34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}a36vim sprdnju«, v. Nenad Polimac: ’Fadil Had`i} — zanemareni filmskiklasik’, Nacional, 15. 10. 2002, str. 32.6 Rade [erbed`ija: ’Rade-Fadil’, Studio, 30. 12. 1978, str. 21.7 Radosav Lazi}: ’Re`ija — traganje za `ivotnim istinama’, razgovor sFadilom Had`i}em, Filmska kultura, br. 166, 1987, str. 66.8 Isto, str. 67.9 N. Polimac: ’Fadil Had`i} — zanemareni filmski klasik’, Nacional,15.10.2002, str. 33. Had`i} svoju vjeru u filmski populizam ispovijedai u drugim intervjuima: »Ni jedan autor ne mo`e se ispri~avati daje za neuspjeh filma kriva tzv. ’neukost’ publike...vjerujem u kriterijepublike«, v. Intervju s M. Tkalecom, VUS, 15. 12. 1971.10 V. Lazi} 1987, str. 66. Had`i} takvu tezu zanimljivo produbljuje u jednomdrugom intervjuu. Ka`e: »Ako ~ovjek malo bolje gleda klasike, ai novije bolje pisce, vidjet }emo da od Shakespearea do Ionesca postojiista linija, a to je savr{eno jednostavan na~in pri~anja. Po svemu sude}i,to je i najte`e.. [teta {to se u nas ~esto afirmiraju i hvale sasvimobratne te`nje, dosadna i zamr{ena dramaturgija dobiva aplauz«, v. D.Erceg: ’Na{ film je u{ao u svijet na pogre{na vrata’, Vjesnik 15. 11.1969. Zanimljivo je da svoje protumodernisti~ke stavove Had`i} ilustriraIonescom, autorom koji bi bio idealna ilustracija za esteti~keteze protivne Had`i}evima. Vjerojatno je rije~ o `elji da se poka`ekako prati suvremene autore i kako nije zatvoren za novo.11 »Kod nas se rije~ avangardno krivo protuma~ila i avangardnost se mjerisamo po tome sa koliko se drskosti makaze upotrebljavaju u monta`i.Ako film lebdi u nekim apstraktnim istinama, ako se formalisti~kiigramo slikom i kompozicijom kadra... — onda je to kod nas za nekog’avangardno’«. V. B. \or|evi}: ’Ve}ina li~nosti sjedi na krivimmjestima’, VUS, 7. 10. 1964. »Djela u nas dobivaju komplimente uime neke vi{e estetike iako se naj~e{}e radilo o bizarnostima i ekhsibicijama...[to maglovitije — to mudrije za neke na{e profesionalne’esteti~are’ bez pokri}a pa im ta magla najbolje odgovara«, v. Mi}aMilo{evi}: ’Efekti i defekti kulturne pijace’, Borba 19/20. 2. 1983.12 »Ni Japanci, ni Talijani, ni Amerikanci — nitko nije tako nekriti~ki iepigonski prihvatio novi val kao mi«, B. \or|evi} 1964, cit. ~l.. U filmuIdu dani Had`i} }e svoj obra~un s novim valom prenijeti i na platnouvo|enjem cijele jedne epizode u kojoj se ismijava Jean Luc Godard.Dok su kriti~ari ’hitchcockovci’ intenzivno revalorizirali majstorezapadne klasi~ne narativne paradigme, Had`i} je prema toj praksiimao distancu ili ju je ~ak ismijavao.13 Slu`beni polo`aj }e 1964. dobiti u Puli Veliku zlatnu arenu kao najboljijugoslavenski film godine. Za film Novinar Had`i} je u Puli 1979.dobio tada iznimno cijenjenu nagradu publike Jelen te nagradu za re-`iju. Valja spomenuti i film Protest, koji je do`ivio stanovit kriti~kiodjek u inozemstvu, a na festivalu u Bergamu Bekim Fehmiu za taj jefilm nagra|en kao najbolji glumac. V. C. O: Fadil Had`i}: ’Uspesi na-{eg filma ne treba da nas zavaraju’, Politika, 25. 9. 1967.14 Desant na Drvar u Zagrebu je vidjelo 130 000 gledatelja, a prodan jeu 80 zemalja svijeta.15 V. ’Narativni stilovi na filmu’, u: Hrvoje Turkovi}: Razumijevanje filma,GZH Zagreb 1988, str. 235.16 F. Had`i}: ’Sloboda stvarala{tva i oko nje’, Vjesnik, 31. 3. 1974.17 Vidi polemiku Fadila Had`i}a i Branimira Donata u tjedniku Globustijekom 1993. i 1995: B. Donat: ’Jazavac pred sudom’, Globus, 15. 1.1993, Fadil Had`i}: ’La`i i denuncijacije’, Globus, 18. 1. 1993, B.Donat: ’Fadil Had`i}, ugledni hrvatski komediograf i filmski redatelj,objavljivao je 1946. krajnje neukusne karikature protiv Alojzija Stepinca’,Globus, 16. 6. 1995. Had`i} sam o toj epizodi govori ovako:»Stigao sam u Zagreb bez ikakvih sredstava za `ivot. Koriste}i svoje crta~koumije}e, risao sam karikature dvoje ljudi koji razgovaraju, aurednik je (Vlado Ma~kovi}, op.a.) sam izmi{ljao prigodne tekstove.Kad sam jednom oti{ao u Sarajevo na dopust, {ef je preslikao neku karikaturuiz poznatog berlinskog Simplicimusa, a mene je, onako iz {tosa,potpisao pod nju. Zbog toga sam prestao raditi, iako sam se izdr-`avao jedino iz Bi~evih skromnih honorara«, v. P. Zlatar: ’@ivotna ispovijestnajizvo|enijeg hrvatskog komediografa’, Nacional, 6. 