Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmKao kruna Irwinovih napora godine 1952. dolazi mo`danajve}i uspjeh u povijesti National Film Boarda, McLarenovoosmominutno animacijsko remek-djelo Susjedi, koje donosiOscara 14 u Montreal i definitivno etablira Kanadu kaozemlju golema potencijala u podru~ju umjetni~ke animacije.Upravo etabliranje animiranog filma kao rezultata timskograda pripada me|u najva`nija Irwinova dostignu}a tijekomnjegove tri plodne godine na ~elu NFB-a. Zapravo Griersonovaideja o filmu kao u prvom redu kolektivnom proizvoduprvi je put materijalizirana u mediju animacije. Da bi seto dogodilo, prethodno je veliki McLaren morao biti marginaliziran.»McLaren je zapravo bio ’samotnjak’ u svojoj umjetnosti.Iako sasvim sposoban da sura|uje s drugima i uvijek spremanpodijeliti svoj veliki talent, on zapravo nije trebaonikoga drugog.« (Jones, 1981:75)U razvoju animacije u NFB-u tijekom 1940-ih i 1950-ih njegovanazo~nost kao nedvojbeno genijalna umjetnika bila jeva`na i njegovi apstraktni radovi bili su nadahnu}e mladimautorima da tra`e vlastite putove u umjetnosti. No, njegovoinzistiranje na animaciji kao umjetni~koj rukotvorini, njegovodosljedno stajali{te da bi razvoj klasi~ne cel-animacije uNFB bilo ne{to preskupo i nepotrebno kao i njegov prezirprema holivudskoj animaciji pokazali su se kao objektivnaprepreka u produkciji te filmske vrste. Stoga skupina mladihautora ubrzo raskida s McLarenovim pristupom, te uza svedu`no po{tovanje odbijaju prihvatiti ga kao svog lidera iprotivno njegovoj volji inspiraciju nalaze kod ju`nog susjeda,ali ne u Hollywoodu, nego u malom nezavisnom studijuUPA, koji je tokom 1950-ih revolucionirao crtani film. Godine1953, na animiranom filmu Romanca o transportu uKanadi (The Romance of Transportation in Canada), filmkoji Collin Low, Wolf Koenig, Roman Kroiter i Tom Dalypotpisuju kao timski rad ozna~ava prekretnicu u razvoju animacijeu NFB. Grupni rad i cel-animacija ne samo da dobivajupravo gra|anstva nego po~inju prevladavati unutar engleskogaodsjeka studija.No, McLaren time ni u kom slu~aju nije ostao u drugom planu.On nastavlja djelovati u NFB, ali sada isklju~ivo kao autor,stvaraju}i pritom najva`niji animacijski autorski opusuop}e, koji ga nedvojbeno ~ini jednim od najve}ih umjetnikadvadesetog stolje}a. Usto, nakon {to se pod vodstvomnjegova u~enika Renéa Jodina godine 1966. osniva NFB’sFrench Production (Francuska produkcija NFB), to postajemjesto gdje se zadr`ava i njeguje McLarenovo naslje|e o animacijikao prije svega eksperimentu i tragala{tvu, te tu celanimacijagotovo da i ne postoji.Norman McLaren: »Animation is not the art of drawingsthat-movebut the art of movements-that-are-drawn.What happens between each frame is more importantthan what exists on each frame.« (Animacija nije umjetnostcrte`a-koji-se-kre}u, nego je to umjetnost pokretakoji-je-nacrtan.Ono {to se zbiva izme|u svakog kvadratava`nije je od onoga {to se nalazi u svakom kvadratu.)Grant Munro: If McLaren had lived before there weremoving pictures, he’d have invented them (Da je McLaren`ivio prije filma, on bi ga izmislio.)Vje~ni sinonim NFB-a, u ve}oj mjeri i od samog Griersona,ostaje Norman McLaren (1914, Stirling, [kotska — 1987,Montreal). Zahvaljuju}i ponajvi{e tom genijalnom umjetnikuKanada je postala vode}a zemlja po produkciji umjetni~koganimiranog filma i ~injenica da se glavna zgrada NFB uMontealu zove Zgrada Normana McLarena ne{to je apsolutnonajpravednije {to se mo`e zamisliti.Ni jedna druga osoba nije vi{e pridonijela ugledu institucijenego {to je to u~inio povu~eni, skromni {kotski pacifist,koji je sebe sama vidio prvenstveno kao ’civilnog slu`benika’jednako kao i umjetnika koji se koristi filmskimmedijem (Evans, 1991:23).Osim sna`na utjecaja na profiliranje kanadske i svjetske animacije,McLaren je sam stvorio vjerojatno najfascinantnijifilmski opus svih vremena. Taj majstor ritma, gradacije boja,manipulator pokretom i vremenom bio je i ostao nenadma-{eni genij filmske animacije i jedan od najve}ih umjetnikakoji su se uop}e bavili filmom. Iako je jo{ relativno nepoznat{irem krugu gledatelja, filmovi su mu uvijek distribuirani ualternativnim tzv. art-kinima, studentskim centrima, festivalimaanimacije, muzejima i drugim marginalnim ili elitnimmjestima, njegovo je djelo ostavilo sna`an pe~at na suvremenifilmski i televizijski izraz, reklamu i dizajn. Zapravo suNorman McLaren: ’najva`nija osoba’ u NFBEvelyn Lambart: »McLaren is one of those people on thethin line between genius and insanity. He doesn’t live inthis world at all. To live like an ordinary individual is forhim a continual compromise.« (McLaren je jedan od onihljudi koji se nalaze na granici izme|u genijalnosti i ludila.On uop}e nije `ivio u ovom svijetu. @ivjeti kao obi~an pojedinacza njega je bio trajan kompromis.)Norman McLarenH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.181
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmcjelokupna estetika, komunikacije, simboli i uop}e vizualnijezik na{ega doba pod njegovim golemim utjecajem.Tijekom karijere McLaren je stvorio 98 filmova, od kojihbarem desetak remek-djela (Kos, Susjedi, Blinkity Blank, Pasde deux...), koja }e trajati koliko i umjetnost pokretnih slika.Za svoj rad dobio je vi{e od dvjesto internacionalnih nagrada,{to je naprosto neusporedivo dostignu}e. U nadahnutomeseju Sje}anja na budu}nost Ranko Muniti} o McLarenu govorikao o, uz Chaplina, najve}em stvaraocu u filmskoj povijesti,{to je stajali{te u kojem sasvim sigurno nije usamljen:Njegov domet nema pandana ni presedana: jednostavnozato {to ni jedan drugi majstor ovog podru~ja ne}e uspjetida tako dugo i s toliko efikasnosti pomi~e ~itav medijprema naprijed, ka sve novim i novim mogu}nostima, kasve slo`enijim i zna~ajnijim trijumfima. (Muniti}, 1987)Kao umjetnik dovoljno velik da ne bude zavidan, sam je PabloPicasso izjavio da je »McLaren obnovio umjetnost crte-`a« (Mazurkewich, 1999:200). McLaren sebe me|utim nijesmatrao crta~em, on je sebe vidio kao neku vrstu koreografakoji uskla|uje igru i ritam pokreta. Cilj mu je bila harmonijaizme|u svjetla, zvuka i vremena. Ba{ kao klasi~na glazba,njegovi se filmovi ne tuma~e nego osje}aju. U ne~emu{to je obi~no kolektivni ~in on je individualac, svoje je filmovestvarao sam od po~etka do kraja — uklju~uju}i tu i glazbu,koju je ’crtao’ izravno na tonsku vrpcu. Svojom individualno{}udemokratizirao je medij, sa svojom tipi~nom{kotskom {tedljivo{}u ~ak je vra}ao nepotro{eni novac dokazuju}ida se veliki filmovi mogu praviti i bez Disneyjeve iliholivudske megalomanije, a prema oboma je u vi{e navratajavno izra`avao svoj prezir. Malo je onih u povijesti filmakoji su sebi mogli priu{titi da holivudskim bosovima koji suga u dva navrata `eljeli anga`irati kao majstora za specijalneefekte odgovori jednostavno: »Sorry, I’m bussy!«McLaren je bio istinski poeta u mediju filma i uspore|ivatinjegovo djelo sa standardnom filmskom produkcijom jednakoje besmisleno kao uspore|ivati Rimbaudovu poeziju sroto-literaturom. Filmske kvadrate (crte`e) u animaciji do-`ivljavao je kao konsonante u jeziku, ono {to je izme|u njihsu vokali koji se ne vide, ali su integralan i nezamjenljiv dioukupne ekspresije i osje}aja. On je stvarao filmove u stihovimani`u}i slobodne vizualne asocijacije koje su tvorile nepredvi|enuputanju {to vodi u neistra`ena podru~ja likovnosti,ritma, glazbe i pokreta. Kao crta~ McLaren je raznobojan,detaljan, ekspresionisti~an i ~esto kaoti~an. Njegovo slikarstvo~ak i kad je stati~no posjeduje sna`nu unutarnju dinamiku.Njega zanima me|uigra boje i pokreta, njegov ciljnije da zabilje`i pokret nego da stvori novi kôd nepokretnihpredmeta. Avangardisti~ke te`nje i nastojanja za stvaranjemslike u vremenu u analogiji s glazbenim mogu}nostima manipuliranjazvukom u jedinici vremena kod McLarena sumaterijalizirane u barem desetak filmova. [tovi{e, njemu jeuspijevalo da ujedini glazbu i sliku u vremenu.Kao eksperimentator McLaren je bez premca; osobno jekreirao i razvio nove tehnike i obnovio neke dugo zaboravljenekakve su Mélièsova i Blacktonova piksilacija, CharlesHowiejev ru~no kreiran zvuk urezivanjem u opti~ku tonsku182pistu iz 1920. ili izravna metoda bojenja filmskih kvadrati}akoji se javio u prvim godinama postojanja filma, a kojeg jeLen Lye reafirmirao u svojim filmovima ra|enim za GPO.Sam je svoj postupak nazivao »hand made cinema« (»rukotvorenifilm«), a svoje osnovne ciljeve definirao je svojom te-`njom da »zvuk u~ini vidljivim« kako bi mogao »izraziti svojaodnos prema glazbi«.U svojoj studiji o McLarenu kanadski filmolog Richard T.Valliere s mnogo prava zaklju~uje da je njegov rad ne samozbroj tradicije filma i pretfilmskih ’filmova’ nego svega onoga{to je nastajalo kao rezultat spoznaje o perzistenciji oka,o ~emu je pisao jo{ Ptolomej, godine 130. poslije Krista (Valliere,1982:13). William Moritz naziva ga prvim postmodernisti~kimumjetnikom, jer je »bio svjestan povijesti umjetnostii koristio se njome na svje` na~in« (A reader in Animation,1997:107).Doista, jednako kao i filmsku kameru i projektor, McLarenima u vidu kaleidoskop, praksinoskop, zoetrop, takozvaniflip-book i sve druge mogu}e igra~ke koje su se pojavljivaleu povijesti stvaraju}i iluziju pokreta zahvaljuju}i tromostiljudskog organa vida. Osim toga, sam McLaren stvarao jenove tehni~ke sprave pa se tako koristio najrazli~itijim staklenimprizmama, multiplanovima koje je osobno konstruirao,opti~kim printom, animacijom raznobojnim kredamana plo~i, pastelom na kartonu za ’analizu’ nastajanja slike iplesom svjetla po unaprijed naslikanim pejza`ima, grebanjememulzije na filmu ili crtanjem kineskim tu{em na vrpcis koje je emulzija isprana, stereografskom animacijom i raznimdrugim tehni~kim inovacijama; u jednom kompliciranomprojektu iz 1959. pokret je kreirao uz pomo} minijaturnepneumatske bu{ilice, a tijekom 1960-ih, prvi u svijetu,radio je specijalne animacije za reklamne, elektronske semafore.Dr`ao je da se film nalazio u povojima i da su istra`ivanjatog medija tek zapo~ela.Uzorima je smatrao Emilea Cohla i Alexandrea Alexéieffa,Oskara Fischingera i jasno Lena Lyea, me|u animatorima,dok je me|u autorima igranog filma najvi{e po{tovao Ejzen-{tejna i Pudovkina, a Bacha me|u glazbenicima.Za McLarena animacija je kao slika za slikara ili pjesma zapisca i u doslovce svakom kvadratu u svim njegovim filmovimaosje}a se neposredna prisutnost njegove ruke i jedinstvenenemirne linije koja o`ivi i po~ne ’disati’ onoga trenutkakada svjetlo projektora probije celuloid. Anticipirao jedoba u kojem }e se tehnika pojednostavniti i autorstvo uanimaciji i filmu uop}e postati isto tako individualan ~in kaopisanje. On je svoje filmove upravo pisao jednako kao {to ihje crtao do`ivljavaju}i filmsku vrpcu, svjetlo i zvuk onakokako umjetnik u bilo kojem drugom podru~ju tretira svojugra|u.U McLarena tehnika ima i izra`ajnu funkciju prvorazredneva`nosti: tehnika ovdje ne podrazumijeva samo skupstilisti~kih normi koje reguliraju izvedbu djela, ve} iznadsvega intervenciju u filmski medij. Njegovo je djelo rezultatsavr{ene i uravnote`ene integracije tih dvaju aspekata.(Bastianchich, 1986)H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
- Page 2 and 3:
CODEN HFLJFVSadr`aj / Contents34/20
- Page 4 and 5:
PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
- Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 8 and 9:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 10 and 11:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 12 and 13:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 14 and 15:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 16 and 17:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 18 and 19:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 20 and 21:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 22 and 23:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 24 and 25:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 26 and 27:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 28 and 29:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 30 and 31:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 32 and 33:
Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
- Page 34 and 35:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 36 and 37:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 38 and 39:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 40 and 41:
PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
- Page 42 and 43:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 44 and 45:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 46 and 47:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 48 and 49:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 50 and 51:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 52 and 53:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 54 and 55:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 56 and 57:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 58 and 59:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
- Page 62 and 63:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 64 and 65:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
- Page 68 and 69:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 70 and 71:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 72 and 73:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
- Page 76 and 77:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 78 and 79:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
- Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
- Page 84 and 85:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 86 and 87:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 88 and 89:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
- Page 94 and 95:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
- Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
- Page 104 and 105:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 106 and 107:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 108 and 109:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 110 and 111:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 112 and 113:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 114 and 115:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 116 and 117:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 118 and 119:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 120 and 121:
FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
- Page 122 and 123:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 124 and 125:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 126 and 127:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 128 and 129:
IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
- Page 130 and 131:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 132 and 133: DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
- Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 136 and 137: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 138 and 139: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 140 and 141: DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
- Page 142 and 143: PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
- Page 144 and 145: UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
- Page 146 and 147: GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 152 and 153: U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
- Page 154 and 155: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 156 and 157: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 158 and 159: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 160 and 161: TUMA^ENJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
- Page 162 and 163: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 164 and 165: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 166 and 167: STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
- Page 168 and 169: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 170 and 171: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 172 and 173: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 174 and 175: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 176 and 177: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 178 and 179: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 180 and 181: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 184 and 185: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 186 and 187: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 188 and 189: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 190 and 191: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 192 and 193: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 194 and 195: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 196 and 197: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 198 and 199: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 200 and 201: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 202 and 203: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 204 and 205: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 206 and 207: STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
- Page 208 and 209: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 210 and 211: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 212 and 213: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 214 and 215: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 216 and 217: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 218 and 219: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 220 and 221: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 222 and 223: Sa`eciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
- Page 224 and 225: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 226 and 227: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 228 and 229: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 230 and 231: O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
- Page 232 and 233:
HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA