Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmTijekom studijskog putovanje u Hollywood u posjetu producentuFamous Player-Lasky (poslije Paramount Pictures)Grierson u~i filmske tehnike i, me|u ostalima, susre}e Josefavon Sternberga i Ericha von Stroheima, o kojem pi{e kaoredatelju svih redatelja (Grierson,1966:62). Gleda njegovuPohlepu (Greed, 1925) i biva odu{evljen tom monumentalnomfilmskom gra|evinom, osobito njezinim sna`nim socijalno-kriti~nimslojem. U New Yorku se etablirao kao kriti-~ar pi{u}i o filmu i slikarstvu za New York Sun, gdje je objaviopoznate ~lanke o Ejzen{tejnu i Flahertyu uvode}i u filmskuterminologiju nove pojmove, kao tempo ili dokumentarizam.4 Susre}e se sa Flahertyjem i zapo~inje svoje do`ivotnoburno prijateljstvo s tim ’ocem dokumentarizma’, koji sGriersonom nije dijelio ideju o dokumentarnom filmu kao’drami u dvori{tu’. Sura|ivao je na spektakularnoj njujor{kojpremijeri Oklopnja~e Potemkin 1926. prevode}i me|unatpisesa ruskoga jezika.Kada se vratio u Veliku Britaniju, zemlja se nalazila u velikojekonomskoj krizi. Zbog posljedica rata stari imperij strmoglavljivaose na svim poljima; ekonomsko zaostajanje, nezaposlenost,{trajkovi i nemiri obilje`avali su britansku svakodnevnicu.Me|u ostalim, depresija je potpuno upropastilabritansku filmsku industriju pa je Hollywood u cijelostiosvojio kinematografsku mre`u u zemlji. Godine 1926. prikazanoje u britanskim kinematografima samo pet postotakadoma}e produkcije.S preporukom pjesnika Roberta Nicholsa u d`epu, Griersonse najavljuje na razgovor kod Sir Stephena Tallenta, rukovodiocaEmpire Marketing Boarda, zanesenjakom koji je vidiomogu}nost da se s pomo}u modernih medija o`ivi Commonwealthi u~vrsti svakim danom sve slabiji osje}aj jedinstvaunutar onoga {to je bio Britanski imperij. Grierson zarazgovora iznosi svoje ideje i zamisli vezane uz film, prijesvega nacionalno predstavljanje putem filma i uklju~ivanjefilma u edukaciju. On nije zabrinut zbog ameri~ke dominacijebritanskim kinima jer zna da se znatno vi{e sjedala nalaziizvan kinodvorana nego u njima. Njegova je ideja da se tasjedala popune. Kona~no, Grierson predla`e nove na~ineprodukcije i stavljanje te`i{ta ne na igrani film, nego na jedandrugi `anr, dokumentarni film.Dosta sna`nu opoziciju financiranju dokumentarnih filmovaGrierson razbija na za njega tipi~an na~in. Godine 1929.radi svoj antologijski film No{eni strujom (Drifters) s nemogu}imbud`etom od samo 2500 funti. Sve {to je do tada nau~ioo filmu i sve svoje ve} dozrele ideje ugradio je u taj, danasje sasvim jasno, jedan od tri ili ~etiri najva`nija dokumentarnafilma koja su ikad nastala. Njegova ideja da se filmderomantizira tako {to }e iza}i na ulice, u tvornice, rudnikeili, u ovom slu~aju, na brod me|u siroma{ne ribare rezultiragolemim uspjehom filma. No{eni strujom jest drama stvarnogadoga|aja (drama of actual event; Grierson, 1966:200)o pripadnicima klase koja je do tada u britanskom filmuignorirana ili eventualno bila samo komi~na figura. Griersonje takozvanoga malog ~ovjeka cijenio do divljenja i prikazivaoga kao zbiljskoga junaka ~iji je svakodnevni `ivot punuzbu|enja, napetosti, ali i lijepih trenutaka. Film slavi rad izavr{ava porukom o internacionalnoj uvjetovanosti rada.John GriersonPolazna to~ka u Griersonovu stajali{tu jest tehnolo{-ko/kolektivisti~ki iskaz modernog dru{tva. U skladu s timstajali{tem, tehnolo{ki razvoj, osobito u podru~ju komunikacija,s takvim pronalascima kakvi su radio, film, zrakoplovitd., ima odlu~an utjecaj na moderno dru{tvo.Tehnolo{ki razvoj u komunikacijama ~ini da su ljudi {iromsvijeta vi{e svjesni jedni drugih i vi{e me|usobno ovisni.Logika modernog dru{tva tra`i kolektivisti~ku organiziranost.(Lovel/Hillier, 1972:18)No, zanimljivo je da sadr`aj ne dominira tim djelom, nego jefino uravnote`en s vizualnom dimenzijom filma. Njegov rads kamerom (kamerman Basil Emmont) desetlje}ima je ispredsvog vremena; kamera je zavezana za kormilo ili jarbol, ~estisu snimci iz ruke tako da se prika`e {to prirodniji pokreti da se ono {to ribari vide i do`ivljavaju prilikom rada gledateljupoka`e {to je mogu}e vjernije. Film obilje`uje veomadinami~na monta`a s konfliktima krupnih i {irih planova,du`ih i kratkih rezova, {to dakako nije bez zna~ajnog Ejzen-{tejnova utjecaja.Grierson hrabro pristaje da se No{eni strujom premijernoprika`e zajedno s Ejzen{tejnovim Potemkinom, koji je britanskacenzura zabranila ~etiri godine ranije. Ta projekcija,H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.167
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmodr`ana 10. studenog 1929. u prostorijama Londonskogfilmskog dru{tva (The London Film Society) zbilja je kinematografskidoga|aj povijesnoga zna~enja. Publika i kritikaiskazuju podjednako odu{evljenje za oba filma. Trijumfalnapremijera i kasniji pohod No{enih strujom britanskim i svjetskimkinematografima pronijeli su Griersonovo ime filmskimsvijetom.No, usprkos golemu uspjehu filma Griersonu ni na kraj pametinije nastavljanje karijere (samo) redatelja; previ{e je onzainteresiran za edukaciju u filmu i film u edukaciji, novinarstvou filmu i film u novinarstvu i uop}e dru{tveno djelovanjeputem filma da bi se isklju~ivo posvetio umjetnosti. Njegaje zanimalo stvaranje sustava mnogo vi{e od bilo kojegapojedina~nog filma, makar bila rije~ o onome koji je onosobno napravio.Britanska {kola dokumentarnoga filmaJohn Grierson: »All things are beautiful if you have gotthem in the right order.« (Sve stvari su lijepe ako ih postaviteu pravi redoslijed.)John Grierson: »Men at labour are the salt of the earth.«(Radni ~ovjek je sol zemlje.)Mnogo vi{e nego filmski autor, Grierson je internacionalniugled stekao ulogom osniva~a filmskih institucija, kreatorafilmskih ’{kola’ i kao filozof koji je svoje ideje materijaliziraou mediju filma. U isto vrijeme kada britanska vlada u jalovupoku{aju da se suprotstavi Hollywoodu, svojom uredbomtakozvanim The Cinematograph Films Bill (ili The QuotaAct) odre|uje postotak doma}ih filmova koji se morajuprikazati u kinima, ~ega je jedini rezultat da velika ve}inabritanskih igranih filmova otpada na mediokritetske, na brzinuura|ene filmove koje tisak podrugljivo naziva QuotaQuickies, Grierson stvara jedno od najblistavijih poglavljafilmske povijesti. Britanska dokumentaristi~ka {kola etapa jena putu kroz filmsku povijest jednako blistavu i nezaobilaznukao recimo njema~ki ekspresionizam, talijanski neorealizamili francuski novi val.Lovel i Hillier vide tri klju~na elementa situacije koja je proizvelaokolnosti iz kojih je nastao britanski dokumentaristi~kipokret:Prvo, postojao je razvoj masovne politi~ke demokracije iposljedi~no tome potreba za obrazovanim i informiranimbira~em u kombinaciji sa skepticizmom nekih politi~kihmislilaca da je taj cilj mogu}e posti}i. Drugo, pojavili suse takvi mediji kakav je visokonakladni tisak, film i radio,{to je potaknulo nagla{enu javnu raspravu o utjecaju kojesu oni imali i koje potencijalno mogu imati na demokraciju.Tre}e, ogla{avanje i javno komuniciranje postalo jeprepoznato kao va`an i rastu}i sektor modernoga dru{tva.(Lovel/Hillier, 1972:11)Tomu se vjerojatno mo`e dodati i op}i razvoj filma tijekom1920-ih, toga za povijest medija mo`da najva`nijeg desetlje-}a, kada je, kako to ka`u Lovel i Hillier, »na trenutak izgle-168dalo da je film na putu da ispuni svoju prirodnu zada}u otkrivanja~ovje~anstva« (Lovel/Hillier, 1972:9).Godine 1926. osnovan je The Empire Marketing Board sasvrhom »promoviranja svih va`nijih istra`ivanja u svijetukoja imaju utjecaja na produkciju i odr`avanje transporta uopskrbi hranom Britanskog imperija« (Ellis, 2000:<strong>34</strong>). Nakon{to dobiva posao kreativnog organizatora u EMB, Griersonubrzo pokre}e inicijativu za osnivanje Filmske sekcije(Film Unit) pri EMB. Pod, za Griersona karakteristi~nim,pompoznim sloganom To Bring the Empire Alive — as aCommonwealth of Nation (O`iviti Imperij kao zajednicu naroda),Filmska sekcija po~inje okupljati mlade, katkad sasvimneiskusne, filma{e (J. J. Davidson, Basil Wright, JohnTaylor, Paul Rotha, Evelyn Spice, Donald Taylor, Arthur Elton,Edgar Anstey, Stuart Legg), koji }e ubrzo postati kreativnajezgra budu}ega fenomena. Filmsku proizvodnju karakterizirado tada nevi|en entuzijazam, a filmovi se prikazujuna svim zamislivim i nezamislivim mjestima, ~ak i u vlakovima.Ve} 1933. Filmska sekcija EMB ima trideset zaposlenih,a aura mita kojom je Grierson obavijen datira sveotada. Grierson sve svoje suradnike naziva dobrim javnimslu`benicima (a good civil servant) i od njih tra`i i dobivapotpunu odanost. Ideju da rade ne{to korisno za dru{tvousadio je u svakoga svog suradnika u~e}i ih da su prvo propagandistipa tek onda autori. Bio je brutalni i tiranski supervizorkoji je uveo neograni~eno radno vrijeme i ukinuopravo na privatni `ivot mladim redateljima, koji su od njegamorali skrivati i da imaju djevojke, a sam Grierson je od svihosamnaest mjeseci krio da se o`enio ~lanicom Sekcije MargaretTalbot. Svi namje{tenici Sekcije dru`ili su se i u privatnom`ivotu, ali je ~ak i u pabovima uz pi}e jedina tema razgovorabio film. [tovi{e, mnogi su projekti zapo~eti upravou pabovima. Imao je obi~aj apsolutne po~etnike gurati u posao,znao je danima raspravljati o jednom jedinom kadru unekom filmu i uveo je praksu obvezne minuciozne i opse`neistra`iva~ke pripreme prije nego {to se snimi i metar filma.Me|utim, premda vo|a cijeloga projekta, nije se ustru~avaosnimateljskoga rada u filmovima drugih redatelja.Grierson pokazuje zapanjuju}u vje{tinu u pronala`enjusponzora pa je je ve} u po~etku financiranje Sekcije kombiniranodr`avnim i privatnim dotacijama. Za ~etiri godine odfilma No{eni strujom do EMB-ova zatvaranja 30. rujna1933. Griersonu je uspjelo proizvesti vi{e od stotinu filmova,razvio je vi{e `anrova, me|u njima i jedan sasvim novi;stvarnosno zasnovane dokumentarne drame. U EMB-u proizvedenoje i vi{e takozvanih kompilacijskih dokumentaracaedukativnog sadr`aja kakve je u Sovjetskom Savezu radilautemeljiteljica tog pod`anra Ester [ub. Posebno zanimljivibili su takozvani posteri, propagandni filmovi koji su prethodilitelevizijskim reklamama otprilike ~etvrt stolje}a. Posteri,koji su obi~no bili dvije ili tri minute dugi i naj~e{}e apstraktniu formi, uglavnom su realizirani tehnikom animacije.Kona~no, {to }e za njegovu budu}u karijeru biti neobi~nova`no, Grierson je putem EMB-a do{ao u kontakt sa polovicomplaneta.Njegove godine u EMB-u Ellis sumira ovim rije~ima:H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
- Page 2 and 3:
CODEN HFLJFVSadr`aj / Contents34/20
- Page 4 and 5:
PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
- Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 8 and 9:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 10 and 11:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 12 and 13:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 14 and 15:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 16 and 17:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 18 and 19:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 20 and 21:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 22 and 23:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 24 and 25:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 26 and 27:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 28 and 29:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 30 and 31:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 32 and 33:
Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
- Page 34 and 35:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 36 and 37:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 38 and 39:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 40 and 41:
PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
- Page 42 and 43:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 44 and 45:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 46 and 47:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 48 and 49:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 50 and 51:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 52 and 53:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 54 and 55:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 56 and 57:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 58 and 59:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
- Page 62 and 63:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 64 and 65:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
- Page 68 and 69:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 70 and 71:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 72 and 73:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
- Page 76 and 77:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 78 and 79:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
- Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
- Page 84 and 85:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 86 and 87:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 88 and 89:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
- Page 94 and 95:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
- Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
- Page 104 and 105:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 106 and 107:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 108 and 109:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 110 and 111:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 112 and 113:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 114 and 115:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 116 and 117:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 118 and 119: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 120 and 121: FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
- Page 122 and 123: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 124 and 125: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 126 and 127: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 128 and 129: IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
- Page 130 and 131: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 132 and 133: DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
- Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 136 and 137: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 138 and 139: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 140 and 141: DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
- Page 142 and 143: PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
- Page 144 and 145: UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
- Page 146 and 147: GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 152 and 153: U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
- Page 154 and 155: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 156 and 157: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 158 and 159: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 160 and 161: TUMA^ENJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
- Page 162 and 163: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 164 and 165: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 166 and 167: STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
- Page 170 and 171: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 172 and 173: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 174 and 175: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 176 and 177: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 178 and 179: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 180 and 181: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 182 and 183: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 184 and 185: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 186 and 187: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 188 and 189: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 190 and 191: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 192 and 193: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 194 and 195: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 196 and 197: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 198 and 199: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 200 and 201: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 202 and 203: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 204 and 205: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 206 and 207: STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
- Page 208 and 209: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 210 and 211: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 212 and 213: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 214 and 215: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 216 and 217: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 218 and 219:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 220 and 221:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 222 and 223:
Sa`eciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
- Page 224 and 225:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 226 and 227:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 228 and 229:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 230 and 231:
O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
- Page 232 and 233:
HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA