34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmtlight on the Balkans). Sam King, koji je do tada u sli~nimprilikama uvijek {titio Griersona, ovaj je put ocijenio da jeupravitelj NFB-a ’oti{ao predaleko’ jer je film do{ao ba{ uvrijeme neslaganja saveznika s Churchillovom prijedlogomda se iskrcaju na obalu Jadranskog mora i okupiraju Jugoslavijukako bi se zaustavilo {irenje komunizma.Taj je film bio po~etak kraja Griersonove karijere u Kanadi,kao kona~ni rezultat njegovih vi{egodi{njih nesporazuma savladom. Grierson, koji nikad nije pridavao zna~enje ~injenicida je stranac i autsajder u toj zemlji i da ve} kao takav imamnogo neprijatelja, do{ao je u sukob s vladom odmah napo~etku rata. Njegova stajali{ta o hrabrom novom svijetu internacionalnogarazumijevanja i aktivnom, obrazovanomgra|aninu koje je gorljivo zastupao nisu bile omiljene odstrane mnogih prakti~nih politi~ara koje je, kako Evans zapa`a,zanimalo jedino kako da i nakon rata »osiguraju ostanakna vlasti njihove stranke« (Evans, 1984:108). Nasuprotnjima Grierson, koji je uvjeren da je bilo kakva propagandasmislena samo ako vodi ka novoj kvaliteti demokracije, vidioje u ratu {ansu: »Nepobitna je ~injenica da je veliko dostignu}ekoje je ostvareno tokom rata decentralizacija odgovornostikoja je stigla do svakog kuta dr`ave« (Evans,1984:100). Godine 1943. Grierson je privremeno obavljaodu`nost generalnoga direktora Wartime Information Bord(Ratni savjet za propagandu), ~ime je pribavio jo{ vi{e protivnikau kanadskoj politici i na javnoj sceni.Rat je odlu~uju}e pridonio razvoju NFB. Na Griersonovoustrajno nastojanje 1941. Motion Picture Bureau izlazi iz jurisdikcijeministarstva trgovine i pripaja se NFB, koji timedefinitivno postaje sredi{nja ustanova dr`avne filmske proizvodnje.U sije~nju 1943. osniva se Odjel za animaciju iFrancuski odjel, koji }e u budu}nosti imati mnogo dodirnihto~ki i bitno utjecati na profiliranje NFB-produkcije. Izme-|u 1943. i 1945. u NFB su proizvedena 432 filma, {to je uistinuimpresivno ako se zna da je rije~ o produkciji zemljekoja je tada imala samo dvanaest milijuna stanovnika. Griersonoveideja o ’progresivnom internacionalizmu’ sadr`aj suve}ine tih filmova, osobito onih proizvedenih u dvije posljednjeratne godine. Sam kraj rata obilje`en je u NFB filmomsimboli~nog naslova A sada mir (Now — The Peace,1945).Mir me|utim nije ispunio Griersonova nadanja o »miru uzbudljivijemod rata« i o ’internacionalnoj kooperaciji’, {to seoboje pokazalo iluzijom. Naprotiv, nakon 1945. bilo je vrlomalo kanadskih politi~ara, koji su zemlju vidjeli kao mesijanskogapromotora internacionalizma. Griersonov ’internacionalizam’zamijenjen je kanadskim ’funkcionalizmom’,takvim politi~kim pona{anjem koje zemlji donosi najve}ukorist. U skladu s tim, vlada je odmah smanjila tro{kove zapropagandu i Griersonova je pozicija radikalno oslabljena.Kada je Grierson 9. kolovoza 1945. slu`beno dao ostavkuna du`nost u Film Boardu, dobio je od vlade samo kurtoaznusrda~nost u obliku pisma zahvalnosti, ali nitko nije pokazaoentuzijazam da ga zamoli da ostane.Kao definitivan udar na njegovu karizmu i utjecaj dolazi takozvanaafera Gouzenko, nakon koje se na Griersona sru~ilalavina kritika i optu`bi da je ’ruski propagandist i {pijun’,178~ime postaje prva `rtva ’lova na vje{tice’ na sjevernoameri~komkontinentu. Igor Gouzenko bio je odbjegli slu`beniksovjetske ambasade koji je naveo veliki broj imena ljudi nava`nim polo`ajima u SAD i Kanadi koji su u Sovjetski Savezdostavljali informacije {to su na kraju dovele do sovjetskeatomske bombe. Me|u njima je spomenuo i Fredu Linten,koja je pola godine radila kao Griersonova sekretarica. Nasvjedo~enju pred dr`avnom komisijom Grierson ne djelujekao da je optu`be shvatio odve} ozbiljno. Odbija svaku vezus komunizmom, ali priznaje veliki interes za komunizam iiznosi teoriju da u svijetu djeluju samo »tri velike sile: katoli~kacrkva, internacionalni socijalizam i liberalna demokracija«(Evans, 1984:253) te da je za razumijevanje i pobolj{anjesvijeta potrebno poznavati svaku od tih sila. Sebe je kaoi obi~no definirao kao ’javnog slu`benika’ zainteresirana jedinoza dobro me|unarodno razumijevanje.Griersonova nepopularnost eruptivno se {iri cijelim kontinentom.Godine 1946. tijekom posjeta SAD javljeno mu jeda je njegova viza povu~ena na zahtjev samog J. Edgara Hoovera.Hladni rat bio je po~eo tako da nije bila potrebna nijedna konkretna optu`ba kao ni dokazi, dovoljne su bile insinuacije.Ve} 1947, sada kao specijalni savjetnik za medijepri UNESCO-u, Grierson je do{ao u Ameriku s diplomatskimimunitetom, ali je Hoover nastavio kampanju protivnjega putem mo}nih ameri~kih medija.Griersonov novi negativan imid` odra`ava se na cijeli NFB.Neke pokrajine kao Alberta po~inju cenzurirati filmove izNFB, a serija The Wold in Action ukida se ve} 1946. DaniNFB-a kao misionarske organizacije bili su odbrojani. Griersonovnasljednik Ros McLean prisiljen je zbog prepolovljenabud`eta otpustiti tre}inu od 787 zaposlenih trpe}i sve vrijemeoptu`be prema kojima je NFB leglo i rasadnik komunizma.Nakon golemih uspjeha u ratnoj propagandi ~inilo seda studio NFB ne}e pre`ivjeti ni prve godine rata pogotovonakon {to je njegov osniva~ i glavna pokreta~ka snaga JohnGrierson poni`en i uvrije|en otputovao natrag u domovinu.Po~eci animacije u NFBGrierson o McLarenu: »The most important man at theFilm Bord.« (Najva`niji ~ovjek u Film Boardu.)Prije osnutka NFB-ova odjela za animaciju o kanadskoj animacijinije se moglo govoriti kao o kontinuiranoj i osmi{ljenojdjelatnosti; ona se uglavnom oslanjala na individualce,od kojih su neki od najuspje{nijih zapravo djelovali u SAD.Frankofoni Kana|anin Raoul Barré jedan je od najinovativnijihpionira animacije uop}e. Rade}i tijekom 1910-ih uBrayevu studiju na seriji Mutt and Jeff on je uveo revolucionarnuproizvodnu metodu, takozvani peg sistem, uporabuprobu{enih papira koji se jedan preko drugog sla`u na odgovaraju}e{tiftove, {to je pronalazak koji je maksimalno pojednostavniokopiranje i snimanje, rije{io problem registriranjamaterijala i fakti~ki omogu}io da se razvije timski rad, atime i animacijska industrija. Kana|anin Charles Thorsonbio je jedan od najva`nijih Disneyjevih crta~a tijekom 1930-ih. Kao iznimno vje{t crta~ karaktera i provoditelj Disneyjeveupute o cute (dra`esnom, slatkom) stilu u tvorbi likova,H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.