Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmse u NFB-u polako prelazi na video. Prva videokaseta objavljenau agenciji do{la je 1967, rije~ je o filmskoj vizualizacijipoezije Leonarda Cohena u Angelu Dereka Maya nastalu godinuprije.Godina 1967. zapam}ena je i po usvajanju loga GeorgesaBeauprésa, koji je na internom natje~aju pobijedio, me|uostalima, i McLarena. Njegov dizajn, nazvan ^ovjek koji gleda(Man Seeing), stilizirana figurica ~ovjeka koji je ruke sklopiooko crnoga kruga crtaju}i njima veliko oko, postat }eop}eprepoznatljiv simbol pod kojim }e filmovi, osobito animirani,u sljede}im desetlje}ima doslovce osvojiti svijet.Kako u demokracijama nikad ni{ta nije sigurno, to je i nakontih senzacionalnih uspjeha do{lo do radikalna kresanjabud`eta za NFB kao posljedice odre|enih promjena na kanadskojpoliti~koj sceni. Oba sljede}a povjerenika, HugoMcPerson (1967-1970) i Sidney Newman (1970-1975) bilisu u situaciji da se bore da odr`e visoke produkcijske standardeu uvjetima smanjenih financijskog priljeva. Sre}om, ustudiju, poglavito u dijelu animacijske produkcije, i dalje sesve hrabrije eksperimentira, {to napose vrijedi za francuskiodsjek pod vodstvom Renéa Jodoina. Filmove Metadata(1971) i Glad (Hunger, 1971) Peter Foldès radi na ra~unalimaNational Research Councila i time, zajedno sa jo{ sveganekoliko drugih pionira kompjuterske animacije u svijetu,otvara novu epohu u razvoju medija.Propaganda i edukacija putem animacijeJohn Grierson: »A country is only as vital as its processesof self-education.« (Zemlja je vitalna onoliko koliko je vitalannjezin proces samoobrazovanja.)John Grierson: »The basic conflict in the world today isthe battle for men’s mind.« (Temeljni konflikt u dana{-njem svijetu jest borba za ljudske umove.)Tijekom pedesetih razvila se u NFB-u neka vrsta nove ’ratne’propagande jer je jedan od glavnih naru~ilaca bilo ’ministarstvoobrane i atomske energije’ (The Defence Departmentand Atomic Energy). Zbog ’komunisti~ke pro{losti’agencije cenzura je bila `estoka, tako da je filmove u po~etkuodobravala komisija Kanadske kraljevske policije, a oatmosferi u kojoj su animatori radili u vrijeme hladnoratovskeparanoje dovoljno govore dva primjera koja navodi Mazurkewich(1999:60). Sidney Goldsmith, koji je radio navladinim propagandnim filmovima, morao je drvena vratana svojem uredu zamijeniti ~eli~nim i neprobojnim, koja suse zaklju~avala poput sefa kako neprijatelj ne bi otkrio ’tajne’na njegovu crta}em stolu. Grant Munro, koji je 1951.bio anga`iran na izradi nastavnog animiranog filma o treninguvojnih pilota, odvo|en je i dovo|en na posao u vojnugra|evinu u Ottawi u pratnji naoru`anih vojnika i bio je prisiljensve to vrijeme nositi crni povez preko o~iju.No, studio animiranog filma uvijek se dobrim dijelom zasnivaona entuzijazmu i ljubavi prema animaciji pa su i ti te{kiideolo{ki pritisci i ograni~enja prevladani. [tovi{e, kreativnianimatori uspijevali su i u takvoj situaciji eksperimentirati uformi i unijeti duha u sadr`aj propagandnih filmova. Primjertakva filma u kojem se duh opire zadanim ograni~enjima jestdebi Gerada Potertona Huff and Puff (1954) {to su ga naru-~ile kanadske zra~ne snage i Fish Spoilage Controll (1955),koji je naru~ilo ministarstvo ribarstva.Izme|u 1964. i 1967. studio animacije vodili su Koenig iVerrall da bi se Koenig potpuno okrenuo radu na vlastitim(igranim) filmovima, dok je Verrall ostao na toj poziciji do1972. To je razdoblje kada su u NFB cvjetali propagandni inaru~eni animirani filmovi iznimne kreativnosti.U filmu koji se doslovce zove Propagandna poruka (PropagandaMessage, 1974) Don Arioly uz pomo} ameri~kog animatoraBarrieja Nelsona stvara basnu o ljudima u obli~ju psai ma~ke kako jedni druge u~e da mijau~u odnosno laju kakobi mogli `ivjeti u harmoni~nu jedinstvu.Ann Cooney, producentica najuspje{nije edukativne serije upovijesti, Ulice Sezam (Sesame Street) primijenila je zapravokoncept u~enja djece putem filma da ~itaju i pi{u izmi{ljen uNFB. Kanadske vinjete (Canada Vignettes) serija je trominutnihanimaciju namijenjenih televizijskom emitiranju, ~ija jenajefektnija epizoda ona pod naslovom Francuski za po~etnike(Instant French), koja govori o deset na~ina da se ka`e»Ne govorim francuski« (»I can’t speak French«).Proslavljeni producent Derek Lamb, koji je naslijedio Verrallatako uspje{no da su za njegova vo|enja studija animiranogfilma prakti~ki svake godine neki film dobivao Oscar ili barembio nominiran te donosio nagrade s najve}ih festivala usvijetu. Lam, koji je karijeru po~eo u Engleskoj, rade}i u studijuHallas i Batchelor i bio jedan od prvih profesora animacijena visokoj, sveu~ili{noj razini (Harvard) vodio je studio`eljeznom rukom i mnogi su ostali bez posla nakon sukobas njim. Bio je frustriran pozicijom animacije unutar agencije.I sam autor animiranih filmova (Velika plja~ka igra~aka1964, Posljednji