34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 165 do 203 Ajanovi}, M.: John Grierson i animirani filmna. Dvojezi~nost postaje dnevna rutina koja se prakticira i uinternoj komunikaciji unutar NFB, {to ubrzo prelazi u mnogojezi~nostsukladno kanadskom modelu multikulturne integracijeumjesto ameri~kog melting-potta. Filmovi se prevodena njema~ki, urdu, ruski, do 1960. 54 filma prevedenasu na 22 jezika, {to znatno poma`e internacionalnom probojuNFB-ove produkcije.Iz francuske sekcije NFB-a dolazi novo ime, Jean Palardy,koji kreira film Ti-Jean koji pravi galamu (Ti-Jean Goes Lumbering,1953), prvi film iz serije o dje~aku, francuskom Kana|aninu,koji posjeduje nadljudske mo}i. Ta kombinacijamotiva iz najpoznatijih dje~jih stripova napravljena uz pomo}inventivnih filmskih trikova postaje jedan od tri najgledanijanon-theatrical NFB-ova filma svih vremena. Drugadva su Susjedi i Mali Indijanac (One Little Indian, 1954),kojeg je Grant Munro realizirao u mediju lutka-filma uvode-}i tako i tu tehniku u praksu studija. No, najva`niji prinosfrancuske sekcije biti }e ~injenica da se tu najvi{e zadr`aoMcLarenov duh eksperimentiranja, tra`enja novih mogu}-nosti unutar medija animacije, ~ime }e taj dio produkcijeostati neka vrsta kreativnog kontrapunkta klasi~noj animacijinaklonjenoj Engleskoj sekciji. Pod utjecajem politi~kih gibanjau Quebecu ~esti su zahtjevi da se francuski odsjek izdvojiiz NFB, ali se to, makar u nekoliko navrata bilo sasvimblizu ostvarenja, nikada nije dogodilo.Naravno, prva poslijeratna desetlje}a doba su burnoga procvatakanadskog dokumentarca. Ve} 1948. Robert Andersonu Ovisniku (Drug Addict), filmu obilje`enu sna`nom dru{-tvenokriti~kom notom, realizira sredstvima i jezikom koji }eubrzo punu primjenu na}i u televizijskom izrazu. Javljaju sefilmovi-portreti koji opisuju pojedine poznate i nepoznate,ali filmi~ne osobe. Takav iznimno uspio portret bio je radtandema Wolf Koenig i Roman Kroitor Osamljen de~ko (LonelyBoy, 1961) o pjeva~u Paulu Anki. Inovativni umjetnicikakav je Arthur Lipsett nalaze poeziju u banalnoj svakodnevnici,Donald Brittain u filmu Memorandum (1965) otvaratemu nacisti~kih koncentracijskih logora smrti, tragovibritanskoga pokreta cinéma direct nalaze se u Borbi (La Lutte,1961), filmu o profesionalnom hrvanju, gdje Claude Jutrai Marcel Carrière ne snimaju ono {to se zbiva u ringu,nego se koncentriraju na reakcije publike dok promatrame~.I dalje su va`an segment produkcije filmovi ’kanadskog javnogservisa’ kakav je Putnik (The Railrodder, 1965) s ostarjelimBusterom Keatonom u ulozi medijatora koji prikazujekanadske prirodne resurse. Iako nisu u prvom planu, proizvodese i dugometra`ni igrani filmovi i prvi kanadski igranifilmovi koji uop}e bivaju primije}en na me|unarodnimfilmskim festivalima produciranu su u NFB.Jedno je od najva`nijih obilje`ja ’kanadskog filmskog slu~aja’brisanje granica izme|u `anrova, {to se posebno o~ituje uskladnu braku izme|u animacije i dokumentarca. NFB je biomjesto na kojem su se sastajali profesionalci jednako vi~nianimaciji i dokumentarizmu, koji ne samo da su me|usobnorazmjenjivali ideje nego su slobodno prelazili iz jednog udrugi `anr. [tovi{e, mnogi autori ujedinili su dokumentarniizraz s animacijom i ve}ina re`isera koji su djelovali podokriljem NFB ogledali su se u oba `anra te nerijetko radilifilmove koji mije{aju animacijske i dokumentaristi~ke tehnike.Zanimljiv je takav slu~aj Arthur Lipsett sa svojom metodomsnimanja fotokamerom, a onda animiranjem fotografijametodom cut-and-paste kao prethodnicom kompjuterskeobrade slike. Takvu je tehniku primjenjivao ve} McLaren, aliLipsett ju je nadgradio provokativnom dokumentarnom sadr`inomu filmu Very Nice, Very Nice (1961), koji ukazujena vezu izme|u potro{a~koga na~ina `ivota, ’konzumizma’ irealne opasnosti od nuklearnoga rata koja je tada svima visjelanad glavom.Autor dokumentarnih filmova Guy Glover, koji je u detaljspecificirao iskustva koja je animacija dala stvaraocima u podru~judokumentarnog filma na ovaj na~in komentira radanimatora u mediju dokumentarizma:Ono {to je animator nau~io o filmu on je nau~io rano ibrzo: Film je napravljen od 24 sli~ice za sekundu i te sli-~ice mogu biti nacrtane ili naslikane. Kad animator prije-|e na `ivo snimani film i kada se na njegovu monta`nomstolu nalazi snimljeni materijal, on te`i da svaku pojedinusli~icu promatra kao da ju je nacrtao — time svaka pojedinasli~ica usmjerava na~elo njegove monta`e: on promatrasvaku sli~icu s jednakom pozorno{}u kakvu ne-animatorobra}a cijelom kadru. (Jones, 1981:76)Prvi dokumentarni film dotadanjeg animatora Colina Lowa,Corral (1954), idili~na slika Kanade u koju je inkorporirana’grirsonovska’ pri~a o sudbini pojedinca i njegovim naporimada se prilagodi prirodnim okolnostima i kanadska analogijamita o vesternu nagra|ena prvom nagradom u Veneciji,tipi~an je primjer primjene pedantnog animacijskog postupkau mediju dokumentarizma. Simbioza dva `anra glavno jeobilje`je autorskih opusa najve}eg broja va`nih autora vezanihuz NFB. Me|u takvim autorima se osobito isti~e WolfKoenig, koji je najzaslu`niji za nastanak filma The Romanceof Transportation in Canada, prvog projekta koji je utro putza sva budu}a uspje{na amalgamiranja dokumentarnog filmai animacije.Specijalna studija (2): Romanca o prijevozu uKanadi (The Romance of Transportation inCanada, 1952)Wolf Koenig: »Imagine — being paid for doing what youmost of all want to do in the world.« (Zamisli — pla}ajute da radi{ ono {to `eli{ raditi najvi{e na svijetu.)Wolf Koening, ~ija je obitelj kad mu je bilo devet godina pobjeglaiz Hitlerove Njema~ke, bio je svestrano obdaren ~ovjek»koji je imao vi{e ideja za dobre filmove u trideset sekundinego drugi godinama« (Evans, 1991:69). O njegovojsvestranosti najbolje govori podatak da je unutar svega nekolikogodina bio trik-snimatelj na dva takva remek-djelakakva su Susjedi i Zlatni grad, filmski snimatelj na filmu Corral,glavni crta~ i animator za Romancu o prijevozu u Kanadite zajedno sa Kroiterom pokreta~ The Candid Eye, serijekoja je bila kanadska varijanta Free Cinema u sklopu koje,opet s Kroiterom, potpisuje i dokumentarnu majstoriju,187H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.