34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publikuMiroslav Krle`a i Fadil Had`i} na izlo`bi u Umjetni~kom paviljonu u Zagrebuti, ali ~im ga vi spa{avate, onda to vi{e nije to. Film se montirau knjizi snimanja, tamo je ve} sve re~eno.AmbasadorDonedavno je va{ posljednji film bio Ambasador i nekako je,~ini se, zaokru`ivao niz filmova o razo~aranim idealistima uraskoraku s komunisti~kom zbiljom.— Htio sam pokazati obrnutu stranu procesa odlaska u partizane,kako su oni koji su oti{li u rat ru{iti bogatu gospoduugnjetava~e na kraju i sami postali takvi i zaboravili svoj prvobitnimoral. Tom filmu mo`da nedostaje malo retrospektive;da vidimo toga ~ovjeka, recimo, 1939. kada je bio neva`nicivil, 1943. u nekoj ofenzivi, poslije rata kao ambasadorau bijelim rukavicama kako `ivi gospodski `ivot. Prikazatiga kao ~ovjeka koji je prvo `ivio za revoluciju da bi seposlije sve to skupa pretvorilo u egoisti~ni imu}ni `ivot kojisi od te iste revolucije dobio na dar.Posebno mi je simpati~na dekadentna scena u kojoj komunisti~kavrhu{ka karta za novac. Volite prikazivati kartanje,kartalo se i u Drugoj strani medalje.— U komunizmu se kartalo vi{e no ikada. Ne dodu{e na sastancimaCentralnog komiteta, ali po ku}ama se kartalo ipilo. Ljudi na vi{im polo`ajima radili su {to i ostali svijet,prema tome nisu bili dekadentni.Miodrag Radovanovi} izvrstan je u ulozi ambasadora.— Taj ambasador morao je djelovati autoritativno, odlu~no,jer ipak je on bio partizanski komandant. S druge strane moraoje izgledati kao ~ovjek vi~an diplomatskom pona{anju.Te{ko je u na{em gluma~kom svijetu prona}i adekvatnu osobu,no mislim da se u fizionomiji Radovanovi}eva lica i njegovupona{anju sve to poklopilo.Koliko ste osobno poznavali Krle`u? U svojoj studiji o vamaJurica Pavi~i} uspore|uje Ambasadora s Glembajevima.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.53