34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...na brodu po~etkom filma (u trajanju od 68 sekundi), ili prviretrospektivni prizor u creskom dvori{tu, kad Mada ispra}aN.-a i njegova oca (u trajanju od 79 sekundi). U oba je primjeraprimijenjen plan koji obuhva}a cijelu radnju (ameri~ki,srednji), ali jo{ dopu{ta da jasno vidimo likove i njihovalica i gestikulaciju. Plan je tako|er neizmijenjen tijekom trajnjakadra, 4 jer za to nema bitnog povoda. Kadrovi su potpuno(brod) ili relativno stati~ni (dvori{te). Redatelj ne vidi potrebuza rezom, odnosno za zavr{etkom jednog kadra i otpo~injanjusljede}ega radi promjene pozicije kamere, niti jemotiviran za pokretanje kamere (za njezino pomicanje s mjesta)pri trajanju kadra. Takav jednostavan pristup temeljemje redateljske samozatajnosti. Primijenjena je normalna vizurakao najfunkcionalnija, upotrijebljen je srednji objektiv,elementi koji obi~no{}u podupiru diskretan pristup. Oba suprizora siroma{na scenografskim sadr`ajima, obilje`uje ihodsutnost vizualnih atrakcija. Eliminacija nebitnih prizornihelemenata tako je sna`na da se mo`e govoriti o prizornoj redukcijikao jednom od oblika vizualne redukcije.Kadar kao pozornicaNa~elo scene u jednom kadru dovedeno je do krajnosti urje{enju prizora s pe~enjem janjeta. Prizor je scenografskijednostavan, smje{ten je u bre`uljkasti kamenjar kojem dubinuzatvara stijena, srednji je plan, blagi gornji rakurs, suncepro{arano sjenama rijetkog li{}a. Dje~ak se s kontesicomvratio s barke i sjedi uz seljaka koji posluje oko ra`nja. Cijelije prizor snimljen u jednom gotovo stati~nom kadru, kojizapo~inje ulaskom dje~aka, a zavr{ava o~evom ljutnjom — ume|uvremenu je i on do{ao. Taj dio scene (jer scena timeipak ne zavr{ava), traje vrlo dugih 112 sekundi. U taj je kadarna dva mjesta interpoliran blizi plan djece — promatra-~a zbivanja, u trajanju od po 7 sekundi. Kadar je predstavljentrodijelno, ukupnog trajanja 98 sekundi, {to je jo{ uvijekdugo. Unato~ rezovima, ta vizura dominira trajanjem i(uvjetnom) nepromjenjivo{}u. Za{to je taj kadar zanimljiv?Nepokretni je dje~ak u sredi{tu, a seljak obigrava okolo,izlaze}i iz kadra u potpunosti ili dijelom tijela, ~ak i glavom.Dijelovi kadra u kom seljak biva neobi~no, pa i ru`no ’narezan’traju prili~no dugo. 5 Uobi~ajenim bi pristupom biloomogu}eno pra}enje cijele situacije uz korekcije kompozicije,ili bi tim ru`nim ’rezanjem’ snimane osobe bio motiviranmonta`ni rez uz promjenu pozicije kamere. Ustrajavanje naprividno obi~nom, ali netipi~nom rje{enju govori da je autorustalo da ba{ na taj na~in prika`e stvari, i da vjeruje da jetaj na~in najbolji.Nesklad ’pozorni~kog’ pristupa, gdje se fiksiranim okviromdefinira prostor odvijanja filmske radnje, i same akcije kojaprelazi granice okvira, mo`e pobuditi razli~ite filmofilskeasocijacije. Mo`e podsjetiti na po~etke kinematografije, nastacionarne i te{ke kamere, i neosvije{tene filmske autore,koji se nisu dosjetili pokrenuti kameru da bi popratili zbivanjeili korigirali kompoziciju. Netko }e drugi prepoznati sli~nostis radovima filmskih eksperimentalista, koji istra`uju{to se sve mo`e dogoditi tijekom nekog vremena u prostoruograni~enim okvirom kadra. 6 Osobno u ovom pristupu razumijevamideju rigidnog dokumentarizma, dosljednu provedbuna~ela redateljskog nemije{anja — redatelj ovdje de-206monstrativno ne `eli pridati zna~enje promjenama u kadru. 7Zato njegova slika djeluje poput snimke s kamere fiksiraneu nekoj trgovini: kad se takva snimka pregledava, uo~ava seda ljudske figure nekontrolirano ulaze i izlaze iz okvira, i bivajuslu~ajno ’narezane’, ne postoji svjesna briga o kompoziciji.Sadr`aj takva kadra mo`e se definirati kao snimka ome-|enog prostora i elemenata koji su u odre|enom trenutkuslu~ajem bili prisutni. 8 Kako je u na{em primjeru plan {iri oddje~akove figure, pojavljuju se jo{ neki sadr`ajni dijelovi prizora,ali po principu — {to je u kadar spontano u{lo, to je iprisutno, nije pokazana nikakva autorska namjera da se kadarkorigira i prilagodi kretanju sporednih, ali aktivnih likova.Razlozi za takav slikovni pristup jesu dramski — ova scenaje svojevrstan antiklimaks, ona slijedi nakon uzbu|uju}e,ali ve} poentirane scene izme|u dvoje mladih u barci; nastupatrenutak suo~avanja sa zbiljom.Na~inom kako je to snimljeno (dje~ak centriran u slici, pogrbljeni {utljiv, oko kojega se odvija neva`no zbivanje, a sveto dugo traje) podcrtava se njegova tjeskoba i osamljenost.Plan se mijenja promi{ljeno i funkcionalno, tek kad iz blizinetreba pokazati reakciju dje~aka koji odlu~uje la`ju za{titiprijateljicu. U svakom slu~aju, taj je kadar realiziran na formalnominimalisti~ki na~in, i prizorna je radnja u biti pokazanau cjelini trajanja. I bitno u tome je ovo: kontinuiraniprikaz cjelovite prizorne radnje na jednostavan na~in filmskije dokaz njezine autenti~nosti, dokaz je da pojavna stvarnostnije filmski manipulirana, ve} se takvim kontinuiranim prikazomdemonstrira da se sve (prikazano) upravo ovako doga|alo.9 To je pristup koji igranofilmski sadr`aj prikazuje upseudodokumentarnoj 10 formi, daju}i mu auru vjerodostojnosti.Pokretni kadroviU filmu tako|er postoji i vi{e minisekvenci slo`enih od jednogili vi{e pokretnih kadrova. Primjer je po~etak kopnenogdijela piknika. Tri su povezana kadra: u prvom, stati~nom,grupica dolazi prema kameri — {to je popra}eno izra`ajnom,poletno-romanti~nom glazbenom temom (42 sekunde),u drugom kamera gotovo bo~no prati put grupe prekolivade, ~uje se dijalog dje~aka i oca (59 sekundi), u tre}emkamera prolazi otvor u suhozidu i straga prati grupu pri susretusa seljacima (21 sekunda). Kadrovi po svojoj fakturidonekle razlikuju. Zajedni~ke su im osobine trajanje definiranotrajanjem (aktualne, aktivne, zanimljive) radnje, {irokiplan, postojanje dubine, odmjereni ritam. Iz kadra u kadarponavljaju se sli~ni planovi, a tim nizanjem dolazi do gomilanja(kumulacije), a sve radi poja~anja (amplifikacije) njihovadjelovanja.Prvi kadar sekvence dolaska snimljen je umjerenim uskokutnikom;unato~ tome ostvarena je potpuna o{trina u dubinu.Prolazak grupe kroz kadar traje dugo, a figure se ne pove}avajunaglo. Sjene likova su duge, boje ~iste, a udaljeni drugiplan bistar, {to sugerira neki jutarnji sat. Kadar ima ugo|ajnufunkciju — nema zanimljivu radnju, ni osobitu obavijesnuulogu. Vizualno je jednostavan, sadr`ajno siroma{an, atraje daleko dulje nego je potrebno da se percipira njegov sadr`aj.Zbog svoje stati~nosti, ~vrste kompozicije ploha livadei planine u pozadini, i njihovih monolitno obojenih povr-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.