Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmGotovo jednaka autorskoj njegova je va`nost osobe koja jebila uzorom drugim autorima stimuliraju}i ih da uvijek improvizirajui da tra`e vlastite putove, da izmi~u industrijalizacijii kli{ejima i da animaciju do`ivljaju prije i iznad svegakao polje slobode, a svaki novi film kao novi izazov da sesloboda dosegne na druk~iji na~in. McLarena i njegovo djelokao najva`niju inspiraciju navodili su me|u ostalima JohnHubley, suosniva~ modernisti~kog studija UPA, koji je revolucioniraoameri~ku, a time i svjetsku animaciju, GeorgeDunning koji se proslavio dugometra`nim filmom @uta podmornica(Yellow Submarine, 1968) do kraja `ivota je smatraoMcLarena velikim u~iteljem pogotovo {to je Dunningbio jedan od prvih ljudi koje je McLaren zaposlio u odsjekuza animaciju NFB-a. Jedan drugi veliki kanadski animatorFrédéric Back priznaje da njegovi filmovi, iako osobno nikadanije radio za NFB, ne bi ni postojali da McLaren nijeotvorio nove mogu}nosti u animaciji. Muniti} (1986) s razlogomisti~e njegov presudan utjecaj na ra|anje zagreba~ke{kole, poglavito u nekim radovima Vukoti}a i Kostelca.Bio je potpuno odan animaciji i u ulozi velikodu{nog mentoraspremna da mlade animatore podu~ava animacijskimtehnikama i po cijenu da ne radi svoje filmove. Ostala susvjedo~anstva da je, na primjer, kao {ef studija cijelu no} ipod upalom slijepoga crijeva radio kao kamerman na filmupo~etnika Granta Munroa.McLaren je proveo `ivot u stalnu nesporazumu s okolinom,koja nije razumijevala ni njegove filmove, ni njegov na~in `ivota.Bio je komunist u mladosti, bio je homoseksualac kojije javno `ivio sa svojim partnerom Guyom Gloverom, bio jelije~en zbog alkohola i narkomanije i vi{e puta poku{avao jesamoubojstvo. Tje{io se jezivom kombinacijom barbiturata ialkohola zbog ~ega su mu se u jednom trenutku ruke po~eletoliko tresti da je morao odustati od njemu najdra`e tehnikeru~nog iscrtavanja svake pojedine sli~ice filmske vrpce.Svoj neuspio poku{aj samoubojstva sredinom {ezdesetih opisaoje u za~udnom autobiografskom filmu The Head Test.Veza izme|u Griersona i McLarena nije se zasnivala samo nazajedni~koj nacionalnoj pripadnosti i ~injenici da obojicapotje~u iz istog {kotskog mjesta Stirling, nego ih ujedinjujeidejna i prakti~ka komplementarnost koju D. B. Jones vidi u»Griersonovu smislu za cjelinu i McLarenovu osje}aju za detalj«(1981:77). Izme|u njih dvojice vladao je odnos kojiForsyth Hardy naziva »jednom od najfascinantnijih pri~a uhistoriji filma« (Evans, 1984:144). Tu je pri~u, nema dvojbe,prije svega karakteriziralo me|usobno uva`avanje i respekt.McLaren je visoko cijenio Griersonovu sposobnost da za{titiumjetnike izvanjskog pritiska i da im omogu}i da rade, razvijajuse i da, ~emu je McLaren najbolji primjer, slobodnoeksperimentiraju.Grierson je govorio da agencija poput Film Boarda ne bimogla sebi dopustiti da ima vi{e od jednog NormanaMcLarena, kojeg je on nazvao ’nekom vrstom na{eg dvorskogzabavlja~a’ i koji je osim svega bio kao kruh i sol, jedanod najvitalnijih, internacionalno priznatih proizvodakanadske nacije. Zanimljivo je da McLaren, koji nije bioprevi{e politi~an, za sebe uvijek govorio da je bio javnislu`benik prije svega. Grierson je s uva`avanjem o njemusvjedo~io kao o ’jedinom istinskom umjetniku i kralju filozofa’.(Evans, 1991:366)U ratnim godinama McLaren se disciplinirano prilagodionormama Griersonova dru{tvenog realizma. Njegova je animacijaiz toga razdoblja, koliko god kreativna, ipak ~ista igotovo klasi~na, a poruke su jasne i nedvosmisleno u slu`biratne propagande. Tek potkraj rata McLaren polako izlaziizvan koordinata koje je postavio Grierson i u miljeu ’realizma’,odnosno zapisivanja stvarnosti filmom, on po~inje svedublje zalaziti u svoj unutarnji realizam i opisivati svoju unutarnjurealnost.Nasuprot slikama vidljivo realisti~nog sadr`aja, NFB zahvaljuju}iprije svega McLarenu postaje mjesto gdje se stvarajufilmovi koji su individualno vi|enje stvarnosti koju oni opisujuslikama {to izviru iz najskrovitijih predjela ljudskog bi}aili, Balázsevim rije~ima, vizualne indikacije misli i emocija(Balázs, 1970:185).To je veslanje (C’est l’aviron, 1944) jednostavan je i hrabareksperiment: karton izrezan u obliku vrha kanua gledana izsamog kanua jednostavno se pomi~e gore-dolje ispred crne{kolske plo~e na kojoj McLaren obi~nom kredom u izravnojmetodi animira razne nestvarne predjele, ’ulazi’ u njih zumomi snimak ujedinjuje s kanuom u dvostrukoj ekspoziciji.Efekt ~amca {to plovi kroz prostor nalik na san zapanjuju}ije; stvaranje takve nadrealisti~ke kompozicije postat }e mogu}ei animatorima koji se ne zovu McLaren tek nekih polastolje}a poslije s razvojem kompjutorske animacije. PotomMcLaren pravi seriju filmova kojima ujedinjuje slikarstvo ianimaciju. U tehnici pastela na na~in da kvadrat-po-kvadratsnima