34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}aDa li je umro dobar ~ovjek? (1962)ni glazbeni idiom zagreba~ke {kole animacije. Sve to najboljedolazi do izra`aja na samom po~etku filma, u prizoru dolaskaglavnog junaka u bankovni ured. U uredu, koji je vrlostiliziran i hipertrofiran po dimenzijama, ~inovnici se umjestoda govore razgovijetno glasaju ’vocaleseom’. Na zidovimaiza njih vidimo hipertrofirane crtane krivulje poslovanjakao tipi~an simbol birokracije tada ve} uvrije`en u jugoslavenskojpoliti~koj karikaturi.Ivo [krabalo, koji se tako|er pridru`uje prevladavaju}oj nepovoljnojocjeni drugoga Had`i}eva filma, s dosta opravdanjapovezuje Da li umro dobar ~ovjek? s komediografskimmodelom Jacquesa Tatija. 40 Ta tvrdnja mo`e se uvjerljivobraniti. I Had`i}, ba{ kao Tati, te`i komici gotovo bez rije~i,ali suprotstavljenoj standardnoj predod`bi slapstick-komike.I Had`i} kao i Tati nastoji nijemu komiku povezati s hipermodernimambijentom tehnologije i suvremenog otu|enja,o~u|uju}i funkcionalne i ikonografske sastavnice suvremenog`ivota. Odli~an je primjer za takvu ’tatijev{tinu’ geg izprve polovice filma, kad glavni junak proba {e{ire u robnojku}i skidaju}i ih s glava lutki-modela. U jednom ~asu jednase od lutki pomi~e: ispostavlja se da je to bio `ivi ~ovjek sa{e{irom.Na`alost, takva mjesta na kojima se Had`i} kvalificirano ikompetentno nadahnjuje Tatijem u Da li umro dobar ~ovjek?rijetka su. Lavovski dio filma svodi se na neduhovitorepetiranje op}ih mjesta i ’kupovanje minuta`e’ mozaikompseudopoeti~nih pobo~nih motiva koji se ni u jednom trenutkufunkcionalno ne vezuju uz sredi{nju temu filma. Da liumro dobar ~ovjek? film je koji ve} na samu po~etku Had`i-}eva filmskog opusa pokazuje kamo tog redatelja mo`e odvestinekriti~ko i nepromi{ljeno povo|enje za uzorima uspoju s radoholi~arskim elanom i brzom, jeftinom, danas bismorekli ’nezavisnom’ produkcijom.Desant na Drvar (1963)Neposredno nakon neuspjeha s filmom Da li umro dobar ~ovjek?koji je pro{ao posve nezapa`eno, Fadil Had`i} dobio jeponudu, unato~ razmjernu neiskustvu u cjelove~ernjem filmu,da radi svoj do tada najambiciozniji i dru{tveno najva`nijiprojekt. Rije~ je o Desantu na Drvar, filmskom ovjekovje~enjujedne od najspektakularnijih epizoda borbe Titovihpartizana u Drugom svjetskom ratu. Kako svjedo~i samHad`i}, taj politi~ki i produkcijski zahtjevni projekt ponudiomu je tada{nju umjetni~ki direktor Avala filma Slobodan Se-11H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.