34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarBX-MEN 2X2SAD, 2003; — pr. Ames Entertainment, XM2 Productoins,20th Century Fox, Donner/Schuler-DonnerProductions, Frantic Films, Marvel Entertainment,Lauren Shuler Donner, Ralph Winter; izv. pr. AviArad, Tom DeSanto, Kevin Feige, Stan Lee, BryanSinger — sc. Daniel P. Harris i David Hayter premastripu John Byrnea, Chris Claremonta i Dave Cockruma;r. BRYAN SINGER; d. f. Newton Thomas Sigel;mt. Elliot Graham — gl. John Ottman; sgf. GeoffHubbard, Helen Jarvis; kgf. Louise Mingenbach— ul. Patrick Stewart, Hugh Jackman, Ian McKellen,Halle Berry, Famke Janssen, Rebecca Romijn-Stamos, Brian Cox, Alan Cumming — 133 min —distr. ContinentalU bliskoj budu}nosti ljudi s neobi~nim genetskimkodom — mutanti, `ive u svijetukoji ih omalova`ava i izlo`eni su diskriminaciji.Doktor Xavier ih {titi, okupljaju}iih u grupu pod nazivom X-men.Superjunaci su specifi~an pop-kulturni(ili, ako ho}ete, pulp-kulturni) fenomen:Superman nastaje u vrijeme kadSAD zauzimaju vode}e mjesto u svijetu,Batman je plod razdoblja Depresije,a galerija Marvelovih junaka prati putmentaliteta Amerike nakon Drugogsvjetskog rata. U tim okvirima nije ihte{ko postmoderno i{~itavati — ali nijeniti osobito zahvalno. Sredinom osamdesetih,dok su bili primarno stripovskifenomen, superjunaci su autorima poputFranka Millera i Alana Moorea slu-`ili kao potka za ispredanje anga`iranihi fascinantnih storija, nerijetko vrijednihnaziva ’grafi~ki roman’, koji se u todoba uvrije`io. Dobrih grafi~kih romanajo{ ima; ali primarni fokus promatranjasuperjunaka premjestio se u proteklihpet-{est godina na film — gdjestvari stoje uobi~ajeno banalno.DC-ovi junaci, Superman i Batman, dodaljega su prognani iz multipleksa: ondjesad u redovitim razmacima zatje~emoMarvelove superjunaka, ekraniziranepod palicom producenta AvijaArada, koji je razmrsio desetlje}imastara pitanja autorskih prava, donijev{inam Spider-Mana, Hulka i Daredevila.A kako Arad ne kani ni{ta prepustitislu~aju, sve njegove produkcije slijedeisti predlo`ak: uvod, gdje saznajemokako je superjunak nastao, pa zaplet,gdje superjunak dobiva sebi sukladnasuperzlikovca, te finale, gdje superjunakpobijedi zlikovca, ali nujno saznapone{to o cijeni koju njegova supermo}nosi. Zijev. Probudite me kad se tupojavi ne{to iznad Dabjina IQ-a.Zapravo, jedini Marvelov film izvanAvijeva kodeksa bio je X-Men, iz dvarazloga. Prvo, strip X-Men nije bio zasnovanna dinamici ’superdobar vs. superzao’,u kojoj smo svi mi normalnisamo promatra~i; oduvijek ga tjera dinamika’normalan vs. supernormalan’,u kojoj smo se mi normalni protiv njih,mutanata, nenormalnih, X-ljudi borilionim u ~emu smo najbolji — propagandom,predrasudama, mr`njom.Drugo, X-Men su bili djelo Bryana Singera,jednog od najdarovitijih mladihameri~kih redatelja, koji se usprkosprohtjevnu predlo{ku — gomili glavnihlikova, simbiotskim odnosom zabavnihi socijalno mitografskih aspekatamaterijala, pa produkcijskim ograni-~enjima — uspio dobro sna}i i stvoritimali suvremeni klasik.Tri godine nakon toga Singer se vra}anastavkom — ve}im, razra|enijim, zaH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.klasu kompleksnijim, izda{nije produciranim,a potpuno konzistentnim s prvimfilmom. To~no, svi su nastavci velikihhitova komercijalno nadahnuti,ali u Singerovu se slu~aju doista ~ini daje ovaj nastavak organska cjelina s prvimfilmom: ako je X-Men postavionu`nu ekspoziciju likova i konfliktaunutar samih mutanata oko toga kakose postaviti prema ve}ini ~ovje~anstvakoja od njih strepi, X2 dovodi mutanteu sukob sa samim ljudima.Tek tu predlo`ak postaje zaista relevantan.Iznimno zamr{en zaplet s desecimaodli~no ocrtanih likova — {to Singervodi s lako}om koja je, kad bolje razmislite,vrijedna duboka po{tovanja —pretvara se u prizmu koja svjetlucamnogim dramskim odsjajima. Kad pro-|e uzbu|enje gledanja, ostaje vam nizprizora koji trpe ozbiljno promi{ljanje— gotovo da nema socijalno, spolno ipoliti~ki relevantne teme dana{njice okoju se X2 nije bar usput o~e{ao, uspijevaju}inijednom ne djelovati kao dapametuje. Evo filma koji mo`e statirame uz rame s bilo kojim grafi~kimromanom.X2 utemeljuje X-Mene kao veliku ljetnufilmsku fran{izu. Ali, za razliku od drugihMcNastavaka, nakon ovoga ne}evas zaboljeti trbuh ~im ga poku{ateprobaviti. Osjetit }ete zdravu glad — iu nadolaze}im mjesecima vrlo vjerojatnootkriti da je malo{to na repertoarujo{ mo`e uta`iti.Vladimir C. Sever113