34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmKao kruna Irwinovih napora godine 1952. dolazi mo`danajve}i uspjeh u povijesti National Film Boarda, McLarenovoosmominutno animacijsko remek-djelo Susjedi, koje donosiOscara 14 u Montreal i definitivno etablira Kanadu kaozemlju golema potencijala u podru~ju umjetni~ke animacije.Upravo etabliranje animiranog filma kao rezultata timskograda pripada me|u najva`nija Irwinova dostignu}a tijekomnjegove tri plodne godine na ~elu NFB-a. Zapravo Griersonovaideja o filmu kao u prvom redu kolektivnom proizvoduprvi je put materijalizirana u mediju animacije. Da bi seto dogodilo, prethodno je veliki McLaren morao biti marginaliziran.»McLaren je zapravo bio ’samotnjak’ u svojoj umjetnosti.Iako sasvim sposoban da sura|uje s drugima i uvijek spremanpodijeliti svoj veliki talent, on zapravo nije trebaonikoga drugog.« (Jones, 1981:75)U razvoju animacije u NFB-u tijekom 1940-ih i 1950-ih njegovanazo~nost kao nedvojbeno genijalna umjetnika bila jeva`na i njegovi apstraktni radovi bili su nadahnu}e mladimautorima da tra`e vlastite putove u umjetnosti. No, njegovoinzistiranje na animaciji kao umjetni~koj rukotvorini, njegovodosljedno stajali{te da bi razvoj klasi~ne cel-animacije uNFB bilo ne{to preskupo i nepotrebno kao i njegov prezirprema holivudskoj animaciji pokazali su se kao objektivnaprepreka u produkciji te filmske vrste. Stoga skupina mladihautora ubrzo raskida s McLarenovim pristupom, te uza svedu`no po{tovanje odbijaju prihvatiti ga kao svog lidera iprotivno njegovoj volji inspiraciju nalaze kod ju`nog susjeda,ali ne u Hollywoodu, nego u malom nezavisnom studijuUPA, koji je tokom 1950-ih revolucionirao crtani film. Godine1953, na animiranom filmu Romanca o transportu uKanadi (The Romance of Transportation in Canada), filmkoji Collin Low, Wolf Koenig, Roman Kroiter i Tom Dalypotpisuju kao timski rad ozna~ava prekretnicu u razvoju animacijeu NFB. Grupni rad i cel-animacija ne samo da dobivajupravo gra|anstva nego po~inju prevladavati unutar engleskogaodsjeka studija.No, McLaren time ni u kom slu~aju nije ostao u drugom planu.On nastavlja djelovati u NFB, ali sada isklju~ivo kao autor,stvaraju}i pritom najva`niji animacijski autorski opusuop}e, koji ga nedvojbeno ~ini jednim od najve}ih umjetnikadvadesetog stolje}a. Usto, nakon {to se pod vodstvomnjegova u~enika Renéa Jodina godine 1966. osniva NFB’sFrench Production (Francuska produkcija NFB), to postajemjesto gdje se zadr`ava i njeguje McLarenovo naslje|e o animacijikao prije svega eksperimentu i tragala{tvu, te tu celanimacijagotovo da i ne postoji.Norman McLaren: »Animation is not the art of drawingsthat-movebut the art of movements-that-are-drawn.What happens between each frame is more importantthan what exists on each frame.« (Animacija nije umjetnostcrte`a-koji-se-kre}u, nego je to umjetnost pokretakoji-je-nacrtan.Ono {to se zbiva izme|u svakog kvadratava`nije je od onoga {to se nalazi u svakom kvadratu.)Grant Munro: If McLaren had lived before there weremoving pictures, he’d have invented them (Da je McLaren`ivio prije filma, on bi ga izmislio.)Vje~ni sinonim NFB-a, u ve}oj mjeri i od samog Griersona,ostaje Norman McLaren (1914, Stirling, [kotska — 1987,Montreal). Zahvaljuju}i ponajvi{e tom genijalnom umjetnikuKanada je postala vode}a zemlja po produkciji umjetni~koganimiranog filma i ~injenica da se glavna zgrada NFB uMontealu zove Zgrada Normana McLarena ne{to je apsolutnonajpravednije {to se mo`e zamisliti.Ni jedna druga osoba nije vi{e pridonijela ugledu institucijenego {to je to u~inio povu~eni, skromni {kotski pacifist,koji je sebe sama vidio prvenstveno kao ’civilnog slu`benika’jednako kao i umjetnika koji se koristi filmskimmedijem (Evans, 1991:23).Osim sna`na utjecaja na profiliranje kanadske i svjetske animacije,McLaren je sam stvorio vjerojatno najfascinantnijifilmski opus svih vremena. Taj majstor ritma, gradacije boja,manipulator pokretom i vremenom bio je i ostao nenadma-{eni genij filmske animacije i jedan od najve}ih umjetnikakoji su se uop}e bavili filmom. Iako je jo{ relativno nepoznat{irem krugu gledatelja, filmovi su mu uvijek distribuirani ualternativnim tzv. art-kinima, studentskim centrima, festivalimaanimacije, muzejima i drugim marginalnim ili elitnimmjestima, njegovo je djelo ostavilo sna`an pe~at na suvremenifilmski i televizijski izraz, reklamu i dizajn. Zapravo suNorman McLaren: ’najva`nija osoba’ u NFBEvelyn Lambart: »McLaren is one of those people on thethin line between genius and insanity. He doesn’t live inthis world at all. To live like an ordinary individual is forhim a continual compromise.« (McLaren je jedan od onihljudi koji se nalaze na granici izme|u genijalnosti i ludila.On uop}e nije `ivio u ovom svijetu. @ivjeti kao obi~an pojedinacza njega je bio trajan kompromis.)Norman McLarenH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.181