34/2003 - HFS

GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgija, 2002 — pr. A. J. O. Z. Films, Cinétévé, France 3 Cinéma,LGM Productions, Radio Télévision Belge Francofone (RTBF), Saga Films, CyrilColbeau-Justin, Jean-Baptiste Dupont, Paul Fonteyn, Hubert Toint, Ariel Zeitoun— sc. Olivier Marchal; r. OLIVIER MARCHAL; d. f. Matthieu Poirot-Delpech;mt. Hugues Darmois — gl. Axelle Renoir; sgf. Bertrand L’Herminier; kgf. PascaleArrou, Virginie Dubroca — ul. Richard Anconina, Francois Levanthal, GeraldLaroche, Anne Parillaud, Alexandra Vandernoot, Francis Renaud, Jean-LouisTribes, Jean-Jacques Le Vessier — 90 min — distr. UCDDvojica policajaca po zadatku se pretvaraju da su kriminalcikako bi otkrili ’lo{e policajce’ koji se doista bave kriminalom.Prije no {to je u{ao u svijet filma, Olivier Marchal bio je policajac.Redateljski debi Gangsteri napravio je kao ~etrdeset-~etverogodi{njak, a prije toga bavio se glumom i pisanjemscenarija. Znamo li te podatke, njegova bi nam biografijatrebala biti jamac vjerodostojnosti doga|aja prikazanih uGangsterima, razmjerno tipi~nom francuskom policieru ~ijijunaci — policajci (i kriminalci) — (prete`no) u policijskojpostaji igraju prete`no verbalnu igru ma~ke i mi{a, uz dodatakpone{to akcije. Uz to, tekst prije odjavnice upoznaje nass daljom sudbinom likova, {to sugerira da je rije~ o istinitudoga|aju iz Marchalova iskustva, iako tomu mo`emo i nemoramo povjerovati. No, da bismo u nekom igranom filmuna bilo koji na~in u`ivali, doista nije potrebno znati ni jedanpodatak iz redateljeva `ivota, kao ni da li je rije~ o istinitomili izmi{ljenom doga|aju. ^arolija pokretne slike i prate}egazvuka treba govoriti sama za sebe, eventualno u odnosu naostale sli~ne i razli~ite filmove.A {to nam govore Gangsteri? Generalno, ni{ta nova i ne naosobito originalan na~in. U cjelini, moralna pozadina —promi{ljanje o `rtvovanju uistinu odanih policajaca {to sedaju terorizirati (ispitivati) od svojih kolega koji to ~ine jerse `ele boriti protiv kriminala, ali neki su od njih zlikovci iubojice koji tijesno sura|uju s opasnim kriminalcima — jestzanimljiva, no unato~ razmjerno hrabrim monta`nim odlukama(slobodni skokoviizme|u sada{njosti ipro{losti) i ponekom vrlouvjerljivom glumcu (RichardAnconina u glavnojulozi, Gerald Larochekao pokvareni Jansen)sve se doima pomalohladnim, rutinskim i previ{eputa vi|enim.Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 132 do 149 VideopremijereJanko HeidlPOLJUBI ILI PUCAJKiss Kiss (Bang Bang)Velika Britanija, 2000 — pr. M & M Productions, Pagoda Film, Sky Pictures, TelevisionProduction Company (TPC), James Richardson; izv. pr. Norma Heyman,William Turner — sc. Stewart Sugg; r. STEWART SUGG; d. f. Tony Pierce-Roberts;mt. Jim Clark — sgf. Eve Stewart; kgf. Odile Dicks-Mireaux — ul. StellanSkarsgård, Chris Penn, Paul Bettany, Allan Corduner, Jacqueline McKenzie,Martine McCutcheon, Sienna Guillory, Ashley Artus — 100 min — distr. UCDPla}eni ubojica pred mirovinom Felix, koji u svijetu kriminalavi{e nema {to tra`iti, pod pritiskom pove}ih dugova prihva}a naj-~udniji posao u `ivotu: brigu o odraslom mu{karcu ~ija je inteligencijana razini petogodi{njaka.Nakon debitantskog filmaFast Food, britanski je redatelji scenarist Stewart Suggsnimio i crnohumornu komedijuPoljubi ili pucaj, nedvojbenonadahnutu me|unarodnimkinohitovima Ki{ni ~ovjeki Forrest Gump. A i Suggovaje gluma~ka ekipa me|unarodna — [ve|anin StellanSkarsgård (Lome}i valove), Amerikanac Chris Penn (Kratkirezovi), te redateljev sunarodnjak Paul Bettany (Genijalnium).Ipak, u odnosu na eksponirane radove oskarovaca BarryjaLevinsona i Roberta Zemeckisa, film Stewarta Sugga ni u sadr`ajnomni u produkcijskom smislu nema ve}ih pretenzija,{to dakako ne treba zna~iti ni{ta lo{e. Pri~a o kriminalcu nazalazu karijere i njegovu neobi~nom {ti}eniku poprili~no jevje{to napisana, dok niz izvrsnih britanskih epizodista itekakopridonosi osje}aju da se redatelj posebice trudio oko njihovihlikova i nastupa. Pritom Stellan Skarsgård kao pla}eniubojica Felix, koji se nakon godina provedenih u mrakulondonskog podzemlja humanizira ~uvaju}i umno nerazvijenaodraslog mu{karca, djeluje doista tragikomi~no. To opetne zna~i ni{ta lo{e.Dapa~e, gotovo se ~ini da je i sam redatelj upravo mislio naSkarsgårda kada je osmi{ljavao njegov lik. Istodobno grub iranjiv, ogor~en i prosvijetljen, Felix je tipi~an primjer solidnoprofilirana filmskog lika, tim vi{e jer u interakciji s ChrisPennovim Bubbom — njegovom novom brigom, ili mo`darazbibrigom, glum~eva interpretacija prelazi u gorko-slatkuina~icu buddy-buddy filmova. Dakako, u tom je dvojcu Pennkudikamo iskri~aviji, osobito kada skrbnik i {ti}enik, prvi —tko zna koji put zaredom, drugi — prvi put uop}e, krenuupoznavati `ivotne radosti i neda}e.No, tako zami{ljena naracija jednostavno ne nudi ni{ta vi{eod povremene zabave, jer se film nakon sjajne uvodne scenei dobro eleborirana zapleta izgubi u ponavljanju sama sebe iu neo~ekivano sporu ritmu. Ipak, Suggov je uradak neznemarivprinos suvremenoj britanskoj kriminalisti~koj komedijikoja se u posljednjem desetlje}u etablirala kao prepoznatljivi uistinu opravdano cijenjen pod`anr.Bo{ko Picula145H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.C