12.07.2015 Views

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

34/2003 - HFS

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2002”061.7(497.5 Po`ega):791.44.077”<strong>2003</strong>”Dario Markovi}Prostor jedne minute11. Hrvatska revija jednominutnih filmova, Po`ega, 23. svibnja <strong>2003</strong>.Nakon punih jedanaest godina, koliko je pro{lo od prve Revijejednominutnih filmova u Po`egi, skupio se ve} velikibroj tekstova i autora koji su pisali o jednom neobi~nom, alii zabavnom filmskom fenomenu. Kad ka`em zabavni, ne mislimna prate}e sadr`aje Revije, nego na izazov koji nudi vremenskoograni~enje trajanja filma. Kada nakon uzastopnih,redovitih posjeta Reviji ponovo treba pisati o filmovima kojisu konkurirali za nagrade, uvijek se poka`e da ovdje jednostavnoima sva~ega. Nije rije~ o filmskim rodovima, nego o~injenici da se autori na najrazli~itije mogu}e na~ine dovijajufilmskoj organizaciji jedne minute.Poetika vicaNo, ~ini se da 60 sekundi, valjda zbog, relativne, kratko}e,autore naj~e{}e podsje}a na vic. Od 49 filmova koji su i{li ukonkurenciju za nagrade, ~ak njih 20 zasniva svoju poetikuna nekoj neo~ekivanoj poenti, koja bi trebala biti ili jest humorna,neovisno o tome kojem filmskom rodu film pripada:igranom ili animiranom. Ta su dva filmska roda gotovo doslovnobila jedina na ovogodi{njoj Reviji, uz nekoliko eksperimentalnih,u broju, ne u kvaliteti, zanemarivih filmova.Zanimljivo je da su dokumentarni rod branili, i to s ve}im ilimanjim uspjehom, samo dva filma — putopisni Sweden BelgijcaBernhardta Benoota, koji ukazuje na temeljnu boljkusvakoga nasilnog, dakle zadanog, vremenskog ograni~avanjafilma: {to smjestiti u jednu minutu i koliko toga {to i kolikoto pojedina~no {to treba trajati. Drugi je Paris est Paris AlessijaZeriala, mnogo uspje{niji u tretiranju zate~enoga bizarnogmotiva izloga s lutkama koje ’vje`baju’ na spravama izteretane. Autor se jednostavno ne mi~e od izloga, a njegovubizarnost kontrastira s prolaznicima koji se ogledaju u stakluizloga. Kamera je postavljena optimalno, jer gledatelj istodobnozapa`a i lutke i ljude. Na taj na~in {tedi dragocjenovrijeme, a kontrast je simultan, u jednom kadru, a ne sukcesivans pomo}u reza u dva.@eljko Balog i Max Hänsli, predsjednik UNICA-eH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.95

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!