34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publikukarikatura, Neugebauera su zanimali i crtani filmovi, no Jadranfilm mu nije pru`ao {ansu. Usko~ili smo mi i po~eli irezultat je bio prvi doma}i umjetni~ki crti} Veliki miting, kojije Walter napravio zajedno s bratom Norbertom. Godinunam je dana trebalo da zavr{imo film u trajanju od dvadesetakminuta, satiru na ra~un Informbiroa i Staljina. Ina~e,osim Velikog mitinga napravili smo jo{ jednu stvar u tom Kerempuhu:Kerempuhovo vedro kazali{te. Godinu i pol poslijeja sam mu dao ime Komedija. To je dana{nje Kazali{te Komedija.U to vrijeme formirano je i filmsko poduze}e Duga film.— Tada{nja nam je dr`ava, kao nekakvo priznanje za prvi crtanifilm u Jugoslaviji, godine 1951. osnovala poduze}e kojese zvalo Duga film. To je bilo na{e prvo poduze}e za proizvodnjucrtanih filmova. Ja sam imenovan za direktora iubrzo sam okupio stotinjak ljudi. Napravili smo natje~aj zasve vrste suradnika i napravili smo pet filmova ~iji su autoribili Neugebauer, Borivoj Dovnikovi}, Vladimir Dela~ i Du-{an Vukoti}. Vukoti}a sam doveo sa studija arhitekture, `ivioje od karikatura koje je crtao u Kerempuhu. U sklopuDuga filma napravio je dva filma: Kako se rodio Ki}o i Za-~arani dvorac u Dudincima, za koji sam ja napisao scenarij.Idila Duga filma nije ba{ dugo potrajala.— Nakon godinu dana poduze}e je ukinuto. Jugoslavija je uto doba `ivjela u ekonomskoj blokadi isto~nih zemalja, na~elu sa SSSR-om. Vladala je velika ekonomska nesta{ica pase smatralo da je crtani film neka igrarija, luksuz, i on je nasvom po~etku administrativno ukinut. Ipak, stvorena je jezgra:Neugebauer, Dovnikovi}, Dela~, Vukoti}; do{li su iZlatko Grgi}, Aleksandar Marks, Vladimir Kristl; ljudi koji}e poslije zapravo biti zagreba~ka {kola crtanog filma.Nakon ukidanja Duga filma, u razdoblju izme|u Kerempuhai Vjesnika u srijedu, bili ste direktor jo{ jednoga filmskog poduze}a?— Nakon ukidanja Duga filma postavili su me za direktoraZora filma. Bio sam tamo desetak mjeseci i ni{ta posebno nisamnapravio ili pokrenuo, niti sam za takav posao imao afiniteta.Proizvodili smo kratke nastavne filmove, i to je biloto. Jednoga jutra zazvonio je telefon i obavije{ten sam dasam postao glavni urednik Vjesnika u srijedu.Vjesnik u srijedu imao je za dana{nje pojmove upravo nevjerojatnunakladu.— U tri godine nakon moga dolaska na mjesto glavnogurednika, naklada je podignuta sa 60 000 na 300 000 primjeraka.Ja sam pak na kraju smijenjen zbog senzacionalizma.A senzacionalizam je tada bila dosta gadna optu`ba.Iako sam nakladu dotjerao do maksimuma, pozvan sam prekono}i u direktoru i smijenjen.U ~emu se sastojao taj va{, nazovimo ga tako, ’prasenzacionalizam’?— Poku{avali smo napraviti novine koje }e makar u grafi~komsmislu, u nekom smislu zanimljivosti, sli~iti zapadnoj{tampi. I u tome smo uspjeli. Osim toga, udarili smo temeljeistra`iva~kom novinarstvu, ovome {to danas rade Globus,Nacional i drugi. Razumljivo, mi nismo tada mogli pravitiistra`iva~ko novinarstvo koje ru{i politi~are ili pravi politi~keafere, takve novine ne bi izlazile ni dva sata, tako da tonismo ni poku{avali, ali smo pravili novinarstvo pronalaze}ikojekakve privredne afere, mu}kanja, {to je dr`avi ~ak pomaloi odgovaralo. Ideolozi koji su budno pazili na sve proglasilisu to senzacionalizmom.Donedavno se smatralo da je va{ autorski debi na filmu bioscenarij Vukoti}eva Za~aranog dvorca u Dudincima da bi nedavnoNenad Polimac iz zaborava iskopao Tajne dvorca IBMilana Kati}a.— Polimac je nedavno u beogradskoj kinoteci i{~eprkao filmna koji sam ja potpuno zaboravio, pogotovo sam zaboravio~injenicu da sam ja potpisnik scenarija. Zapravo, satiri~nubaletnu pantomimu koja govori o rezoluciji informbiroa napisaosam za ono Kerempuhovo vedro kazali{te o kojemusam vam ve} govorio. U njoj su nastupili vrhunski plesa~iHrvatskoga narodnog kazali{ta, a Milan Kati} preselio jeradnju s pozornice u dvorac u Mokricama i snimio film.Sje}ate li se za{to je film uop}e bunkeriran?— Ne znam za{to je zabranjen. Sve {to je u filmu normalnose igralo na pozornici. Ipak, cenzure su uvijek stro`e premane~emu {to ima ve}i odjek. Nije isto vidi li jednu stvar tristoljudi ili {iroki filmski auditorij. Nema nikakva pisanog dokumentao zabrani, ne zna se kako je film zavr{io u bunkeru,vjerojatno su sumnji~avi ideolozi procijenili da bi bilo boljeda film ne ide u kina. Netko je okrenuo telefon i to je biloto.Kako je bilo sura|ivati s Vukoti}em na Za~aranom dvorcu uDudincima?— Vukoti} je bio tada jedini iz te garde animatora koji je `eliopobje}i malo od kli{ea Walta Disneyja, svi su ga ostaliobo`avali. Walter Neugebauer ~ak je i fizi~ki opona{ao Disneyja,osobito br~i}ima. Vukoti} je pak `elio da poku{amone{to drugo. Ipak, ni njegov ~inovni~i} Ki}o (lik animiranogafilma Kako se rodio Ki}o) nije u potpunosti napustio Disneyjevrecept.Na ~iju je inicijativu scenarij nastao?— Vukoti} me zamolio i ja sam mu napisao scenarij. To jemali film koji govori o karikaturalnosti birokracije. Ja nisambio na tome posebno anga`iran osim {to sam pisao scenariji bio direktor poduze}a koje je proizvelo film, i u toj se ulozibrinuo da sve skupa pravilno funkcionira.Kratki filmoviJeste li u to doba, po~etkom pedesetih, ve} planirali jednogadana i sami re`irati?— Ne.Kako ste uop}e do{li u situaciju da po~nete re`irati kratke filmove?— ^ujte, to je vrlo te{ko objasniti. Inficirao sam se filmomputem crti}a; i sam po~eo raditi na jednome, Don Quijoteu,no nakon obavljenih predradnji poduze}e je likvidirano.Gledaju}i va{e kratke filmove, odmah pada u o~i njihova poprili~narazli~itost?41H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.