34/2003 - HFS

FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarBSAD, Kanada, 2002 — pr. Handprint Entertainment,Lions Gate Films Inc., Miramax Films, TrimarkPictures, Ventanarosa Productions, LindsayFlickinger, Sarah Green, Nancy Hardin, Salma Hayek,Jay Polstein, Roberto Sneider, Lizz Speed; izv.pr. Mark Amin, Brian Gibson, Mark Gill, Jill SobelMessick, Amy Slotnick — sc. Clancy Sigal, DianeLake, Gregory Nava i Anna Thomas prema knjiziHayden Herrere; r. JULIE TAYMOR; d. f. RodrigoPrieto; mt. Françoise Bonnot — gl. Elliot Goldenthal;sgf. Felipe Fernández del Paso; kgf. Julie Weiss— ul. Salma Hayek, Alfred Molina, Valeria Golino,Geoffrey Rush, Edward Norton, Ashley Judd,Antonio Banderas, Diego Luna — 123 min — distr.UCDKronika `ivota kontroverzne slikarice FrideKahlo i njezine burne ljubavne veze saslikarom Diegom Riverom.»Slikam samu sebe jer mnogo vremenaprovodim sama i jer je to motiv kojinajbolje poznajem« — objasnila je jednomprilikom Frida Kahlo velik brojsvojih autoportreta.Sude}i po toj izjavi moglo bi se pomislitida je rije~ o slikarici koja je `ivotprovela povu~eno, u ti{ini i samo}i.No, Frida Kahlo `ivjela je svakako,samo ne povu~eno; u njezinu `ivotusve je bilo veliko, burno i intenzivno —njezin brak sa slavnim meksi~kim slikaromDiegom Riverom, njezina tjelesnapatnja, njezine ljubavne afere, njezinpoliti~ki anga`man. ^ak je i njezina fizi~kapojava izazivala pozornost — Fridaje bila `ena iznimne ljepote, koju jeisticala upadljivom odje}om, nakitom ifrizurom. Nevjerojatno je da je u takvu`ivotu, koji je k tome trajao samo 46godina, Frida Kahlo stigla jo{ i mnogetrenutke provesti sama. Te trenutke, ukojima su i nastajale njezine slike, provelaje trpe}i posljedice te{ke prometnenesre}e koju je do`ivjela kao osamnaestogodi{njakinja.U `ivotu Fride Kahlo sve izgleda filmi~no— od autobusne nesre}e do {areneodje}e. No, za film od 120 minuta utom `ivotu ima naprosto previ{e motiva.Rije~ je o biografiji koja zahtijeva ilidulju formu ili ve}u odlu~nost u izborukoji }e od tih motiva u}i u film. RedateljicaJulie Taymor i nekoliko scenaristao~igledno nisu znali ili nisu htjelinapraviti takav izbor, pa su u filmu jednostavnonanizali sve. U tom nizanjuizniman Fridin `ivot prolazi poput `ivopisnakrajolika koji gledamo iz vlaka;sve to izgleda zanimljivo, ali ni{taod onoga {to gledamo ne uspijeva seistaknuti i ostaviti dublji dojam.U filmu Frida ka`e da je do`ivjela dvijenesre}e u `ivotu — prometnu i DiegaRiveru, od kojih je ova druga mnogogora. Ako znamo da je u spomenutojnesre}i slomila klju~nu kost, kralje`nicu,rebra, nogu, da joj je metalna {ipkaprobila zdjelicu zbog ~ega nikad nijemogla imati djece, da je pro{la vi{e odtrideset operacija, trpjela neprestanebolove i na kraju postala ovisna o lijekovimaprotiv bolova, onda mo`emosamo zamisliti intenzitet njezine emocionalneboli. No to {to Frida u filmuka`e, redateljica ne uspijeva filmompokazati; njezina fizi~ka i emocionalnapatnja kao da su ure|ene za slikanje.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.Iako prisutna u svakoj sceni, Fridaostaje zaklonjena iza svojih {arenih haljinai slikovitih meksi~kih ambijenata,kojima je suprotstavljeno sivilo sjevernoameri~kihgradova i pari{ka dekadencija.Proturje~nosti Fridina `ivota— trenuci tjelesne boli i samo}e nasuprotveselom i burnom dru{tvenom `ivotu,njezina umjetni~ka snaga nasuprotemocionalnoj slabosti ne uspijevajuse probiti iznad povremeno vrlo dojmljivepovr{ine. A upravo patnja u nevjerojatnomsu`ivotu s iznimnom `ivotnomstra{}u obilje`ila je ne samonjezin `ivot nego i njezine slike. Ipak, utrenucima kad se `ivotni prizor pretvoriu neku Fridinu sliku ili se iz slike pokrene`ivotni prizor, redateljica se najvi{epribli`ava slo`enoj unutra{njostiglavnog lika. Ti trenuci, kada Fridinaslika govori umjesto nje same, najuspjelijisu dio filma. Druge vizualne stilizacije,poput onih u scenama prometnenesre}e, operacije, posjeta New Yorku,iako zanimljive, samo se uklapaju uop}e {arenilo iza kojega se krije redatelji~inanemo} da se pribli`i svojoj junakinji.Stoga svo to obilje motiva i vizualnihstilizacija ne poma`e da se film izdigneiznad pukog upoznavanja gledateljas ~injenicama iz `ivota Fride Kahlo,te prikaza prili~nog broja njezinihslika. A to su zahtjevi koje mo`e ispunitii ne{to iscrpnija reporta`a.Jelena Paljan119