34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}atrilera nastaje kao odgovor na Bauerov film Ne okre}i se,sine (1956), kojim trend otpo~inje, a koji je do`ivio nepodijeljeniuspjeh. 33Abeceda straha odli~an je primjer za obje tvrdnje. Rije~ jedoista o filmu u kojem nemate dojam da scenariste i redateljaodvi{e zanima ideologija. ^ak i popis dou{nika zbog kojegse cijeli trilerski mehanizam odvija funkcionira vi{e kaoneki hi~kokovski mcguffin, motiv oko kojeg se sve vrti, a daje on sam po sebi irelevantan, prazan skup, rupa u sredinislivnika. Te`e}i ~isto}i suspensa i dosljednoj `anrovskoj organizacijiHad`i} i Vidas ~ak pristaju i na stanovite nelogi~nosti.Tako je ku}edoma}in Molnar bankar, prakti~ni financija{i ~ovjek relativno skepti~an prema usta{kom pokretu iideologiji. Za njega ~ak i njegova starija k}i, gorljiva usta{ica,ka`e da je ’poput @idova, samo misli na novac’. Ako jetomu tako, nije jasna Molnarova uloga u {pijunskoj mre`i,niti zbog ~ega Gestapo u njega ima toliko povjerenja da bimu povjerio na ~uvanje popis dou{nika. Takva nelogi~nostnije rezultat neznanja ili nespretnosti, nego scenaristi~kogasvjesnog nemara: Vidasu i Had`i}u, tipi~no hi~kokovski, takvestvari naprosto nisu va`ne.Dosta se uvjerljivo mo`e braniti i teza o odsudnom utjecajuNe okre}i se, sine na Abecedu straha. I Had`i}ev film, ba{kao i Bauerov, trilerski zaplet smje{ta u ratni Zagreb. U obaslu~aja radnja se zbiva u ambijentu visokoga gra|anstva, ilibarem dobrostoje}e srednje klase. 34 I Bauer i Had`i} nastojezagreba~ku bur`oaziju prikazati reljefno, na osnovi nijansiranihstavova koje ona formira spram usta{kog pokreta i vlasti.Had`i}u i Vidasu, me|utim, ne uspijeva dosegnuti Bauerovuslojevitost i slo`enost motivacije. U Bauera odnos premare`imu o~ituje se uglavnom djelovanjem, u Had`i}a i Vidasaon je ekspliciran. Tako u prvom dijelu filma Vera/Katicasvjedo~i razgovoru dviju Molnarovih k}eri iz kojeg se jasnoeksplicira da je starija (Tatjana Beljakova) gorljiva fa{istkinja,a mla|a (Nada Kasapi}) zbunjena {kolarka obuzetasamo romanti~nim mislima. U istom prizoru starija k}i karakteriziraoca (misli samo na novac, ’kao @idov’) i majku(materijalistica, te`i komoditetu i luksuzu). Pritom se scenaristi~kanezgrapnost o~ituje na dvije razine: ti ’karakterizacijski’dijalozi nisu dobro motivirani i doimlju se kruto, a sdruge strane, likovi se etiketiraju verbalno, a ne djelovanjem.U Bauera se izbor na~ina djelovanja u ratnom vihorutretira kao moralni izbor, takore}i pitanje ku}nog odgoja, ane ideolo{ki izbor. Zato je u Ne okre}i se, sine mogu}e da akterinaj`e{}eg gnu{anja spram usta{a budu roditelji usta{koga~asnika koji vole sina i nemaju spram re`imu ~isto ideolo{ku,nego }udorednu odbojnost. 35 Had`i} i Vidas ne iskazujutakvu suptilnost. Njihovi se likovi uklapaju u tri potencijalnastereotipa (partizani/borci za slobodu, fa{isti/zlikovcii materijalisti/pragmati~ari), a djelovanje je likova predvidivoi determinirano pripadno{}u pojedinoj ladici. U samomfinalu filma Had`i} — sli~no kao i u nekim svojim kasnijimnaslovima — ima potrebu poruku filma poentirati sna`nomideolo{kom parolom. Tako u samoj zavr{nici Molnar, kadotkrije Kati~inu dvostruku igru, pita navodnu slu{kinju uzgnu{anje »Kako ti ovo zove{, ako ne {pijuniranje?«, a ona odgovara»Borba protiv fa{izma.« Rije~ je o sna`noj ideolo{kojgesti koja pogotovo zvu~i rogobatno jer dolazi na kraju fil-8ma koji dotad ne pokazuje ba{ nikakav interes za ideolo{kisadr`aj dramskog sukoba. Paradoks je da Bauer u Ne okre}ise, sine izbjegava napast takva verbaliziranja ideologije, makarsu problemi eti~kog izbora, moralno utemeljena djelovanjai granica ideologije goru}i i sredi{nji predmet bavljenja utom trileru. U Had`i}a je obratno: on film poentira ideolo{-kom formulom, premda je ideologija u njegovu filmu tek neva`nikontekst koji nudi ikonografiju i vrijednosnu orijentacijupotrebnu `anru. Ni jedan lik ni jednoga trenutka nesumnja u svoj izbor, niti mi doznajemo motive koji su likovenaveli na svrstavanje i djelovanje.U scenaristi~kom smislu najuspjelija je dosjetka u filmu to daobrazovana i emancipirana studentica mora hiniti da je nepismenaprimitivka. Pritom u trilerskoj koncepciji Abecedestraha glavnoj junakinji kao pogibelj prijeti ponajvi{e — njezinoznanje. Ona mora poha|ati sate ’opismenjavanja’ kodMolnarove maloljetne k}eri, i pritom ne odati da zna pisati.U njezinoj sobi ne smije biti prona|en nikakav pisani tekst.U jednoj sceni potkraj filma Molnar i njegov ljubljanski nadre|enitestiraju Katicu tako da joj nalo`e da s police doneseodre|enu knjigu (Minervin leksikon). Ljubljan~anin }epo~eti sumnjati u slu{kinju onoga trenutka kad zapazi kakoona sa sabranom pozorno{}u slu{a njema~ku konverzaciju,{to bi zna~ilo da njema~ki razumije. Uspjeh Verine misije idoslovce njezin `ivot ovisi o tome da ona zatomi svoje znanje,{to je iznimno zanimljiva trilerska premisa.Kako smo ve} pokazali, Abeceda straha film je koji pati odstanovitih scenaristi~kih slabosti. No, stvari izgledaju mnogouvjerljivije kad se analiziraju imanentno filmski, vizualni ire`ijski elementi filma.Intrigantna modernost o~ituje se ve} u drugoj sceni filma,odmah nakon {pice koju prate arhivski kadrovi endehazijskih`urnala. Rije~ je o prizoru u kojem Vera dobiva instrukcijeza zadatak. ^ovjek koji ih daje ostaje izvan kadra, u offu,~ime se vje{to re`ijski sugerira anonimnost, konspirativnosti bezli~nost ilegalne hijerarhije. Vera tijekom cijeloga prizorasvojski pu{i, ~ime se sugerira njezina emancipiranost. Tijekomcijeloga boravka u ku}i Molnarovih ona }e se moratiustru~avati od cigareta, a u samoj zavr{nici, kad je ilegalciranjenu ubacuju u auto, ona tra`i duhan. Film }e tako zavr-{iti vo`njom kroz no}ni Zagreb tijekom koje kamera pratijunakinju koja pu{i. Cigareta se tako konstituira kao vizualniznak za njezin potisnuti/novouspostavljeni identitet moderne`ene.Ono {to je Had`i} ponajbolje usvojio od Bauera (ali ne samoBauera nego i zapadnih majstora trilera) jesu strategije tvorbesuspensa kroz retardaciju. U Ne okre}i se, sine to je stalniBauerov postupak. 36 Sli~no se mo`e re}i i za Had`i}a. TakoHad`i} vje{to gradi suspens u vi{e prizora u kojima Vera/Katicakoristi trenutke samo}e i ruje po bankarevoj sobi ne bili prona{la popis dou{nika, a publika pritom strepi ho}e libiti zate~ena u nju{kanju. Sli~an suspens Had`i} uspje{noproizvodi u sceni no}ne zubobolje. Katica/Vera izi{la je zapolicijskog sata van na konspirativni sastanak, a starija Molnarovak}i budi mla|u da joj donese tabletu i vodu jer je bolizub. Mla|a k}i ide po Veru i nalazi samo prazan krevet. Kado~ekujemo da }e odati slu{kinju, ona to pre{uti, uvjerena daH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.