34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmkove putuju kroz likovno fascinantne slike i crte`e krasnihkanadskih krajolika.Na sastanku Boarda odr`anu 13-14. lipnja 1975. i formalnoje donesena odluka da se veliki svjetski animatori pozivaju uNFB da rade filmove u najboljim tehni~kim uvjetima, ~imeje samo internacionalisti~ka praksa u agenciji progla{enaslu`benom. Tom prigodom pozvana je pomalo zaboravljenapionirka europske animacije, legendarna njema~ka animatoricaLotte Reiniger, da napravi svoj Aucassin i Nicollete(1975), {to je bio posljednji rad velike umjetnice. Za NFB sujo{ od 1943, kada McLaren poma`e Allexéieffu da napraviEn Passant u svojoj tehnici igli~astog ekrana, radili veliki nekanadskianimatori kao Carlos Macheorri, John Hubley, LesDrew, Bretislav Pojar, Zlatko Grgi}, Petere Foldès, ClorindaWarny i ostali. Internacionalizam je ugra|en u same temeljeNFB-a budu}i da su i Grierson i McLaren bili uvjereni kozmopolitiza koje je film generalno, a animacija specijalno,funkcionirao kao jezik shvatljiv svakom ljudskom bi}u naplanetu te je primarna funkcija filma da povezuje i ujedinjujeljude.Animatori pristigli sa svih strana svijeta u suradnji s doma-}im snagama obilje`it }e jo{ jednu ’zlatnu’ epohu NFB-a tijekomsedamdesetih i osamdesetih godina pro{loga stolje}a.Iz Nizozemske }e do}i Paul Driessen, koji }e svijet animacijeza~arati svojim halucinantnim humorom u filozofskimpantomimama crtanim i animiranim njegovim jedinstvenimstilom kako je to slu~aj u remek-djelu Macina ko{ara (Cat’sCradle, 1974) na primjer. ^e{ki animator Bretislav Pojar zaNFB radi kola`ni film, satiru o dr`avnom nasilju E (1981),dok je Ishu Patel stigao iz Indije i ve} je na po~etku svoje kanadskekarijere nominiran za Oscar za Igra perli (Bead game,1977). Iste te 1977. za Oscar je bila nominirana i CarolineLeaf, dok je glasovitu nagradu Ameri~ke akademije dobiojo{ jedan Nizozemac zaposlen u NFB, Co Hoedeman za Pje-{~ani dvorac (Sand Castle, 1977), remek-djelo koje mu je uztu donijelo jo{ dvadesetak velikih me|unarodnih nagrada.Eugen Fedorenko, do{ljak iz biv{eg SSSR-a, uvodi u NFB stilcrtanja karakteristi~an za sovjetski humoristi~ni list Krokodil.Zajedno s Derekom Lambom on je osvojio Oscar i jedanaestdrugih nagrada za Svako dijete (Every Child, 1979),izvanrednu alegoriju o ostavljenom djetetu koje nitko ne`eli, koja je funkcionirala kao sjajan komentar u Godini djetetakoju je proglasio UNICEF.^injenica da je nekoliko dana nakon {to se vratio iz SantaMonice, gdje je oti{ao primiti statuu Oscar, Fedorenko dobiootkaz mo`da je manje ilustracija za po~etak kraja tog’zlatnog doba’ ve} prije za poziciju autora u agenciji, koji suoduvijek bili ovisni o hirovitoj birokraciji, smjenama stranakana vlasti i varljivim ekonomskim kretanjima, nesigurnimi nepredvidljivim ~ak i u najbogatijim zemljama svijeta.Feminizam i eksperimenti Francuske sekcijeJohn Grierson: »When a director dies, he becomes a photographer.«(Kada redatelj umre, on postane snimatelj.)Neobi~no va`na li~nost u razvoju NFB-a je René Jodoin, rukovoditeljFrancuske sekcije agencije, oduvijek gorljiv zagovornikeksperimentiranja i najustrajniji zastupnik i ~uvarMcLarenova naslje|a. Sam McLaren prete`ni je dio svojegakasnijeg opusa realizirao ba{ za Francusku sekciju, uklju~uju}itu i njegov izlet u dokumentarizam kakav je film Pinscreens(1973), koji govori o posjetu Alexandrea Alexéieffa iworkshopu odr`anu u Francuskoj sekciji NFB.Kao autor Jodoin je bio aktivan izme|u 1948. i 1968, kadase poput McLarena posebno zanimao za odnos geometrijskihtijela i pokreta, {to je istra`ivao u filmovima poput Pleskvadrata (Dance Squered, 1961) ili Bilje{ke o trokutu (Noteson a Triangle, 1966). S McLarenom Jodoin je imao zajedni~kipristup animacijskoj tehnici, koja je, prema njemu, trebalabiti {to jednostavnija kako bi re`iser imao slobodne ruke imogao film {to sna`nije obilje`iti svojom autorskom osobno{}u.Jodoin je vjerovao je da je svaki autor u stanju izmislitisvoj osobni, jednostavan i jedinstven na~in animiranja.Od posebne je va`nosti {to se Jodoin, nakon dolaska na ~eloFrancuske sekcije, protivio filozofiji po kojoj je ta sekcija trebalabiti geto Quebeca i francuskog jezika. Naprotiv, on jestudio profilirao kao jedinstveno mjesto na kojem se odvija’mirna revolucija’ kojoj je cilj da eksperiment i sloboda ponovnopostanu dominantne osobine animacije u NFB-u.Pierre Hébert, koji je po~eo raditi za Englesku sekciju bio jejedna od najva`nijih Jodoinovih akvizicija. Taj je svestranoobrazovani umjetnik na neki na~in kombinirao McLarenovoduhovno naslje|e s Kroiterovim entuzijazmom u tra`enjunovih tehni~kih rje{enja u prikazivanju filmova, te`nja da seprevlada standardna kinematografska predstava. Njegovi filmovikakvi su Sje}anja na rat (Souvenirs de guerre/Memoriesof war, 1982) prikazivani su kao ’pro{ireni film’, {to }ere}i na performansima u posebnim uvjetima sa vi{e projektorai glazbenicima koji improviziraju istodobno sa projekcijom.Hébert je u galerijama u`ivo gravirao 16 milimetarskutraku i prikazivao to kao film nastao na licu mjesta. On je razviomultidisciplinarni {ou koji je nazivao Razgovori (Conversations),u kojem su sudjelovali glazbenici, pisci, plesa~i ipublika. Poput McLarena, on bezuvjetno prihva}a Griersonovudefiniciju o stvaraocu kao ’javnom slu`beniku’, {to seu Hébertovom tuma~enju odnosi na odgovornost prema javnostii prema dru{tvu kao takvu, a ne prema nosiocima politi~kemo}i.Hébertovi svadljivi filmovi bili su dijelom glavnog trendau Francuskoj sekciji: koristiti se animacijom da se izrazeva`na dru{tvena pitanja. Poput osniva~a NFB-a JohnaGriersona, animatori u Francuskoj sekciji prigrlili su utilitarnuviziju filma. Norman McLaren predvidio je taj valsvojom `estokom antiratnom satirom Susjedi. Jodoin injegovi sljedbenici sna`no su zagovarali dru{tvenu agendu.(Mazurkewich, 1999:85)Iako se sam nikada nije usudio raditi u tehnici igli~astogekrana, McLaren je dao da se jedan takav izradi 1972. usklopu priprema za posjet Alexandrea Alexéieffa. Nekolikogodina poslije pojavljuje se Jacques Drouin, mladi animatori slikar koji je igli~asti ekran prona{ao kako skuplja pra{inunegdje u skladi{tu. Drouin se odlu~uje da se, kao tre}i animatoru povijesti nakon izumitelja pin screena Alexéieffa i195H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.