Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 150 do 155 Matija{evi}, @.: @i`ek sam protiv svihshva}anje metafizike dakako ima implikacije za filozofijskomi{ljenje. Rodolphe Gasché tvrdi da su u @i`ekovoj teorijiidentiteta sociopsiholo{ki i psihoanaliti~ki koncepti izmije-{ani s filozofijskim, jer je sfera onkraj predo~avanja upravosfera mi{ljenja. Ako je mi{ljenje, kao filozofsko mi{ljenje,mi{ljenje o granicama, tada je korak koji »@i`ekovo veseloprigrljivanje logike opozicija ne mo`e poduzeti odista korakprema filozofijskom mi{ljenju« (Gasché,1994:279).@i`ek u samom uvodu Sublimnog objekta ideologije iznositri zada}e svoga djela: promovirati tezu da je Lacan najve}iod svih racionalista suprotno uvrije`enu mi{ljenju o Lacanukao opsjenaru te da je Lacan mo`da najradikalnija suvremenaverzija prosvjetiteljstva. Ta }e zada}a @i`ekovo djelo lociratiunutar naslje|a preispisivanja prosvjetiteljstva i zapadnja~keracionalnosti frankfurtovaca te dati novi zamah pitanjuodnosa racionalizma i iracionalizma. Lacan je posljednjiprosvjetitelj, ali njegovo prosvjetiteljstvo jest odista prosvjetljuju}e,a ne mra~nja~ko kakvim ga shva}aju Adorno i Horkheimer.Dakako da se to pitanje odnosi na sam doma{ajpsihoanalize u reviziji odnosa racionalnosti i iracionalnosti,logosa i mythosa. @i`ek }e drugom prigodom re}i da jeupravo zada}a psihoanalize da retroaktivno posreduje tajjaki sraz izme|u jednog i drugog koji nam je civilizacija namrlai koji je dakako eskalirao u doga|ajima dvadesetog stolje}a.U auto-intervjuu @i`ek (1994) izjavljuje da ono na {toLacan smjera nije ni filozofijsko utemeljenje psihoanalize niobratna operacija razotkrivanja filozofije kao paranoidnomegalomanskogadiskursa ve} ne{to mnogo preciznije:»analiti~ki diskurs je vrsta i{~ezavaju}eg posrednika izme|upretfilozofijskog svijeta mythosa i filozofijskog svijeta logosa«(@i`ek 1994, 183-184).Arheologija simptomatikeDrugi je zahtjev izvesti neki oblik povratka Hegelu, u maniriu kojoj se Lacan vratio Freudu. Treba pokazati da je apsolutnoznanje tek ime za priznanje odre|enoga radikalnog gubitka.Treba reaktualizirati hegelovsku dijalektiku na temeljulakanovske psihoanalize, gdje je aktualna slika o Hegelu kaoidealistu-monistu potpuno kriva te u njega treba prona}iafirmaciju razlike i kontingencije.Tre}i je zahtjev pridonijeti teoriji ideologije i{~itavanjem nekihklasi~nih motiva kao {to je feti{izam robe te lakanovskihpojmova za koje }e se pokazati da su sveza s teorijom ideologije:sublimni objekt, vi{ak u`ivanja, a najva`nije u takvu~itanju prema @i`eku jest tuma~enje suvremenih ideolo{kihpojava bez upadanja u tipi~nu postmodernu zamku ili iluzijuda `ivimo u postideolo{kom dru{tvu. Opasnost kapitalizma@i`ek vidi kao ne{to blisko Gramscijevu pojmu hegemonije,transformacija postoje}ih re`ima u tolerantne multikulturalisti~kere`ime, pri ~emu kapitalizam apsorbira upravoone subverzivne momente i zahtjeve koji prijete njegovu postojanjukao spefici~an na~in `ivota.Posljednja teza nadaje se kao ona koja upu}uje na opasnostod neprihva}anja psihoanaliti~kih tuma~enja ideologije.Upravo su najopasnije one ideologije koje progla{avaju da je~ovjek harmoni~no bi}e, novi ~ovjek bez antagonisti~kih napetosti.Svaka je kultura u neku ruku reakcija-formacija (dodajmo,a onda i simptom), »poku{aj kultiviranja traumatskejezgre, radikalnog antagonizma kojim ~ovjek presijeca pup~anuvrpcu sa prirodom« (SOI, str. 5).Kako se Hegel, Marx i Lacan povezuju u smislenu interpretativnucjelinu? Laclau i Mouffe smatraju da poku{aj sistematizacije@i`ekovih kategorija ide suprotno njegovim namjerama,no ipak se u ovom djelu, a {to je primjenjivo i nanjegov opus u cjelini, mo`e iscrtati jasan niz referencija. Prvateza jest da je Marx, a ne Freud, otkrio simptom (1. poglavlje,Kako je Marx otkrio simptom?). No, taj }e se simptom lakanovskituma~iti kao posljednja formacija, kao ostatak subjektiviteta,kao ono {to se ne mo`e simbolizirati i dovestido Hegela te predstavljati onaj dio supstancije koji ne mo`epostati subjekt, kao nepripitomljiva sr` Hegelova sustava,simptom koji }e Lacan zato preimenovati u sintom (sinthome),u ~emu ga @i`ek slijedi. Frojdovsko tuma~enje snovaparalelno je Marxovu tuma~enju kapitala u smislu odnosaforme i sadr`aja; nema sadr`aja skrivena iza forme, oblik jeve} sadr`aj. Dru{tveni odnosi izme|u pojedinaca prikrivenisu u obliku dru{tvenog odnosa me|u stvarima, proizvodnihodnosa, {to je histerija konverzije tipi~na za kapitalizam.Psihoanaliti~ko u~enje jest da nema ni~ega iza simptoma,simptom je prvobitna tvorba, razrije{ite simptom i uni{tiliste subjekt. To je ideja o sintomu i zato je preimenovan; sintomkao onaj simptom koji je granica kakve-takve cjelovitostisebstva. Uop}e ~ini se da je Marx pogrije{io u svom utopijskomhiper-racionalizmu, u zabludi o potpunom razrje{enjupatogenog simptoma, vi{ka vrijednosti, koji je sobomodnio i vrijednost. Jedino u vi{ku vrijednosti sadr`ana je vrijednostuop}e, pou~ava nas @i`ek, jedino u prekomjernostisadr`ano je u`ivanje.Vi{kovi u kapitalizmuNo, paradoksalno je za @i`eka da se Marx nije uspio nositis tim paradoksom vi{kau`ivanja. Znaju}i ili slute}i sve, onipak u Predgovoru Kritici politi~ke ekonomije opisuje prijelaziz kapitalizma u socijalizam u terminima vulgarne evolucionisti~kedijalektike proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa:»kapitalisti~ki odnosi postaju prepreka daljnjem razvojuproizvodnih snaga i to dovodi do potrebe za socijalisti~komrevolucijom, dakle, treba uspostaviti proizvodne odnosekoji }e omogu}iti poja~ani razvoj proizvodnih snaga kao ciljapo sebi samog povijesnog procesa« (SOI, str. 53.) Isti paradoksobilje`uje vi{ak vrijednosti i vi{ak u`ivanja. Akooduzmemo vi{ak, gubimo u`ivanje, budu}i da je ono konstitutivnaprekomjernost. Kapitalizam ne mo`e posti}i unutarnjuravnote`u, on u homeostazi nestaje, »mo`e pre`ivjetisamo u svom mahnitom obliku, trajno revolucioniraju}i svojematerijalne uvjete« (SOI, str. 52), mo`e pre`ivjeti, dodajmo,idu}i samo s onu stranu na~ela ugode.No, oblik u kojem je izra`ena antikapitalisti~ka (ali ne i revolucionarno-socijalisti~ka)pobuna Slavoja @i`eka prili~noje nedore~en u smislu da isklju~ivo dijagnosticira revolucionarnuiluziju. S jedne strane u Sublimnom objektu ideologijepriznaje da je vi{ak vrijednosti inherentan kapitalizmu i dasvi poku{aji da se pripitomi vi{ak vrijednosti nu`no propadajubudu}i da kapitalizam mo`e pre`ivjeti samo u svom153H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 150 do 155 Matija{evi}, @.: @i`ek sam protiv svihPtice A. Hitchcocka (1963)mahnitom obliku. Upravo se neuspjeh marksizma sastoji utoj utopijskoj ideji da struktura vi{ka vrijednosti mo`e biti izmijenjena.Marksizam nije uspio uzeti u obzir, pomiriti se s objektomvi{kom,»s ostatkom Zbiljskog koje izmi~e simbolizaciji —{to je tim vi{e iznena|uju}e ako se prisjetimo da je Lacanskovao svoj pojam vi{ka.u`ivanja na temelju Marxova pojmavi{ka vrijednosti« (SOI, str. 50). Tako, uobli~enje lijevog, antikapitalisti~kogprojekta treba slijediti u terminima razli~itimaod globalne socijalisti~ke revolucije. Potonja je za @i`ekautopijski projekt; subjektovo u`ivanje odgovara kapitalisti~komvi{ku vrijednosti te bi tako globalna revolucija bila iutopijska, a na`alost i vrlo antilakanovska. Naputak nam kazujeda se jednostavno treba izmiriti s manjkom koji stvaravi{ak.Mo`e li se u tom smislu @i`ekovo tuma~enje razmatrati natragu djela jednoga drugog hegelijanca, Francisa Fukuyame,koji je dijagnosticirao kraj povijesti u liberalnoj demokraciji,koja posti`e najbolje ostvarenje univerzalne ljudske te`nje,154`elje za priznanjem, hegelijanske (a, opet, i lakanovske `elje)te je onda sada{nja demokracija ipak najbolje od svih dru{tava,ili da se poslu`imo paradoksom pripisanim Churchillu,toliko dragim @i`eku, demokracija je najgori od svih sustava,ali nijedan drugi ne bi bio bolji.Je li pitanje postmarksizma blisko problematici koju doti~e iDerrida u Sablastima Marxa (2002), dijelom usmjerenom iprotiv Fukuyamina tuma~enja kraja povijesti koje Derridanaziva neoevan|eoskom retorikom. Fukuyama kritiziraMarxa i predla`e njegovo upotpunjenje: u njemu bi nedostajaotaj hegelijanski-kr{}anski potporanj priznanja ili timoti~nasastavnica du{e. Ono {to je za Derridu o~igledno u Fukuyaminutuma~enju jest sna`no kristijanizirana shema dijalektikegospodara i roba. Fukuyama upravo nalazi prethodnikau jednom drugom hegelijancu i politi~aru A. Kojèveu te sesla`e s njegovom konstatacijom da su poslijeratna Amerikaili ~lanice Europske zajednice utjelovljenje Hegelove dr`aveuniverzalnoga priznanja. Prema Derridi, Fukuyama se izme-|u Hegela i Marxa odlu~uje za Hegela, jer oba su misliocauspostavila ideju kraja povijesti, no dok je za Hegela to libe-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
- Page 2 and 3:
CODEN HFLJFVSadr`aj / Contents34/20
- Page 4 and 5:
PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
- Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 8 and 9:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 10 and 11:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 12 and 13:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 14 and 15:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 16 and 17:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 18 and 19:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 20 and 21:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 22 and 23:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 24 and 25:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 26 and 27:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 28 and 29:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 30 and 31:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 32 and 33:
Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
- Page 34 and 35:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 36 and 37:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 38 and 39:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 40 and 41:
PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
- Page 42 and 43:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 44 and 45:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 46 and 47:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 48 and 49:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 50 and 51:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 52 and 53:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 54 and 55:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 56 and 57:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 58 and 59:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
- Page 62 and 63:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 64 and 65:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
- Page 68 and 69:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 70 and 71:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 72 and 73:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
- Page 76 and 77:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 78 and 79:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
- Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
- Page 84 and 85:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 86 and 87:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 88 and 89:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
- Page 94 and 95:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
- Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
- Page 104 and 105: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 106 and 107: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 108 and 109: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 110 and 111: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 112 and 113: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 114 and 115: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 116 and 117: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 118 and 119: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 120 and 121: FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
- Page 122 and 123: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 124 and 125: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 126 and 127: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 128 and 129: IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
- Page 130 and 131: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 132 and 133: DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
- Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 136 and 137: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 138 and 139: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 140 and 141: DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
- Page 142 and 143: PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
- Page 144 and 145: UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
- Page 146 and 147: GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 152 and 153: U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
- Page 156 and 157: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 158 and 159: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 160 and 161: TUMA^ENJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
- Page 162 and 163: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 164 and 165: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 166 and 167: STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
- Page 168 and 169: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 170 and 171: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 172 and 173: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 174 and 175: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 176 and 177: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 178 and 179: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 180 and 181: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 182 and 183: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 184 and 185: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 186 and 187: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 188 and 189: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 190 and 191: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 192 and 193: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 194 and 195: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 196 and 197: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 198 and 199: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 200 and 201: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 202 and 203: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 204 and 205:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 206 and 207:
STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
- Page 208 and 209:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 210 and 211:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 212 and 213:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 214 and 215:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 216 and 217:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 218 and 219:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 220 and 221:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 222 and 223:
Sa`eciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
- Page 224 and 225:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 226 and 227:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 228 and 229:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 230 and 231:
O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
- Page 232 and 233:
HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA