34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmju i spiker Lorne Green te skladatelj filmske glazbe LucioAgostiny.Grierson ma{ta o osnutku Ministarstva obrazovanja koje bistimuliralo osje}aj novoga gra|anstva u novoj kooperativnojdr`avi, razvija sustav informacija od naroda ka vladi tako {toredovito konzultira Gallup Poll, gradi osobne odnose s urednicimanovina i radija, zapo{ljava politi~ke i sociolo{keznanstvenike s ljevice, {to ga dovodi u sukob s desnim krilomkanadske politike. Ubrzo postaje »the most talked aboutpersonage« (»osoba o kojoj se najvi{e govori«, Ellis,2000:162) u Ottawi.Kao kruna njegovih aktivnosti 16. o`ujka 1939. dolazi osnivanjedr`avne agencije National Film Board (Dr`avne filmskeuprave), {to je potvr|eno kraljevskim ukazom od 2. svibnja1939. Board se sastojao od osam ~lanova, ~iji je predsjednikpo funkciji bio ministar trgovine i prometa, tri ~lanaiz civilne slu`be (u ratno vrijeme ministarstva obrane) tripredstavnika gra|anstva Kanade plus du`nosnik odgovoranza produkciju — commissioner (povjerenik) koji nije bio~lan Boarda, ali je jedini bio pla}en za svoj rad i manje-vi{ekreirao proizvodnu politiku. U osniva~kom aktu Film Boarda,koji je u istom obliku, osim malih modifikacija 1950, idanas na snazi, stoji da je njegova zada}a da »unaprijedi efikasnostu produkciji i distribuciji vladinih filmova«.Unato~ tomu {to nije bio kanadski dr`avljanin, Grierson jepostao prvi vladin povjerenik za NFB 14. listopada 1939.Vje{to koriste}i svoju karizmu i govorni~ku vje{tinu Griersonje za sebe priskrbio takvu slobodu djelovanja da je mogaozapo{ljavati i otpu{tati koga je htio i uz to se uspio izboritiza stalan rast bud`eta. Iako NFB navodno »nije imao intencija«da bilo koga zapo{ljava, agencija smje{tena u dvosobniured u napu{tenom mlinu u sredi{tu Ottawe postala jeza kratko propagandni stroj za koji je radilo gotovo osamstotina ljudi i filmski producent s najvi{e me|unarodnih nagradau povijesti, vi{e od tri tisu}e. Najfascinantnije od svegajest da je dokumentarni i uop}e kratkometra`ni film postaodijelom kanadskog na~ina `ivota u mjeri koju filmska ipovijest uop}e ne poznaje u nekoj drugoj zemlji u svijetu.The National Film Bord: u potrazi za ’kanadskimkontekstom’John Grierson: »You must forever go where the peopleare.« (Uvijek se mora i}i tamo gdje su ljudi.)Osnivanje NFB dalo je priliku Griersonu da interpretira kanadskuideju i ideju o Kanadi u skladu sa svojom filozofijomi uvjerenjima. Vladin zacrtani plan i cilj bio je da se filmomosna`uje kanadski patriotizam tijekom ratnih godina, kao ida se stanovni{tvu te rijetko naseljene zemlje dade mogu}-nost saznanja o na~inu i uvjetima `ivota sugra|ana.Od vremena najranijeg spominjanja Kanada je bila djelomgranice, ba{ onako kako je zemlja rasla tako su se {irilegranice. Borba ljudi i borba metropola da pro{ire kontroludo granica i da unaprijede `ivot iza njih nalazi se usrcu kanadske povijesti — zemljopis determinira mnogeuvjete te borbe. (McNought, 1969:7)Grierson je definirao smisao Boarda ovim rije~ima: »...dapomogne Kana|anima u svim dijelovima Kanade da razumijuna~in `ivota i probleme Kana|ana u svim dijelovima Kanade«(Ellis, 2000:125), nagla{avaju}i istodobno da je jednakova`an cilj i da se kanadski filmovi distribuiraju u drugezemlje. Grierson je oko sebe okupio vi{e mladih filmskih autoragrade}i me|usobno ~vrsto povezanu grupu suradnikakoje je ’zarazio’ intenzivnim osje}ajem da ih je dopala iznimnova`na dru{tvena zada}a. NFB je producirao isklju~ivodr`avno sufinancirane kratke filmove. Dr`ava je me|utimiznosila svoje mi{ljenje samo u odnosu na sadr`aj i op}u porukufilmova, dok su umjetnici imali slobodne ruke kad je upitanju izvedba. Ve} tijekom 1940-ih prestalo je bilo kakvodr`avno mije{anje i jedino {to su filmski autori bili obvezniraditi bio je — dobar film. Autori i suradnici unutar NFB-abili su na dr`avnim jaslama, imali su status namje{tenika sastalnom pla}om i raspolagali su najboljom filmskom opremom.Bez obzira {to su djelovali u uvjetima nalik na utopiju, zada-}a filma{a u NFB nije bila jednostavna. Kako Evans navodiu svojoj studiji o NFB, arhetipsko pitanje koje je svaki autor,suradnik i slu`benik Boarda postavljao sebi od njegovaosnutka glasi: »Je li ovo na ~emu radim u nacionalnom interesu?«(Evans, 1991: XIII). Smisao i svrha NFB-ovih filmovabio je promoviranje osje}aja zajedni{tva i razumijevanjame|u mnogim grupama koje ~ine kanadsku naciju. Filmovisu dizajnirani tako da interpretiraju interese svakoga pojedinogsastavnog dijela Kanade onim drugima i da pojedina~neinterese integriraju na razinu op}ih i zajedni~kih interesa nacijekao cjeline. NFB-produkcija bila je poku{aj da se dadeodgovor na temeljno pitanje Kanade kao dr`ave, dru{tva ikulture.[to je to uop}e zna~ilo biti Kana|anima? [to je to bila kanadskaumjetnost i tradicija: koje su to njihove naro~itekarakteristike? Predod`ba o naciji dalje je blijedila zbogmnogih etni~kih podjela unutar populacije. Gotovo ~etirimilijuna od ukupno dvanaest milijuna stanovnika zemljebili su frankofoni Kana|ani, a osim njih bilo je mnogodrugih etni~kih manjina. Quebec je njegovao jednako bliskeafinitete za Francusku kao i za Sjevernu Ameriku; dijeloviBritanske Kolumbije doimali su se kao transplantiranaEngleska; mnogi drugi dijelovi goleme zemlje bili sujednoli~na i blijeda refleksija Iowe ili Montane (Ellis,2000:136).U toj golemoj, rijetko naseljenoj zemlji bilo je i teoretski nemogu}eparirati Hollywoodu. Takozvani British North AmericaAct iz 1867. prepustio je brojne djelatnosti, uklju~uju}iedukaciju i distribuciju filmova, u djelokrug saveznim pokrajinama,tako da je bilo isklju~eno vo|enje nacionalnefilmske politike putem redovite kinomre`e. To je prakti~kiprisililo centralnu vladu da se koristi modernim medijima ialternativnom distribucijom u programu obrazovanja na razinicijele zemlje, {to je omogu}ilo dinami~niji razvoj dokumentarnog,animiranog i uop}e kratkog filma u odnosu nadugometra`ni igrani film u Kanadi. Grierson se utje~e svojojproku{anoj metodi s non-theatrical distribucijom putem kinoklubova,kru`oka i tzv. lokalnih filmskih savjeta pomo}u175H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.