crtani ~ovjek 1973. i drugi) on je zapravosvjesno radio na radikalnom povratku Griersonova duhaunutar animacijske produkcije. Vjerovao je da je animacijapolje preko kojeg }e NFB sa sigurno{}u mo}i preuzeti pozicijusvjetskog sredi{ta instrukcijskog filma. Njegove osnovneideje Evans sumira ovako:On se nadao novoj ulozi, takvoj koja bi se mogla definiratikovanicom ’dostava robe’, {to }e re}i stvaranju izvrsnihi vitalnih filmova. Ono {to je bilo potrebno, smatraoje, bio je netko na vrhu da nadahne cijelo mjesto — netkopoput stare {kotske sva|alice Johna Griersona. Pravljenjetakvih filmova koji bi bili objavljena informacija o vitalnimtemama vratit }e publiku i dru{tveni ugled agenciji.Od jednake je va`nosti prona}i nove, mlade daroviteljude i dati im posao. (Evans, 1991:236)Tipi~an film za Lambovu produkciju jest Kompletan vodi~dobrog pona{anja za stolom lady Fishbourne (Lady Fishbourne’sComplete Guide to Better Table Manners, 1976), ~ijaje autorica Janet Perlman bila ’mladi talent’ da bi je taj filmkao i neka njezina kasnija djela, kao Nje`na pri~a o PepeljuziPingvin (The Tender tale of Cinderella Penguin, 1981) katapultiraliu A-ligu kanadskih animatora. Lady Fishbourneanimirana je provokacija ~ija je namjena da poslu`i kao poticajza rasprave u razredima o pona{anju i dru{tvenom mo-191H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmralu, odnosno hipokriziji. Zasnovan na standardnom priru~nikubontona, film prikazuje doma}icu, riboliko stvorenjezelene ko`e, koje je ugostilo ~etiri jo{ neobi~nija stvorenja teim obja{njava na engleskom sa ~istim britanskim akcentom{to ne trebaju raditi za stolom. ^etiri gosta me|utim ~ineupravo suprotno, ma{u priborom za jelo, lupaju vilicama potanjurima i {alicama, glasno sr~u juhu, pri~aju punih usta,pu{u u hranu da je ohlade, pljuju hranu koja im nije ukusnai ~ine sve drugo {to je u posvema{njem neskladu s etiketomi dobrim pona{anjem za stolom. Posebna kvaliteta te duhoviteporuge normama pona{anja akvarelni je crte` i mekaanimacija koju autorica demonstrira vje{to i samopouzdano,iako je u doba kada je radila film bila prakti~ki po~etnica.Perlman je zapravo koristila metodu {to ju je razvio MichaelMills u filmu Evolucija (Evolution, 1971), koja se zasnivana crtanju na papirima vrlo malog formata, ~etverostrukomanjima od onih koji su u uporabi u Disneyju. Crtanje naformatu veli~ine razglednice na ekranu rezultira le`ernim crte`om,`ivim, treperavim linijama i prozra~nim bojama. Takvuanimacijsku ’minijaturu’ u svojim }e remek-djelima poputCrac! (1981) ili ^ovjek koji je sadio drve}e (L’Hommequi plantait des arbres, 1987) do savr{enstva dovestiFrédérik Back, kanadski autor koji je radio za Sociéte Radio-Canada, dr`avnu radio-televizijsku ku}u na francuskom jeziku.Jo{ je jedan ’grirsonovski’ film koji je Lamb producirao Govoritvoj muzej (This is Your Museum Speaking, Lynn Smith,1979), u kojem se podcrtava zna~enje muzeja za dalji razvojdru{tva i sugerira va`nost {to masovnijeg posjeta muzejimaza njihov opstanak. O`ivjelim slikama i skulpturama na~injenje furiozni pregled razvoja zapadnja~ke civilizacije, aLamb je razvio i produkciju filmova koji su se obra}ali `enama,starijim gra|anima, omladini i nebjela~koj populaciji.Posebno je zanimljiv svojevrstan feministi~ki pristup, gdje seo `enama govori kroz njihovu ulogu u povijesti, isti~u se pozitivni`enski modeli, ali bez seksualnih stereotipa.Osobito poglavlje u NFB-ovoj produkciji propagandnih iedukativnih filmova ~ine filmovi koji podupiru antipu{a~kukampanju. Pored ve} spominjana kandidata za Oscara, TheDrag, Carlosa Marchiorija, antipu{a~ke filmove radili suKay Pindal, Wolf Koenig, Michael Mills i drugi.Ma kako rigidnu propagandnu poruku nosila, animacija sepokazala kao teren za razbijanje kli{eja. Kako to zapa`a KarenMazurkewich, autori su, kad god im se pru`ila prilika,testirali granice svojih klijenata (Mazurkewich, 1999:52).Dobar primjer za to su Jimmy Penis i Vicky Vulva, likovikoje je za filmove o seksualnoj edukaciji kreirao Don Arioly.Mnogi animatori specijalizirali su se za propagandne filmove.Jedan od najuspje{nijih takvih je Les Drew, koji je u NFBdo{ao iz Engleske i radio vi{e filmova o ekologiji i industrijskomrazvoju. Ponavljaju}i model koji je kreirao Zlatko Grgi}u filmu Hot Stuff (Vru}a stvar, 1971) on stvara jedan odnajuspje{nijih serijala koji se bavi edukacijom stanovni{tva oprotupo`arnoj za{titi i ku}noj sigurnosti. Upute prosje~nogpsa o kompletnoj ku}noj sigurnosti (Every Dog’s Guide toComplete Home Safety, 1986) ra|en kombiniranjem animacijena papiru i klasi~ne cel-tehnike, ~ega je rezultat izniman192crta~ki i animacijski {arm. U sredi{tu pri~e je Wally the SafetyDog (Sigurnosni pas Wally), naizgled obi~an obiteljskipsi}. Me|utim, Wally je jedini sigurnosno svjestan u ku}i, teve}i dio dana provodi u spre~avanju najrazli~itijih nesre}ajer pravila o ku}noj sigurnosti koja je propisa od strane theNational Safety Council (Nacionalni sigurnosni savjet) kr{esvi uku}ani osim njega. Superinteligentni Wally u slobodnomje vremenu pisac pa su nam pri~e o njegovim do`ivljajimaispri~ane u obliku njegova dnevnika, koji on, kada sviu ku}i zaspu, zapisuje na staromodnom pisa}em stroju. Serijaje postigla veliki komercijalni proboj i sasvim u skladu sGriersonovom filozofijom pribli`ila se ’obi~nom’ ~ovjeku;tako je jedan od najve}ih kanadskih rudnika Inco kupio5000 videokaseta tog filma i dijelio ih besplatno rudarima.Brad Caslor inspiriran je radom Texa Averyja, ~iji stil posu-|uje da bi napravio naru~eni film Zaposli se (Get a Job,1986), ~iji su sadr`aj prakti~ne upute nezaposlenim Kana|animaTragove Griersonova naslje|a nalazimo i u filmu George iRosemary (1987), ~iji su autori bra~ni par Alison Snowden iDavid Fine. Ta pri~a o starim ljudima i osamljenosti posjedujesnagu simpati~ne, moderne bajke sa svojim zako~enomanimacijom, jednostavnim crte`om u kojem likovi dani udvije-tri linije uz pomo} animacijske magije izra`avaju ~itavspektar najslo`enijih emocija.U filmu Medvjed koji nju{i (L’Ours renifleur/The SniffingBear, 1992) Coa Hoedemana napravljena u slo`enoj tehnicikola`a u trodimenzionalnom prostoru, koju je autor izumio,upozorava djecu o opasnosti udisanja ljepila.Kako su dinosauri nau~ili letjeti (How Dinosaurs Learned toFly, 1996) Munroa Fegusona za djecu pred{kolske dobi jedanje od najnovijih primjera skladno ujedinjene edukativneporuke i lepr{ave, kreativne i duhovite animacije.Specijalna studija: Vru}a stvar (Hot Stuff,1971)Wolf Koenig: »Once people laugh and open their mouth,the message goes in and there’s nothing anyone can doabout it.« (Jednom kad ljudi otvore usta i po~nu se smijati,poruka je primljena i nitko vi{e ne mo`e ni{ta u~initida je zaustavi.)Mo`da najva`niji propagandni film u povijesti NFB-a djeloje Hrvata Zlatka Grgi}a. Zlatko Grgi} (Zagreb, 1931 —Montreal, 1988) bio je rasni karikaturist pod sna`nim utjecajemurbane karikature i underground-stripa, iz kojih jepreuzeo pojedina likovna rje{enja. Iako ~esto neopravdano usjeni drugih autoriteta zagreba~ke {kole, Grgi} je jedan odnjezinih prvaka, kao stvaralac apsolutno ravnopravan Vukoti}u,Dragi}u i ostalima te najplodniji autor toga pokreta. Uanimaciji je od samih po~etaka, jo{ u doba Duga filma, dokje u Zagreb filmu pro{ao sve faze, rade}i prakti~ki sve vrsteposlova od fazera do glavnog crta~a te glavnog animatora,bio je suradnikom na filmovima Kristla i Vukoti}a i drugihda bi kao kompletan autor debitirao 1964. (Posjet iz svemira).Me|u njegove najpoznatije filmove pripada sjajna glazbeno-animacijskaminijatura Peti (1964, u kore`iji s PavlomH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
- Page 2 and 3:
CODEN HFLJFVSadr`aj / Contents34/20
- Page 4 and 5:
PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
- Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 8 and 9:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 10 and 11:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 12 and 13:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 14 and 15:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 16 and 17:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 18 and 19:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 20 and 21:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 22 and 23:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 24 and 25:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 26 and 27:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 28 and 29:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 30 and 31:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 32 and 33:
Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
- Page 34 and 35:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 36 and 37:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 38 and 39:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 40 and 41:
PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
- Page 42 and 43:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 44 and 45:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 46 and 47:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 48 and 49:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 50 and 51:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 52 and 53:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 54 and 55:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 56 and 57:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 58 and 59:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
- Page 62 and 63:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 64 and 65:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
- Page 68 and 69:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 70 and 71:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 72 and 73:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
- Page 76 and 77:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 78 and 79:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
- Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
- Page 84 and 85:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 86 and 87:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 88 and 89:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
- Page 94 and 95:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
- Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
- Page 104 and 105:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 106 and 107:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 108 and 109:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 110 and 111:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 112 and 113:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 114 and 115:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 116 and 117:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 118 and 119:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 120 and 121:
FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
- Page 122 and 123:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 124 and 125:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 126 and 127:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 128 and 129:
IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
- Page 130 and 131:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 132 and 133:
DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
- Page 134 and 135:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 136 and 137:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 138 and 139:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 140 and 141:
DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
- Page 142 and 143: PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
- Page 144 and 145: UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
- Page 146 and 147: GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 152 and 153: U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
- Page 154 and 155: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 156 and 157: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 158 and 159: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 160 and 161: TUMA^ENJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
- Page 162 and 163: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 164 and 165: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 166 and 167: STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
- Page 168 and 169: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 170 and 171: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 172 and 173: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 174 and 175: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 176 and 177: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 178 and 179: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 180 and 181: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 182 and 183: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 184 and 185: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 186 and 187: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 188 and 189: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 190 and 191: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 194 and 195: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 196 and 197: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 198 and 199: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 200 and 201: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 202 and 203: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 204 and 205: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 206 and 207: STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
- Page 208 and 209: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 210 and 211: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 212 and 213: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 214 and 215: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 216 and 217: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 218 and 219: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 220 and 221: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 222 and 223: Sa`eciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
- Page 224 and 225: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 226 and 227: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 228 and 229: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 230 and 231: O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
- Page 232 and 233: HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA