34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publikunerala i tamo je Tito film pohvalio. Svi|ali su mu se njema~kigenerali, valjda je mislio da je i on bolji ako je uspio nadmudrititakvu gospodu. Njemu se film svidio jer je volio krimi}e.Nakon {to smo film pogledali i na Brijunima, Tito jenajavio kako }e do}i i u Pulu, pogledati ga zajedno s publikom.Jutro uo~i projekcije filma u Puli, ja se kupam na pla-`i i odjednom ugledam ljude kako tr~e u panici. Potres uSkopju odgodio je projekciju, u zemlji je bila op}a `alost, aTito je odmah odletio u Makedoniju.Za{to uporno ponavljate kako je Desant na Drvar krimi}, trileri sli~no?— Zato {to je film napravljen u formi krimi}a, a ne neke epskepartizanske rapsodije. Desant na Drvar zapravo je triler,triler o tome kako njema~ka vojska lovi gerilskoga vo|u. Jo{mislim da je to odli~na tema, samo bih danas napravio filmu boji i s malo vi{e novca.Na scenariju filma sura|ivali ste s Borom ]osi}em.— On je u svemu tome zapravo bio predstavnik Avala filma,tada je jo{ `ivio u Beogradu. On je iznimno pametan i obrazovan~ovjek, tako da je i na{a suradnja bila vrlo ugodna.Ipak, kad je u pitanju scenarij koji se zasniva na stvarnim doga|ajima,morate ponajprije slijediti povijesnu dokumentaciju.Tako mi je mo`da bolji suradnik od ]osi}a bila knjiganekoga Uvodi}a koji je napisao knjigu o desantu i u kojojsam prona{ao milijun podataka.Va{ drugi partizanski film, Konjuh-planinom snimili ste1966. godine, opet za producenta iz druge republike.— Konjuh-planinom predlo`ili su mi ljudi iz Bosna filma.Radio sam ja i za Slovence; Protest je koprodukcija Viba filmai FAS-a iz Zagreba. Ja sam radio filmove u rokovima ipo{tovao financijske planove, pa su i producenti valjda me-|usobno komunicirali. Ne sje}am se to~no da li su mi iz Bosnafilma sugerirali temu ili su mi rekli da je sam izaberem.Nije isklju~eno da sam je izabrao ja, jer u to je doba melodijaKonjuh-planinom bila vrlo privla~na, stalno se vrtjela naradiju.Koscenarist filma bio je tada jo{ malo poznati Me{a Selimovi}.Kako ste s njim sura|ivali?— Vrlo dobro. Vrlo dobro.Jeste li se nalazili i pisali?— Ne. Ja sam najvi{e profitirao iz razgovora s njim. On jebio koscenarist zato {to je iz Tuzle, iz toga Konjuha; ~ak jebio i u partizanima. On je zapravo o tome znao sve, a jani{ta. Pomogao mi je s te, dokumentarne strane, kao i nekimknji`evnim savjetima, no samu sam pri~u uredio manjevi{eja.Jeste li i Konjuh-planinom snimili u roku?— Da. Trebalo mi je izme|u 25 i 30 dana.Kako biste ga `anrovski odredili? Kako u Hrvatskoj ne postojikopija filma, nisam ga uspio nabaviti i pogledati.— To je ratni film. Najkra}e re~eno, standardni ratni film.Mo`e li se usporediti s Desantom na Drvar?46— To su dvije potpuno razli~ite stvari. Jedan je klasi~ni ratnifilm, a drugi triler.Had`i} dru{tveni kriti~ar: od Slu`benog polo`aja doLova na jeleneNakon partizanskoga filma Desant na Drvar snimate za onovrijeme poprili~no dru{tvenokriti~ki film, Slu`beni polo`aj.Odakle prijelaz na takvu tematiku?— Ja sam i kao komediograf uvijek bio najvi{e nadahnut suvremenimdoga|anjima. Zapravo, pogledate li moje filmove,najvi{e njih bavi se suvremenom tematikom i kriti~kog jekaraktera.Najfascinantija stvar u Slu`benom polo`aju, po mojem jesudu iznimno uvjerljiv prikaz socijalisti~ke direktorske kaste.— U to doba, najvi{e nadahnu}a dolazilo je iz {tampe kojaje dosta pisala o sumnjivim doga|ajima po raznim firmama,pojavi me{etarenja. Tada jo{ nismo imali mened`ere, ali smoimali direktore, komercijalne direktore i sl., koji su, zapravo,na neki na~in uvijek vi{e radili u vlastitom interesu negoliu interesu te firme. Svi moji kriti~ki filmovi govore ponajprijeo moralu. Moralu pojedinca, pohlepi koja je uvijektu negdje oko nas, amoralnosti koje ima svagdje gdje ima iljudi.Slu`beni polo`aj donio vam je Zlatnu arenu u Puli.— Ja nagradama nikada nisam pridavao nekakvu veliku va`nost,iako bi bilo licemjerno re}i da mi nije dra`e dobiti nagradunego imati problema s filmom. To vam ipak daje poticaja.Isto tako, sve te nagrade utje~u na producente da vambr`e dodijele idu}i projekt. Moram re}i da sam u Slu`benompolo`aju imao na raspolaganju dvije iznimne glumice, MilenuDravi} i Oliveru Markovi}. Olivera je za taj film dobilasvoju prvu i jedinu Zlatnu arenu.Okvir pri~e s urednikom i novinarom koji razgovaraju oobjavljivanju reporta`e vra}a vas u novinarsku tematiku.— Normalno je da ~ovjek najvi{e govori o onome {to je isam najvi{e do`ivljavao. Ja sam u tom novinarstvu malo godinaproveo, ali do`ivio sam ih vrlo intezivno.I u Slu`benom polo`aju imamo nekoliko vrhunskih gluma~kihostvarenja; posebno je dojmljiv Voja Miri}.— On je tada igrao ve} dugo u beogradskim filmovima iimao jedno od onih pomalo ameri~kih lica. Lijep ~ovjek, aliistodobno dovoljno mu{ke glave. A takvih je me|u zagreba~kimglumcima bilo malo, mo`da jedino Boris Buzan~i}.Imao je u licu ne{to {to je moglo izazvati odre|enu sumnju.Osim uspjeha u Puli, Slu`beni polo`aj donio vam je i usporedbes Bauerovim filmom Licem u lice.— Bauerov film posve je druk~ije koncipiran, na{i filmovi jedans drugim nemaju nikakve veze. To su dva sasvim razli~itafilma.Iz dana{nje perspektive, Slu`beni polo`aj djeluje prili~no kriti~ki,kao uostalom i Protest, Novinar i osobito Lov na jelene.Pregledavaju}i va{e dosada{nje razgovore u razli~itim medijima,u~inilo mi se da vas je najvi{e poga|alo kada bi net-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.