudarima.Brad Caslor inspiriran je radom Texa Averyja, ~iji stil posu-|uje da bi napravio naru~eni film Zaposli se (Get a Job,1986), ~iji su sadr`aj prakti~ne upute nezaposlenim Kana|animaTragove Griersonova naslje|a nalazimo i u filmu George iRosemary (1987), ~iji su autori bra~ni par Alison Snowden iDavid Fine. Ta pri~a o starim ljudima i osamljenosti posjedujesnagu simpati~ne, moderne bajke sa svojim zako~enomanimacijom, jednostavnim crte`om u kojem likovi dani udvije-tri linije uz pomo} animacijske magije izra`avaju ~itavspektar najslo`enijih emocija.U filmu Medvjed koji nju{i (L’Ours renifleur/The SniffingBear, 1992) Coa Hoedemana napravljena u slo`enoj tehnicikola`a u trodimenzionalnom prostoru, koju je autor izumio,upozorava djecu o opasnosti udisanja ljepila.Kako su dinosauri nau~ili letjeti (How Dinosaurs Learned toFly, 1996) Munroa Fegusona za djecu pred{kolske dobi jedanje od najnovijih primjera skladno ujedinjene edukativneporuke i lepr{ave, kreativne i duhovite animacije.Specijalna studija: Vru}a stvar (Hot Stuff,1971)Wolf Koenig: »Once people laugh and open their mouth,the message goes in and there’s nothing anyone can doabout it.« (Jednom kad ljudi otvore usta i po~nu se smijati,poruka je primljena i nitko vi{e ne mo`e ni{ta u~initida je zaustavi.)Mo`da najva`niji propagandni film u povijesti NFB-a djeloje Hrvata Zlatka Grgi}a. Zlatko Grgi} (Zagreb, 1931 —Montreal, 1988) bio je rasni karikaturist pod sna`nim utjecajemurbane karikature i underground-stripa, iz kojih jepreuzeo pojedina likovna rje{enja. Iako ~esto neopravdano usjeni drugih autoriteta zagreba~ke {kole, Grgi} je jedan odnjezinih prvaka, kao stvaralac apsolutno ravnopravan Vukoti}u,Dragi}u i ostalima te najplodniji autor toga pokreta. Uanimaciji je od samih po~etaka, jo{ u doba Duga filma, dokje u Zagreb filmu pro{ao sve faze, rade}i prakti~ki sve vrsteposlova od fazera do glavnog crta~a te glavnog animatora,bio je suradnikom na filmovima Kristla i Vukoti}a i drugihda bi kao kompletan autor debitirao 1964. (Posjet iz svemira).Me|u njegove najpoznatije filmove pripada sjajna glazbeno-animacijskaminijatura Peti (1964, u kore`iji s PavlomH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.