sliku u svim fazama njezina nastajanja izla`u}i takopred gledatelja sam proces ra|anja likovnoga djela stvara filmovekakvi su Gore na planinama (Là-haut sur ces montaignes,1945) i Mala fantazija o slici iz 19. stolje}a (A LittlePhantasy on a Nineteenth Century Painting, 1946) i osobitoFantazija (A Phantasy, 1952), gdje je do savr{enstva dovedenatakozvana substractive-animation, postupno interveniranjei metamorfoza slike neposredno pod kamerom. Taj }epostupak postati osnovni na~in izra`avanja nekih velikihanimatora poput Caroline Leaf ili Ishu Patela, koji su se rodiliu doba kada je on prakticirao metodu koja }e njih u~initislavnima.Slijede tri filma napravljena kao vizualiziranje glazbe metodomizravnog crtanja na filmsku vrpcu Hoppity Pop (1946),Fiddle-de-dee (1947) i Begone Dull Care (1949). Taj triptihlepr{avih i filmova punih energije i `ivota koji su nastali postupkomkomponiranja prvo zvuka, a potom likovnosti ionda sjedinjavanjem toga dvoga zapravo su nastavak njegovihnastojanja u filmovima ra|enih u GPO, kao i sedam kratkihfilmova napravljenih za njegova dvogodi{njeg boravka uNew Yorku. Te filmove, u kojima su vizualne i slu{ne senzacijestopljene u jedno, mnogi smatraju njegovim vrhuncem;ti filmovi kao da su `iva bi}a, kao da su na ekranu misli materijaliziranekroz o`ivjelu apstrakciju. McLaren je o toj vrstifilmova govorio kao o osobnom nastojanju da istra`imentalni proces ljudskoga bi}a, {to je mnogo lak{e izraziti183H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmapstraktnim simbolima jer su »ljudski osje}aji apstraktniosje}aji«.Posebno je uspje{an me|u apstraktnim filmovima BegoneDull Care, film koji je zvu~ni amalgam jazza, boogie-woogieja,ragtimea, dok su filmski kvadrati bojeni nemirnim linijamai mrljama, gdje je poseban oblik i kreiran za svaki glazbeniinstrument, dok su pokret i ritam uskla|eni tako dadaju smisao glazbi. Ne treba smetnuti s uma da je McLarenbio obrazovani glazbenik koji je u mladosti studirao glasoviri glazbenu teoriju i ~ini se da ta njegov znanja nigdje vi{enisu do{la do izra`aja nego u ovom filmu.Sli~nu tehniku, ali uz radikalno razli~it likovni pristupMcLaren }e primijeniti u Vertikalne linije (Lines Vertical,1960), Horizontalne linije (Lines Horizontal, 1962), Mozaik(Mosaic, 1965), tri geometrijske i opti~ke igre s logikom igravitacijom: taj opus filmova bez vanjske radnje i likovnomformom svedenom na bitno svojom hladno}om i smireno{}uzna~i negaciju i suprotnost, ali istodobno i podudarnost uodnosu na `ivotnost i razigranost gore spomenuta tri djela.Godine 1952. radi antologijski film Susjedi (Neighbours) utehnici piksilacije u kojoj }e se jo{ nekoliko puta uspje{nooku{ati, osobito u Pri~i o stolcu (Chairy Tale, 1957), gdje jeuz glumca piksiliran i stolac koji je na taj na~in personificirando razine bi}a koje ima vlastitu volju te dopu{ta da nanju sjedne samo onaj tko je prethodno svojom dobrotom pokazaoda to zaslu`uje. Taj film, u kojem je McLaren u{tediorekordnu polovicu predvi|enog bud`eta, kona~ni je dokazda je osnovno svojstvo `ivota pokret; mrtvi je predmet zahvaljuju}ianimaciji jednako `iv kao i glumac od krvi i mesa.Kos (Le Merle, 1958) jedan je od rijetkih filmova gdje seMcLaren koristi nekom klasi~nom animacijskom tehnikom,u ovom slu~aju rije~ je o zadivljuju}oj stilizaciji realiziranoju slo`enoj izvedbi kola`a. Istoimenu nonsens-pjesmicu okosu koji na trenutak gubi dijelove tijela da bi se odmah potomregenerirao i utrostru~io McLaren je nadogradio uporabomizrezaka u obi~nom bijelom papiru polo`enih na titraju}upodlogu danu u plavom pastelu ~ije se nijanse i intenzitetmijenjaju sukladno animacijskoj i glazbenoj igri.U razdoblju 1951-1952. McLaren radi dva stereoskopska 3-D filma Okolo je okolo (Around is Around) i Sad je vrijeme(Now Is The Time) oba svjetlosnim godinama ispred onoga{to su u istoj tehnici radili u Disneyju i ostalim ameri~kimstudijima, gdje je to bio dio op}ih nastojanja da se prona|eefikasan na~in konkuriranja zahuktaloj televiziji i publikavrati u kina.Za neke kriti~are, me|u njima i Françoisa Truffauta, BlinkityBlank iz 1955. najva`niji je McLarenov rad. Tako visok statusdjelo je zaslu`ilo ponajprije ~injenicom da je to krunanjegova stvarala{tva u metodi ru~nog ucrtavanja u filmskuvrpcu. McLarena ovdje zanima takozvani after-image effect,to jest ono {to se zadr`ava u na{oj svijesti nakon {to sklopimoo~i. On je svoju audio-vizualnu kompoziciju realiziraotako {to je uz ucrtavanje ~udesnih bijelih figurica na tamnojemulziji ubacivao blank razli~ite duljine, tako da dobrim dijelomfilma mi gledamo u tamni ekran, ali toga nikada nismosvjesni.184On je otkrio da, prikazivanjem tri ili ~etiri kvadrata, okonajdulje zadr`ava posljednju sli~icu, potom slijedi prvasli~ica, i on je uporabio uba~ene crne kvadrate da kreirapokret, prije negoli da pokrene svoje sli~ice pojedina~no.Pokret na filmu je iluzija, ali iluzija kreativno smi{ljena iizvedena na na~in svojstven jedino velikim ~arobnjacima— ili veliki umjetnicima. (Maynard, 1976:15)Iako pokret i `ivot na ekranu vidimo u neprekinutu trajanju,mi smo sve vrijeme preplavljeni neobja{njivim, gotovo nelagodnim,osje}ajima koje u nama izaziva izlo`enost senzacijamanastalim kombiniranjem animiranih formi s intervalimatame. Jednako je ~udesan zvuk u Blinkity Blank, koji je rezultatizravnog urezivanja u tonsku vrpcu i jazz-improvizacijeMauricea Blackburna.Pas de deux (1968) i Ballet Adagio (1971), kao i njegov posljednjifilm Narcis (Narcissus, 1983), do{li su kao rezultatnjegove ljubavi prema baletu i uporabi opti~koga printera.Prvi i najbolji film u toj trilogiji, Pas de deux (1967), djeloneponovljive ljepote i gracioznosti, tehni~ki je bilo baremdvadeset godina ispred svog vremena. U svakom trenutkuvidimo sve faze pokreta dva baletna umjetnika MarcartMarcier i Vincent Warren ple{u u novoj koreografiji zasnovanojna filmskom vremenu. Ta studija ljudskog kretanja,dana u multipliciranim slikama o{trog kontrasta svjetla i sjeneostvarena eksponiranjem jednog te istog pokreta desetakputa snimana s dvjema kamerama od kojih je jedna preude-{ena tako da snima samo jedan kvadrat na sekundu, dokazujeMcLarenovu superiornu sposobnost da u tehni~kom i kreativnomsmislu nastavi tamo gdje jedva da su se zavr{avaleslutnje njegovih suvremenika u umjetnosti filma.Ipak, me|u svim njegovim filmovima Susjedi zauzimaju posebnomjesto, mo`da i stoga jer su se ideje njegova velikogmentora Griersona tu najskladnije stopile s McLarenovimduhom i energijom.Specijalna studija (1): Susjedi (Neighbours,1952)Norman McLaren: »Well, if all my films but one wereburning in a fire I think I’d prefer Neighbors to be saved.«(Kada bi svi moji filmovi osim jednog izgorjeli u vatri jabih volio da taj jedan film bude Susjedi).Legenda ka`e da se Norman McLaren 1953. nalazio u Indiji,rade}i u UNESCO-ovu timu na projektu filmske edukacijetamo{njega stanovni{tva, kada mu je stigao brzojav ovogsadr`aja: »Norman, Oscar je stigao!«. »Velika novost. A kojiOscar?«, glasio je odgovor genijalnoga {kotskog Kana|anina,kojem ni na kraj pameti nije bilo da bi za svoju majstorijuSusjedi mogao dobiti najrazvikaniju filmsku nagradu, dokoje on ionako nije previ{e dr`ao.»Mislio sam da je Oscar pas bernardinac kojeg mi je neko darovao«,re}i }e poslije.No, ako mu i nije bilo stalo do nagrade do mjere da je o njojpravio {ale, jest do filma koji je osobno smatrao svojim najva`nijimdjelom. Ideja za taj sna`ni pacifisti~ki apel rodila setijekom njegova boravka na Dalekom istoku u UNESCO-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
- Page 2 and 3:
CODEN HFLJFVSadr`aj / Contents34/20
- Page 4 and 5:
PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
- Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 8 and 9:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 10 and 11:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 12 and 13:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 14 and 15:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 16 and 17:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 18 and 19:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 20 and 21:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 22 and 23:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 24 and 25:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 26 and 27:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 28 and 29:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 30 and 31:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 32 and 33:
Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
- Page 34 and 35:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 36 and 37:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 38 and 39:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 40 and 41:
PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
- Page 42 and 43:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 44 and 45:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 46 and 47:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 48 and 49:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 50 and 51:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 52 and 53:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 54 and 55:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 56 and 57:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 58 and 59:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
- Page 62 and 63:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 64 and 65:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
- Page 68 and 69:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 70 and 71:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 72 and 73:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
