34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publikunariju kao bitnom elementu svakoga filma. Iznenadila menjegova visina. Zami{ljao sam ga kao malog Japanca, a on jebio vi{i od mene za dvije glave.Svi|aju li vam se njegovi filmovi?— Ako smijem po~astiti sama sebe, mislim da sam ~ak podnjegovim sitnim utjecajem. Njegovi su filmovi nevi|eni, filmovijedne filozofske nadgradnje. Uop}e, Japanci su svojimfilmovima unijeli u kinematografiju novu dramaturgiju, potpunonov na~in razmi{ljanja.Godine 1967. snimate Protest, po mnogima svoj najboljifilm. [to mislite o tezama po kojima taj film pripada tzv. crnomvalu.— Ja zapravo ne znam {to je to crni val. U nas su crnovalnimfilmovima progla{avana ostvarenja koja su doslovnooperirala crnilom, filmovi @ivojina Pavlovi}a koji se doga|ajuu prljavim kavanama, kukuruzi{tima s drvenim WCima...Sveje crno i prljavo pa bi onda valjda i filmovi trebalibiti crni. To nema veze s umjetno{}u. U Protestu toga crnilanema, crna je jedino osnovna ideja, ideja da u nekoj dr`avikoja sebe naziva radni~kom stopostotni radnik po~ini samoubojstvojer je do{ao do zida koji jednostavno ne mo`e presko~iti.Zna~i, to nije bila radni~ka dr`ava. To je crnilo togafilma, no to nema veze s crnim valom, crni val je izmi{ljotinadokonih kriti~ara koji su htjeli neke autore napraviti jakova`nima ni iz ~ega.Zar vam se nimalo ne svi|aju Pavlovi}evi filmovi? Nerijetkiga i danas smatraju najva`nijim autorom biv{e kinematografije?— Ne, ni najmanje.A filmovi ostalih ’crnovalovaca’?— Kako koji. Puri{a \or|evi} je, recimo, posve druga vrstafilma{a. On se, da oprostite, zajebava; seli kameru tamovamo,po~inje pri~u pa je ne zavr{i. On zapravo svoju nemo}da ispri~a pri~u na na~in Forda, Hitchcocka ili Coppole skrivapa izmi{lja ’napreskok’ dramaturgiju. Onda imate ’va{ar’~udnih scena. To je dobro jer je Puri{a improvizator i uosobnom `ivotu, ja ga dobro poznajem. No Pavlovi} je ~ovjekkoji sve oko sebe vidi trulo i crno, a `ivot se ne mo`etako promatrati. On sve svoje filmove i literaturu zasniva naprljav{tini odre|ene srpske periferije. Tu nema pravih drama.Cijenim neke druge beogradske redatelje, cijenim mo`dai najboljega redatelja biv{e dr`ave, Sa{u Petrovi}a. Petrovi}je bio ~ovjek druge filozofije, ono, {to se ka`e, pari{ki|ak. Njemu nije bilo potrebno inspiraciju tra`iti po kavanamai u prljav{tini, prona{ao ju je u svjetskoj literaturi.Glavni lik Protesta, barem se meni ~ini, i nije toliko prikazankao `rtva sustava koliko kao i bez svega toga te`ak i komplicirankarakter. Mo`e li se barem takav pristup liku povezati stada{njim tendencijama na{ega filma?— ^ujte, ako imate junaka za kojega se borite, on ne smijebiti isklju~ivo dobar. Ne smije biti idealan. Sva sre}a da ga jeigrao glumac koji posjeduje odgovaraju}u, fascinantnu fizionomiju.Protest je imao vrlo dobar me|unarodni odjek.48— Bekim Fehmiu nagra|en je na festivalu u Bergamu, amalo je falilo da i film dobije glavnu nagradu. U to doba festivalu Bergamu slovio je za ugledan festival, sinonim modernogafilma.Fizionomijom lica i na~inom glume, Bekim Fehmiu idealanje glumac za ono {to vi od glumaca tra`ite.— Bekim je tip glumca kakve obo`avam. Najbitnije mi je odsvega da lice glumca mo`e stajati u kadru dvije minute ni{tane govore}i, a da u gledatelja ne izazove dosadu. Takav jebio Humphrey Bogart, on je mogao stajati u kadru pola sata,a da ni{ta ne ka`e. Takav je bio Jean Gabin, takav je bio GaryCooper, takvim glumcima u o~ima istodobno vidite pet-{estdrama.Najfascinatnija scena u Protestu, i jedna od najsna`nijh u va-{im filmovima, jest ona u kojoj Bekim Fehmiu dolazi na neboders kojega }e se baciti. Mo`ete li se sjetiti okolnosti vezanihuz nastanak te scene?— Ne sje}am se ni~ega. Znam da je sko~io, i to je to. Nisamja lo{ega pam}enja, ali predugo trajem i previ{e toga imamu glavi. Pamtim samo ono {to mi je bilo va`no. Ovo je biosamo dan snimanja i gotovo.Tri sata za ljubavTri sata za ljubav donose opet jednu za na{ film neobi~nutemu, svakodnevnicu ku}nih pomo}nica.— ^ovjek u `ivotu ~esto zapazi neki naoko nebitan detalj. Jasam zapazio da su te jadnice, ku}ne pomo}nice zaista nekavrsta zatvorenica u obiteljima u kojima `ive i da imaju, {tose ono ka`e, tri sata za ljubav u nedjelju, izme|u izlaska i povratkau zatvor.Moj kolega Jurica Pavi~i} izme|u redaka ~ini mi se, smatrataj film mo`da i va{im ponajboljim, a moram priznati da sei meni jako svidio.— To je film koji se mo`e ispri~ati u jednoj re~enici, ja ge neubrajam u najbolje. Ponekad se ~ovjek brzo odu{evi nekomtemom, a da nije mnogo razmi{ljao o njoj. Danas bih, umjestoonoga {to sam napravio, pri~u uobli~io u tragi~nudramu.Zar film nije ve} i ovako dovoljno tragi~an?— Da, ali napravio bih ga druk~ije. Ovo je ipak malo lepr-{av film.Mo`da je ba{ zbog toga kraj filma jo{ i tragi~niji, a drama nakraju i uvjerljivija?— Iskreno govore}i, ja taj film smatram standardno dobronapravljenim filmom, ali sam osobno zadovoljniji nekimdrugim filmovima. Ideja je dobra, ali trebao sam napravitisocijalnu dramu, znatno dublju od one koju sam snimio.Ipak, taj su film, recimo, kupili Amerikanci. Na osnovi togafilma dobio sam najozbiljniju ponudu u `ivotu, ~emu sam setada najmanje nadao. Predstavnik jedne holivudske firme,Amerikanac, ne sje}am se vi{e kako se zvao, pozvao me u Parizi mi smo pregovarali o mom po~etku rada za njih. Amerikanacmi je odmah rekao kako se u Americi takve stvari nemogu doga|ati jer ve} i njegova tajnica ima ~etiri puta luksuznijistan negoli fina gospoda kod kojih `ivi ku}na pomo}-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.