34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 204 do 219 Kolbas, S.: Analiza filmske snimke...no se rasvjetom djeluje na neke komponente slike, naj~e{}ena bli`e planove, ili se njome tek akcentira neko podru~jeslike. Pritom se udaljeniji planovi, ili drugi manje va`ni dijelovipovr{ine slike mogu donekle zanemariti, jer u kratkutrajanju filmskih kadrova nisu osobito zapa`eni. Rasvjetnose djelovanje nastoji u~initi logi~nim, uvjerljivim i nenapadnim,no glavna zada}a rasvjete ovdje nije obvezuju}e ostvarivanjena~ela uvjerljivosti, koliko postizanje ujedna~enog likovnogstandarda slike. Takav likovni standard slike obi~norazumijeva i nagla{eno modeliranje objekata kontrasnimsvjetlom, tzv. crtanje svjetlom, {to je najvidljivije u svojevrsnom’obrubljivanju’ svjetlom, odnosno poja~avanju konturamotiva sna`nim svjetlinama koje nastaju djelovanjem stra-`njeg svjetla. Ugrubo, bitna zna~ajka takva slikovnog stilajest pojava grafizma, koji slici donosi stanovito ’u~vr{}ivanje’.Rasvjetom se, pa i onom danju, lak{e ostvaruje potreban slikovnikontinuitet, koji podrazumijeva kvalitetnu i ujedna~enureprodukciju tonova, 18 bitnu za povezivanje diskontinuiranosnimanih scena u filmsku cjelinu. Tradicionalna je ulogarasvjete na liniji prilago|avanja zbilje filmu, ~ime naravno,prizorna stvarnost gubi dio autenti~nosti — radi osiguravanjadobre tonalne reprodukcije svjesno se `rtvuje dioprizorne autenti~nosti. Neke nijanse imanentne prizoru bivajuizgubljene. To se odnosi na djelomi~ni gubitak atmosferi~nostiprizora, koja u boljem slu~aju mo`e biti, na filmupogodan na~in, rasvjetom rekonstruirana. No, Babaja, kaozagovornik filmskog ’tra`enja istine’, nije pristalica rekonstruiranja.19 Izbjegava trikove i od filma, pa i filmske slikeo~ekuje odraz stvarnosti (ta se tvrdnja dodu{e ne mo`e primijenitina cijeli Babajin opus, no karakteristi~na je za tu njegovufazu, a posebice za ovaj film). Zato Trbuljakova odlukada dnevne eksterijere snima bez dodatne rasvjete savr{enokorespondira s Babajinim artisti~kim svjetonazorom, 20snimateljsko se ’nemije{anje’ u osvjetljenje scene poklopilo sredateljskim ’nemije{anjem’ u prizor. No kakve su zapravoslikovne posljedice? Prvo, zadr`ao se lokalni karakter svjetlaovisan o posebnostima ambijenta i dobi dana. Tako|er, kaoizrazito povoljan efekt, bivaju zabilje`ene i sve nijanse nastaleodstupanjima boje svjetla. U sceni piknika fino su registriranesve promjene svjetlosnog ugo|aja tokom dana. Toplosvjetlo i duge sjene ujutro, gornje svjetlo i duboke sjene upodne, guste, ’masne’ boje niskoga ve~ernjeg sunca, plavi sumraknakon sun~eva zalaska... Tim su pristupom zabilje`enii nehoti~ni svjetlosni efekti, slu~ajne sjene, refleksi, ali i svjetlosnenesavr{enosti: promjene meteorolo{kih uvjeta ogledajuse u ponekad ne`eljenu ugo|aju te oscilacijama u kontinuitetu.Analizirana minisekvenca od tri kadra dolaska naov~arski stan nema savr{eni kontinuitet svjetla, prvi je kadarsnimljen po ~istom suncu, drugi je gotovo posve sjenovit,tre}i je osun~an, ali svjetlom kroz granje, s mnogo sjene.Najve}i svjetlosni problem filma ogleda se u previsokomkontrastu svjetla za sredine dana, u scenama pro{aranim sjenamadrve}a. To je snimateljski vrlo te{ka situacija, u kojojjedva da postoje posve sretna rje{enja. Te`nja realisti~nosti iistinoljubiv pristup ponekad imaju visoku cijenu, te je u slikovnomsmislu to mo`da najslabiji dio filma, jer se mjestimiceodstupilo od, na razini filma sretno provedena, dualitetavizualnog realizma i estetiziranja. S pomo}u takve rasvjetete{ko je napraviti sliku lijepu kao u ostatku filma. Sre}om,birani su zahvalni ambijenti i dobro doba godine, {to slikovito{}u’pokriva’ svjetlosne nesavr{enosti. Snimatelju naruku ide i senzibilan redatelj, koji razumijeva snimateljskipristup; on iskori{tava dobivenu atmosferi~nost slike, i netjera snimatelja u neprestano snimanje bez rasvjete sredinomdana, sve pod geslom ve}e autenti~nosti (ili, {tednje; ve} ~ujemrije~i {tedljiva, na finese neosjetljiva redatelja ili producenta:Ako Trbuljak mo`e jednom Babaji eksterijere snimatibez rasvjete, {to ti sada ho}e{?). Korisno je poku{ati razumjetipovezanost stvari. Ovdje je odustajanje od rasvjetljavanjasjena ipak donijelo novu kvalitetu, no to nije ina~e samorazumljivo.U ve}ini bi slu~ajeva fotografija nastala uz neopravdanu{tednju vjerojatno bila prili~no lo{a.Umjetna rasvjetaPostavljeno na~elo provla~i se i sekvencama s umjetnim svjetlom,gdje se simulira rasvjetna autenti~nost: svjetlo ni ovdjene djeluje kao oblikovno sredstvo, ve} pripada ambijentu.Indikativna je scena s petrolejkom u Madinom stanu, nakonN.-ova povratka iz vojske. U prizoru nema vidnog djelovanjadopunjuju}e fimske rasvjete te gledala~ki vjerujemo u autenti~nostsvjetla petrolejke. 21 Usputni trik s paljenjem cigaretena (dodu{e cilindrom zaklonjenom) plamenu petrolejkedaje dodatnu potvrdu tom na{em uvjerenju. Zanimljivo jeda ve} u scenariju postoji didaskalija o paljenju cigarete. Taradnja ide na ruku Trbuljakovom ’rasvjetnom realizmu’, ipokazuje da se Babajini/Novakovi scenariji bave i ugo|ajnimnijansama. Trbuljakov opis komunikacije s redateljem, kadcitira Babaju: »U scenariju sve pi{e«, ovim primjerom dobivazornu potvrdu.No ako u sadr`aju prizora nema odgovaraju}eg ambijentalnogsvjetla (ili ga nema dovoljno za korektnu ekspoziciju),tad je s pozicije realisti~kog prikazivanja iznimno va`nokako osvijetliti prizor. Obi~no se smatra da je najprihvatljivijavarijanta uvjerljivo simuliranje svjetlosnog ugo|aja, alito nije uvijek ostvarivo. 22 S druge strane, ameri~ka no}, 23 postupakkojim se snimanjem po danu posti`u no}ni efekti, pogodanje za snimanje {irokih planova u eksterijeru, posebnopejza`a, u kojima nema izvora svjetla koji bi mogli poslu`itikao motivacija za izgradnju filmske rasvjete. Kao takav, ovajse postupak ~ini idealnim izborom za snimanje scene no}nogizlova ribe. On pak mo`e djelovati izrazito stilizacijski, a usmislu atmosferi~nosti prizora potpuna je krivotvorina.Ostaju dakle ipak rje{enja koja na neki na~in uklju~uju filmskurasvjetu. No, kad se rasvjeta ve} mora paliti, Babaja i Trbuljako~igledno su smatrali da je najbolje primijeniti nekijedostavan rasvjetni koncept (koji ne treba slu`iti doslovnomrekonstruiranju odre|enog ugo|aja), i ne skrivati efektesvjetla. Postupak treba deklarirati, i tada ideja prizorne istinitostiostaje i dalje prisutna. Za{to? Iskrenim ’samoprokazivanjem’,ili prokazivanjem stvarala~kog postupka (to se uovom slu~aju ponajprije odnosi na vidnu prisutnost rasvjete)gledatelju se predo~ava da je kori{ten tek nu`ni minimumoblikovnih sredstava, a jasno specificiranje tih sredstava ovdjetreba svjedo~iti o njihovoj tek bilje`ila~koj, a ne aran`erskojnaravi. Ono, naime, dokazuje (ili ’dokazuje’, sugerira),209H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.