- Page 76 and 77:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 78 and 79:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
- Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
- Page 84 and 85:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 86 and 87:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 88 and 89:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
- Page 94 and 95:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
- Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
- Page 104 and 105:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 106 and 107:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 108 and 109:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 110 and 111:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 112 and 113:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 114 and 115:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 116 and 117:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 118 and 119:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 120 and 121:
FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
- Page 122 and 123:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 124 and 125:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 126 and 127:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 128 and 129:
IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
- Page 130 and 131:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 132 and 133:
DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
- Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 136 and 137: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 138 and 139: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 140 and 141: DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
- Page 142 and 143: PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
- Page 144 and 145: UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
- Page 146 and 147: GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 152 and 153: U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
- Page 154 and 155: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 156 and 157: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 158 and 159: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 160 and 161: TUMA^ENJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
- Page 162 and 163: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 164 and 165: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 166 and 167: STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
- Page 168 and 169: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 170 and 171: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 172 and 173: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 174 and 175: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 176 and 177: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 178 and 179: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 180 and 181: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 182 and 183: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 186 and 187: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 188 and 189: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 190 and 191: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 192 and 193: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 194 and 195: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 196 and 197: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 198 and 199: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 200 and 201: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 202 and 203: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 204 and 205: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 206 and 207: STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
- Page 208 and 209: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 210 and 211: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 212 and 213: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 214 and 215: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 216 and 217: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 218 and 219: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 220 and 221: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 222 and 223: Sa`eciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
- Page 224 and 225: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 226 and 227: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 228 and 229: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 230 and 231: O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
- Page 232 and 233: HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA