34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 101 do 131 KinorepertoarBMIRNI AMERIKANACThe Quiet AmericanSAD, Njema~ka, Australija, 2002 — pr. IMF InternationaleMedien und Film GmbH & Co. 2. ProduktionsKG, InterMedia Film Equities Ltd., Mirage Enterprises,Pacifica Film, Saga, Staffan Ahrenberg,William Horberg; izv. pr. Moritz Borman, Guy East,Anthony Minghella, Sydney Pollack, Chris Sievernich,Nigel Sinclair — sc. Christopher Hampton,Robert Schenkkan prema romanu Grahama Greenea;r. PHILLIP NOYCE; d. f. Christopher Doyle, HuuTuan Nguyen, Dat Quang; mt. John Scott — gl.Craig Armstrong; sgf. Ian Gracie, Jeffrey Thorp; kgf.Norma Moriceau — ul. Michael Caine, BrendanFraser, Do Thi Hai Yen, Rade Serbed`ija, Tzi Ma, RobertStanton, Holmes Osborne, Quang Hai — 101min — distr. UCDBorba dva mu{karca za nao~itu Vijetnamkuu Saigonu 1952, uz brojne politi~ke intrige.Koliko se god rukopis holivudskogpoliti~kog filma naizgled doimao ’anga`iranim’u svojoj kritici ameri~kogimperijalizma, seciranju prljavih washingtonskihafera i vijetnamskih trauma,njegovo va|enje trulih jabuka izameri~ke politi~ke ko{are ipak }e rezultiratiohrabruju}om porukom: ~inilismo velike gre{ke, ali Amerika i daljeostaje zemlja ljudskih sloboda i zavidnedemokracije. [to se pak zbiva kad ko-{aru poku{avaju prodrmati Britanac(Graham Greene) i Australac (Noyce)?Ameri bi na sve to reagirali protupitanjemkoje se u posljednje vrijeme pre-~esto povla~ilo po medijima: za{to nastoliko mrzite? Jer, Noyceova impresivnaadaptacija istoimenoga Greenovaromana daje nevinosti specifi~nu politi~ku,ali i nacionalnu dimenziju, na {toaludira i njegov naslov. A rat za prevlastnad nao~itom Vijetnamkom kojivode cini~ni britanski ratni dopisnikMichael Caine i ’mirni’ Brendan Fraser,koji se zatekao u kolonijalnoj Indokiniu sklopu opskurne humanitarnemisije samo dvije godine prije francuskogaporaza kod Dien Bien Phua, istodobnofunkcionira i kao alegorijskaborba za du{u Vijetnama, ali i za dominacijunad Slobodnim svijetom. U njihov}e se sukob umije{ati i ’tre}a sila’,koju personificira general Tse, kao sponaizme|u komunisti~kih pobunjenikai francuskih kolonijalista.No, uz Noycea i Greena, geneza MirnogAmerikanca pamti jo{ jednoga nemirnog’stranca’. Bio je to autor njegoveoriginalne filmske verzije Joseph LMankiewicz, samo {to on nije bio tolikonaivan da dolaskom u Hollywoodzarije zube u ruku koja ga hrani. Greeneje bio jako ljut na Mankiewicza, jerje ’antiamerikanizam’ njegova romanafilmski poku{ao i{~itati kao ’antikomunizam’,pri ~emu ga je tijekom pisanjascenarija savjetovao ni manje ni vi{enego siva eminencija CIA-e Edward G.Lansdale. Da bi ironija bila ve}a, sve tonije nimalo zasmetalo mladoga Godarda,koji je u Cahiersu uvrstio Mankiewiczevfilm me|u deset najboljih naslovau 1958. godini, iako nagla{ava kakobi film bio jo{ bolji da ga je snimio Aldrich.Ostaje pitanje da li je Godardana isti na~in odu{evila njegova adaptacijadeset godina poslije, kad je vijetnamskaklaonica rehabilitirala Greenovpredlo`ak kao esencijalno {tivo zaH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.bjelosvjetske ratne dopisnike. No,premda je Greene izjavio da je nevinostpoput nijema gubavca koji je izgubiozvono, osu|en na vje~no lutanje svijetombez ikakvih zlih namjera, MankiewiczevPyle, kojega portretira herojDrugog svjetskog rata Audie Murphy,doista je bio nevin. Neka vrsta ameri~kogCandidea. Noyceov Pyle se pakdoima poput Georgea koji se zatekao uvijetnamskoj ’d`ungli’, naoru`an bejzbolskomkapom, personificiraju}i zakonnenamjernih posljedica, pri ~emuostaje u vje~noj sjeni Caineova ~uvstvenogi pa`ljivo iznijansirana nastupa.Noyceov staromodni remake tako|erje snimljen na izvornim vijetnamskimlokacijama. No, one su originalnoj verzijiosigurale jo{ ve}u autenti~nost.Mankiewiczeve egzoti~ne crno-bijelevedute Saigona ovdje zamjenjuje elegantnafotografija Christophera Doylea,ku}nog snimatelja Wonga Kar-Waija.Njegov se rukopis jo{ sna`nije oslanjana akciju i romansu, ali je zato koherentniji.Sve u svemu, Noyceu se nakonserije holivudskih konfekcija (Patriotskeigre, Svetac) napokon dogodio velikipovratak u formu. I, {to je najva`nije,njegov film nije samo vjerna adaptacijaGreeneova romana. On nam dokazujeda je pi{~ev predlo`ak aktualnijino ikad.Dragan Rube{a117