1.1999, str. 60.18 V. Donat 1995: za razliku od sumnji~enja u vezi s Had`i}evim ratnimdjelovanjem koja nikad nisu objelodanjena i dokazana, Had`i}eve karikatureprotiv Stepinca i crkve naknadno su publicirane uz bu~nuaferu.19 Had`i} sam ka`e: »Svi mi, koji nismo sudjelovali u partizanskoj borbi,bili smo pod odre|enom sumnjom. Nije slu~ajno da je jedno odnajve}ih pera hrvatskog novinstva, moj prijatelj Ive Mihovilovi}, pisaopod imenom Spectator. Gustav Krklec pisao je u Kerempuhu podpseudonimom Gavran. Kao stari lisac namirisao je da njegovo imenije po}udno zbog suradnje u novinama u doba NDH.« V. P. Zlatar,isto, str. 61. Zanimljiv prilog i ilustracija te sumnji~avosti Had`i}ev jebrifing kod Tita: nakon {to je tada{njem jugoslavenskom diktatorudojavljeno kako je Had`i}ev Desant na Drvar sporan, Tito se odmahna po~etku razgovora izderao na Had`i}a: »Tko je vama dopustio dasnimite taj film!?« ^ini se je Tita smetalo {to je film o njegovoj zna-~ajnom ratnom podvigu re`ira neiskusan redatelj koji k tomu imaupitan ratni pedigre. V. isto, str. 61.20 V. Donat 1993.21 V. Mirela Kruhak: ’Op}inski dar Fadilu Had`i}u’, Ve~ernji list, 15. 2.1988.22 »O mojem je filmu (Slu`benom polo`aju, op.a.) netko napisao, ~ini mise, da ima ’konformisti~kih tendencija’. Nisam na~istu {ta ta rije~ uovom kontekstu zna~i, jer u ’Slu`benom polo`aju’ otkrivam mnogonegativnih tendencija iz na{e socijalisti~ke stvarnosti.« V. B. \or|evi}1964.23 U prethodno citiranom tekstu Had`i} napada kriti~are koji hvale LumetovihDvanaest gnjevnih ljudi {to nisu prepoznali kako taj film »-vrlo vje{to i uvelike propagira prednost ameri~ke sudske demokracije«,isto.24 Dean [o{a: ’Partija vam nije crkva, dru`e Tomac!’, Hollywood, studeni2002, str. 42.25 Uklju~uju}i i dva u Nacionalu, autora Pere Zlatara i Nenada Polimca,koje smo ovdje obilato koristili.26 [o{a 2002, str. 43-44.27 Zemlja s pet kontinenata (1961).28 Had`i} u intervjuima isti~e kako je proizvodnja prvoga zagreba~kogposlijeratnog crti}a Veliki miting za~eta zato {to je redakciji Kerempuhaostalo vi{ka novca koji nisu `eljeli vratiti dr`avi. Iz filmske produkcijeHad`i}a je partija po diktatu poslala u novinarstvo. Had`i} ka`e:»Upravo sam bio na sastanku kolektiva kad su me pozvali na telefon.Bio je to Zvonko Brki}, organizacijski tajnik CK hrvatske partije...Samo mi je kratko kazao: Had`i}u, javi se u ponedjeljak u ’Vjesnik usrijedu’, bit }e{ glavni urednik«. V. P. Zlatar, 1999, str. 61.29 Vidas je u to vrijeme ve} afirmirani mladi prozaik, a u hrvatsku jeknji`evnost kao novum uveo ’tvrdo kuhani’ minimalisti~ki short storytipa Hemingway. Kao scenarist, Vidas iza sebe ima ve} jedan ekraniziranitekst, Martin u oblacima, u re`iji Branka Bauera. U {ezdesetima}e Vidas razviti mali, ali vrijedan scenaristi~ki opus, koji uklju~ujeomnibus Klju~ i Mimi~in film Ponedjeljak ili utorak nastao po pi-{~evoj istoimenoj prozi.30 V. Ivo [krabalo: 101 godina hrvatskog filma, 1896-1997. NZ Globus,Zagreb 1998, str. 330.31 Isto, str. 229-231. U taj minitrend valja ubrojiti [imatovi}ev Na{i seputovi razilaze, Tanhoferove Osma vrata i Dvostruki obru~, te ReljinKota 905.32 Isto, str. 229.33 Zanimljivo je da I. [krabalo u svojoj knjizi taj zaista blistavi film cijenirazmjerno nisko, ba{ kao i trend komornih ratnih trilera u cjelini,v. isto, str.230.34 U Bauera to se i ikonografski potencira: prostori Ne okre}i se, sinemahom su ~isti, modernisti~ki, sofisticirani prostori arhitekture tzv.zagreba~ke {kole, ~ime se unosi ikonografska za~udnost u ratni film,ali i sugerira Bauerova implicitna teza kako rat i moralne konfrontacijekoje on donosi ne {tede ni jednu klasu niti prosvije}enu elitu.35 U jednoj od najuspjelijih fabularnih linija Bauerova filma roditeljiusta{koga ~asnika — za razliku od sina — odbiju odati sinova dobraprijatelja, bjegunca iz Jasenovca, koji je navratio do njih mole}i pomo}.Kad usta{ka policija do|e po majku da je odvede na saslu{anje,H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.